Zabrinutost oko mogućih posljedica klimatskih promjena i njihovog utjecaja na Mediteransko područje ukazuje na potrebu boljeg razumijevanja varijabilnosti klime dugo u povijest, a posebice izvan ...razdoblja obuhvaćenih instrumentalnim mjerenjima. Kako bismo poboljšali prostornu i vremensku pokrivenost hrvatskog Sredozemlja klimatskim podacima te bolje razumjeli utjecaj klimatskih promjena na rasta stabala, provedena su prva dendrokronološka istraživanja na području Sjevernog Velebita. Rezultati istraživanja 274 godine stare kronologije crnoga bora ukazuju da je glavni limitirajući čimbenik rasta stabala crnoga bora nedostatka vlage u ljetnom razdoblju godine. Korelacije kronologije rasta stabala i količine ljetnih oborina od 1954. do 2015. godine su značajne i pozitivne (R=0.60, p=0.0099) te vremenski stabilne. Time se stvorila mogućnost rekonstrukcije klime relativno daleko u prošlost za područje sjeverozapadnih Dinarida.
In central Bosnia and Herzegovina, in the Zavidovići-Teslić area, the study of the radial growth of Austrian and Scots pine (autochthonous pine species) trees was conducted using the ...dendrochronological method in order to identify the differences between the species in terms of the influence of climatic variables on the tree ring formation. Trees were sampled in five experimental areas or five sites. The first site had a Scots pine stand, while the second had an Austrian pine stand, and the other three sites had mixed stands of Scots and Austrian pine. Cross-dating was conducted using visual on-screen techniques of CDendro software and statistical methods using Cofecha software. The tree ring series were standardized using the Arstan program and cubic smoothing spline. It produced Scots pine regional chronology, 145 years long (1870-2014), and Austrian pine regional chronology, 180 years long (1835-2014). Correlation analysis of the relationship between the index of tree-ring width and precipitation and temperature in the characteristic periods of the year showed a negative effect of temperature (except in winter months) and a positive effect of precipitation on the tree ring formation. The statistically significant dependence of the tree-ring width index on the SPEI indices indicates a significant impact of moisture deficiency on the tree ring formation in the period from June to August (r = 0.33 in June, r = 0.45 in July and r = 0.47 in August) for Scots pine and in the period from June to September (r = 0.36 in June, r = 0.43 in July, r = 0.47 in August and r = 0.30 in September) for Austrian pine. The analysis of the relationship between climatic parameters and the chronologies of Scots and Austrian pine shows similar relationships between radial growth and climate but the influence of climate is somewhat more pronounced in Austrian pine. In the study area, the radial growth of both tree species is significantly determined by climate conditions. In other words, the chronology of these species has a good climatic signal, especially the drought signal in the summer months.
U Zavidovićko - Teslićkom području, u središnjoj Bosni i Hercegovini, dendrokronološkom metodom je proučavan radijalni rast stabala crnog i bijelog bora, autohtonih vrsta u pomatranom području. Cilj je bio identifikacija razlika između spomenutih vrsta glede utjecaja klimatskih čimbenika. Uzorci su uzeti iz stabala s pet lokaliteta. Na prvom lokalitetu je sastojina bijelog bora, na drugom crnog bora, a na ostala tri lokaliteta su mješovite sastojine. Standardizacija serija širina godova (radijalnih prirasta) obavljena je primjenom Arstan programa. Dobivena je regionalna kronologija bijeloga bora dužine 145 godina (od 1870. do 2014.) i regionalna kronologija crnoga bora dužine 180 godina (od 1835. do 2014.). Ispitivanje zavisnosti između indeksa širine goda i oborina odnosno temperature u pojedinim karakterističnim periodima godine, pokazalo je negativan utjecaj temperature (osim u zimskim mjesecima) na formiranje goda i pozitivan utjecaj oborina. Statistički značajna zavisnost indeksa širine goda od SPEI indeksa ukazuje na značajan utjecaj nedostatka vlage u periodu lipanj – kolovoz (r = 0,33 u lipnju, r = 0,45 u srpnju i r = 0,47 u kolovozu) za bijeli bor i periodu lipanj - rujan (r = 0,36 u lipnju, r = 0,43 u srpanju, r = 0,47 u kolovozu i r = 0,30 u rujnu) za crni bor na formiranje godova. Analiza odnosa klimatskih parametara i formiranih kronologija bijeloga i crnoga bora pokazuje slične odnose između širine goda i klime, ali je utjecaj klimatskih čimbenika nešto više izražen kod crnog bora, kojemu više odgovaraju uvjeti staništa na promatranom području. U promatranom području radijalni prirast stabala obje vrste drveća značajno je uvjetovan klimatskim čimbenicima, odnosno kronologije navedenih vrsta imaju dobar klimatski signal, a posebno signal suše u ljetnim mjesecima.
