Pregovori veljajo za kulturno dediščino, za modrost prednikov, estetsko lepši govor in del jezika, ki vključuje izkušnje in podobe naroda. Kot taki so bili tudi v slovenskem prostoru pogosto ...zapisovaní v razne zvezke, zbirke ali predstavljeni v drugih oblikah od konca 18. stoletja dalje, ko je t. i. »ljudsko« pridobilo na vrednosti in v skladu z romantiko postalo želeno gradivo jezikoslovcev in folkloristov. Inštitut za slovensko narodopisje ZRC SAZU ima v svojem arhivu zbirko slovenskih pregovorov, ki temelji na zbiranju in delu več folkloristov in navdušencev. Članek je pregledni prikaz nastanka in razvoja te zbirke, temelječ na virih, ki so navedeni v zbirki.
Crna topola (Populus nigra L.) je jedna od najznačajnijih europskih vrsta drveća koja nastanjuje aluvijalna staništa uz obale velikih rijeka. U Bosni i Hercegovini postoji značajan neiskorišten ...zemljišni potencijal pogodan za reintrodukciju autohtonih crnih topola, kao i podizanje intenzivnih i ekstenzivnih nasada hibridnih i američkih crnih topola. Cilj ovoga istraživanja je utvrditi početak i završetak fenoloških faza listanja, kao i zimsko zadržavanje lista, što će pomoći pri selekciji pogodnih klonova autohtonih crnih topola za reintrodukciju na određenom lokalitetu i za određene mikroklimatske uvjete u svrhu očuvanja autohtonog genofonda, te klonova hibridnih topola za osnivanje plantaža u Bosni i Hercegovini. Istaživan je materijal 161 klona autohtonih crnih topola iz 26 populacija iz slivova 6 rijeka, te 11 klonova proizvodnih hibridnih topola (euro-američke ili kanadske) i američkih crnih topola. Klonovi se nalaze u klonskom arhivu u Žepču, koji je podignut 2006. godine. Promatrana je fenologija listanja i to od 14.3.- 22.4.2019. godine i to u šest fenoloških faza 0 - uspavani pupoljak, 1 – napukli pup, 2 – probijanje pupa, 3 – pup otvoren, listovi skupljeni, 4 – listovi se razdvajaju, 5 – listovi potpuno razvijeni). Zadržavanje lista praćeno je od 30.8.-4.11.2019. godine i ocjenjivano u tri kategorije: 1 - prisutni svi listovi na stablu, 2 - 50% listova je preostalo na stablu, 3 – nema preostalih listova na stablu. Efektivna duljina vegetacijske sezone definirana je kao vrijeme između pojavljivanja faze pucanja pupova (ocjena 3) i ocjena opadanja lišća 2 (tj. kada je 50% lišća ostalo na stablu). Analiza varijance pokazala je statistički značajne razlike između klonova iz različitih populacija za duljinu trajanja fenoloških faza listanja. Fenološka faza 1 (napukli pupovi) najranije se javila 14.3. a faza 5 (potpuno otvoreni listovi) najranije 8.4. Rezultati zadržavanja listova pokazuju da su 4.11. svi klonovi u klonskom arhivu odbacili list 100%. Najkraću efektivnu duljinu vegetacijskog perioda imali su klonovi populacije Bugojno (154 dana), a najdužu klonovi Populus boleana i Populus nigra var. italica te klonovi populacija Čapljina (sliv rijeke Neretve); Dobrinje, Visoko, Babina rijeka, Maglaj, Doboj (sliv rijeke Bosne); Kopači i Tegare (sliv rijeke Drine). Rezultati istraživanja su značajni za odabir klonova sa boljom prilagodbom na uvjete staništa, te obnovu i uporabu klonskog reprodukcijskog materijala crnih topola u Bosni i Hercegovini.
Black poplar (Populus nigra L.) is a species growing in flood forests and today it is one of the most endangered species in Europe. In Bosnia and Herzegovina, there is significant area of unused land suitable for the reintroduction of autochthonous black poplar and the establishment of intensive and extensive plantations of hybrid and American black poplar. This research aims to determine the beginning and the end of the phenological phases of leafing, as well as the winter retention of leaves, which will help in the selection of suitable clones for the establishment of plantations in Bosnia and Herzegovina. The material of 161 clones of autochthonous black poplars from 26 populations from the basins of 6 rivers, and 11 clones of production hybrid poplars (Euro-American or Canadian) and American black poplars was analyzed. The clones were located in the clonal archive in Žepče, which was established in 2006. Leafing phenology was observed from March 15 to April 22, 2019, and during six phenological phases: 0 - dormant bud, 1 - cracked bud, 2 - bud breaking through, 3 - bud open, leaves gathered, 4 - leaves separate, 5 - leaves fully developed. The retention of the leaves was monitored from August 30 to November 4, 2019, and evaluated in three categories: 1 - all leaves on the tree are present, 2 - 50% of the leaves are left on the tree, 3 - there are no leaves left on the tree. Analysis of variance showed statistically significant differences between clones from different populations for the duration of the leafing phenological phases. Phenological phase 1 (buds breaking through) occurred at the earliest on March 14 and phase 5 (fully open leaves) no earlier than April 8. The results of leaf retention show that on November 4 all clones in the clonal archive fully rejected the leaves. The shortest effective length of the vegetation period had the clones of the Bugojno population (154 days), and the longest the clones of Populus boleana and Populus nigra var. italica and clones of the Čapljina population (Neretva river basin). Dobrinje, Visoko, Babina Rijeka, Maglaj, Doboj (Bosna river basin), Kopači and Tegare (Drina river basin). The results of this research will be used in the selection of the most suitable clones for reintroduction in a specific locality and for specific microclimatic conditions, especially the occurrence of late spring and early autumn frosts, for the purpose of preserving the autochthonous gene pool, as well as clones of hybrid poplars for the establishment of clonal plantations. It is necessary to continue phenological research in the clonal test of autochthonous black poplars and hybrid poplars in Bosnia and Herzegovina, as well as to conduct research on growth properties in order to be able to compare the results of phenological research, i.e. the length of the growing season, as well as thickness and height growth.
U radu se donose nova istraživanja o benediktinskim sakralnim kompleksima u Ninu i Biogradu. Autorica se dotiče ranokršćanske bazilike Sv. Marije te analizira ostatke sakralne arhitekture na položaju ...