Crvena pjegavost uzrokovana patogenom Dothistroma spp. smatra se jednom od najvažnijih mikoza borovih iglica u svijetu zbog svoje rasprostranjenosti u različitim područjima i zbog pridolaska na ...velikom broju vrsta i podvrsta roda Pinus. U Republici Hrvatskoj prvi je put uočena na crnom boru u okolici Slavonskoga Broda 1963. godine, odakle se proširila i u druga kontinentalna i obalna područja te je otkrivena na više vrsta borova (Pinus spp.), ali zasad postoji malo podataka o njezinoj distribuciji te osjetljivosti različitih domaćina. U ovom je istraživanju provedeno skupljanje i analiza simptomatičnih iglica crnoga i običnoga bora na području šumarija Pazin i Đurđevac tijekom 2015. i 2016. godine radi utvrđivanja brojnosti i stupnja zrelosti plodišta Dothistroma spp. te prisutnosti drugih vrsta potencijalno patogenih gljiva. Istraživanje je potvrdilo uzročnika bolesti, patogena Dothistroma spp., kao dominantnoga na istraživanim iglicama. Prema dobivenim rezultatima patogeneza se crvene pjegavosti borovih iglica te biologija uzročnika u Republici Hrvatskoj poklapaju s onima opisanim u drugim zemljama sličnih ili jednakih klimatskih prilika, iako postoje određene razlike između dvaju istraživanih područja i domaćina, pri čemu se crni bor pokazao osjetljivijom vrstom.
Šumski požari pojava su nekontrolirane vatre u šumama, nanose velike štete, što ovisi o starosti šume, vrstama drveća, odnosno vegetacije te o vrsti požara i njegovoj jačini, a nastaju rjeđe ...prirodnim uzrocima, a najčešće ljudskom djelatnošću. Kako na navedenim područjima nakon požara zaostanu znatne količine opožarenih stabala postavlja se pitanje u kojem stupnju su ona kemijski degradirana, odnosno da li ona i dalje posjeduju sva svojstva za daljnju primjenu u mehaničkoj ili kemijskoj preradi drva. Stoga, u ovom radu istraživan je utjecaj šumskih požara na grupni kemijski sastav kore drva crnog bora (Pinus nigra Arn.). Istraživanje je provedeno određivanjem grupnog kemijskog sastava (akcesorne tvari, mineralne tvari, celuloza, drvne polioze i lignin) kore opožarenog drva i neopožarenog drva crnog bora (radi usporedbe s korom opožarenog) uzorkovanjem kolutova na visinama stabla 0 m, 2 m i 4 m. Na temelju dobivenih rezultata kemijskih analiza kore opožarenog drva crnog bora utvrđen je utjecaj šumskih požara na promjenu samog kemijskog sastava usporedbom s kemijskim sastavom kore neopožarenog drva crnog bora. Dobiveni rezultati su pokazali značajnu različitost u smanjenom sadržaju pepela i drvnih polioza (hemiceluloze) te povećanom sadržaju celuloze i lignina između neopožarene i opožarene kore drva. Nadalje, pri istoj usporedbi kod sadržaja akcesornih tvari nismo uočili značajnu različitost.
Ovim je istraživanjem određena veličina otpora drva izvlačenju vijaka na uzorcima od toplinski obrađenog drva graba (Carpinus betulus L.), crnog bora (Pinus nigra Arnold) i turske jele (Abies ...bornmuelleriana Mattf.), u skladu s normom ASTM D 1761. Za tu svrhu drvni su materijali toplinski obrađeni pri 150, 170, 190 i 210 °C tijekom tri sata. Nakon toplinske obrade određen je otpor drva izvlačenju vijaka na radijalnome, tangencijalnome i poprečnom presjeku drva. Rezultati istraživanja pokazali su da se vrijednosti otpora drva izvlačenju vijaka smanjuju s povećanjem temperature njegove toplinske obrade, a najmanji otpor zabilježen je za drvo toplinski obrađeno pri 210 °C. S obzirom na vrstu drva, najveći otpor izvlačenju vijaka izmjeren je na uzorcima od drva graba (Carpinus betulus L.), a najmanja je vrijednost izmjerena za uzorke od drva crnog bora (Pinus Nigra Arnold). S obzirom na presjek drva, najveći je otpor izvlačenju vijaka izmjeren na tangencijalnome, a najmanji na poprečnom presjeku drva.
U radu su ispitivani učinci E-48 boraks pentahidrata (A), E-67 agro bora (B) i kolemanita (C) na svojstva papira proizvedenoga od pulpe dobivene sulfatnim postupkom od drva europskoga crnog bora i ...europske jasike. Najveći prinos pulpe dobiven je dodavanjem 8 % agro bora tijekom kuhanja obiju vrsta drva. Najveća čvrstoća pulpe dobivena je dodavanjem 8 % agro bora tijekom kuhanja europske jasike. Jednako tako, stabilnost ksiloze, manoze i jedinica 4-0-MeGlcA u usporedbi s kontrolnim uzorcima povećana je u pulpi europskoga crnog bora nakon dodavanja 8 % agro bora. Također, dodavanje 8 % boraks pentahidrata tijekom kuhanja drva pri proizvodnji pulpe od drva europske jasike pozitivno je utjecalo na ukupnu količinu hemiceluloza.
U radu je prikazano istraživanje na pokusnim plohama postavljenim u šumskim kulturama i manjim dijelom u prirodnim sastojinama crnoga bora. Cilj je istraživanja bio da se utvrde stanišni čimbenici ...koji imaju najveći utjecaj na razvoj crnoga bora, odnos kultura crnoga bora na povratak klimatskozonske vegetacije listača i razlike s obzirom na pošumljavanje crnim borom, zatim razlike između šumskih kultura u melioracijskom smislu, da se utvrde vrijednosti šumske prostirke u borovim sastojinama i odnos prema tlu i zaustavljanju degradacije staništa. Na terenu su izdvojene plohe veličine 625 m2 i napravljeni su vegetacijski snimci te istraženi strukturni elementi crnoga bora. Laboratorijskim su analizama obrađeni uzorci šumske prostirke i humusno-akumulativni horizonti. Dobiveni su podaci analizirani statističkim metodama. Utvrđeno je multivarijantnom analizom da su nadmorska visina i nagib dvije varijable koje najviše pozitivno koreliraju s flornim sastavom vegetacije. Šumska prostirka s obzirom na svoju količinu uglavnom ima pozitivan utjecaj na sprečavanje degradacije tla i zaustavljanje erozije. Negativan je utjecaj povezan sa sušnim razdobljem u kojem je šumska prostirka goriva tvar. Istraživanjem strukture sastojine utvrđena je vrijednost sastojina crnoga bora ne samo u ekološkom i zaštitnom smislu već na dijelu ploha i u gospodarskom.
Na temelju organiziranog rada na pošumljavanju Deliblatske peščare u razdoblju od dva stoljeća, danas je dominantno uspostavljena faza pionirskih vrsta drveća, među kojima bagrem i borovi zauzimaju ...više od 90% obrasle površine, od ukupno 17.552 ha šuma. Sastojine bagrema su na površini od 11.320 ha (64,49 %), sastojine crnog i bijelog bora i ostalih četinara su na površini od 4.748 ha (27,05 %), dok ostale vrste listača (američki jasen, poljski jasen, crni orah, vrba, hrastovi, lipe, topole i dr.) zauzimaju površinu od 1.483 ha (8,45 %). U suvremenoj povijesti Deliblatske peščare, u razdoblju od 1948.-2009. godine, konstatirano je 259 požara, s ukupno opožarenom površinom 11.923 ha i opožarenom površinom šuma 6.129 ha. Ukupno opožarena površina šuma u četiri katastrofalna požara: 1973., 1990., 1996. i 2007. godine iznosila je 4.103,1 ha, a na temelju udjela opožarene površine četinjača 73,4 %, može se zaključiti da je fizički okvir za njihovu pojavu određivala površina i struktura kultura četinjača. Planska opredjeljenja u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, na temelju kojih se zagovaralo pošumljavanje borovima na velikim površinama i održavanje velikih površina bagremom, zbog njihove ugroženosti od požara i zbog kratkih ophodnji i primjene čiste sječe u kulturama bagrema pri izdanačkom gospodarenju, nisu omogućila kontinuitet sa suvremenim ciljevima zaštite Deliblatske peščare koja danas ima status specijalnog rezervata prirode, a uslijed požara nije ostvaren očekivan biomeliorativni učinak od strane podizanih šuma. Na primjeru proučavanih srednjedobnih umjetno podignutih sastojina bijele lipe u ovom radu se ističe biološka otpornost lipe na požare, jer su u razdoblju djelovanja katastrofalnih visokih šumskih požara 1996. i 2007. godine, u kojima su potpuno uništene srednjedobne, pretežno, borove kulture na površini 1.896 hektara, sastojine bile u njihovom središtu, sačuvane i imaju kontinuitet. Na dvije trajne ogledne površine (OP-1 i OP-3) u sastojini bijele lipe s primjesama bijele topole, koja je formirana na tipu zemljišta sirozem (regosol) na rastresitom karbonatnom pijesku (stanište šume krupnolisnog medunca-Rhamneto-Quercetum virgilianae) i koja je bila u središtu katastrofalnih visokih šumskih požara 1996. i 2007. godine, u starosti 46 i 52 godine, utvrđeni su sljedeći elementi rasta za lipu: N=1962-1573 stabla po hektaru, G=37,13-38,01 m2 ha-1, V=342,02-375,00 m3 ha-1, Ivp=7,2-7,4 m3 ha-1. Sastojina od formiranja nije njegovana i na OP-1 u starosti sastojine 46 i 51 godina, na temelju dvije zakašnjele, jake, prorede ukupno je posječeno 1154 stabala lipe po hektaru ili 59 % od početnog broja, 21,26 m2 ha-1 od ukupne temeljnice (47,3 %) i 182,63 m3 ha-1 od ukupnog obujma (47,5 %). U razdoblju 46.-51. godine tekući prirast obujma preostalih stabala lipe iznosio je 11,23 m2 ha-1, u okviru kojega je prirast 184 stabla budućnosti (13,4 % stabala) iznosio 4,30 m3 ha-1 (38,3 %). Na temelju prethodno stečenih iskustava o održivosti provedenih proreda na OP-1, provedena je zakašnjela, jaka, proreda u starosti sastojine 52 godine, na OP-3, pri kojoj je ukupno posječeno 729 stabala lipe po hektaru (46,4 %), s temeljnicama 14.05 m2 ha-1 (37,0 %) i obujmom od 139.0 m3 ha-1 (37,1 %). U starosti 56 godina (2013. godine), na temelju zapažanja na terenu, struktura sastojine na prorjeđivanim pokusnim površinama je očuvana, a stabla pokazuju vidljivi stupanj revitalizacije.
Crni bor je treća najrasprostranjenija vrsta drveća (4,2 milijuna ha) u Turskoj i zbog svoje vrijednosti u turskom šumarstvu proučavan je na mnoge načine. U ovom radu istražen je utjecaj glavnih ...klimatskih varijabli s vlažnošću tla u zoni korijena na radijalni prirast crnog bora. Širina godova izmjerena je pomoću alata Cdendro i CooRecorder, a standardne dendrokronološke tehnike korištene su za unakrsno datiranje, standardizaciju i statističku analizu temeljenu na xDateR i dplR paketima. Prema dobivenim rezultatima, proljetne i ljetne oborine imaju pozitivnu značajnu ulogu za radijalni prirast crnog bora u Arıtu u zapadnoj crnomorskoj regiji. Iako maksimalna temperatura nema utjecaja, minimalne i srednje temperature u studenom i prosincu prethodne godine značajno i negativno utječu na radijalni prirast. Osim toga, vlažnost tla u zoni korijena u lipnju i kolovozu ima jasno pozitivan učinak na radijalni prirast.
U radu je prikazano istraživanje biomase nadzemnoga dijela stabla obične jele, europskoga ariša i crnoga bora. Rezultati su iskazani masom apsolutno suhe tvari drva debla, kore debla i grana. ...Istraživanje je provedeno na 15 stabala obične jele na području UŠP Delnice, 28 stabala europskoga ariša na području UŠP Koprivnica i 40 stabala crnoga bora na području UŠP Split.
Obujam drva debla i kore debla utvrđen je metodom sekcioniranja. Određena je masa grana i prosječni udio vlage grana. Izjednačene vrijednosti obujma drva debla i kore debla pretvorene su u masu suhe tvari pomoću prosječnih obujamnih težina apsolutno suhoga drva, odnosno apsolutno suhe kore. Izjednačene vrijednosti mase grana umanjene za prosječni udio vode rezultiraju masom suhe tvari grana.
Konstruirani su grafički prikazi s pripadajućim formulama izjednačenja ovisnosti mase suhe tvari drva debla, kore debla i grana o prsnom promjeru stabala istraživane vrste drveća.
PDF
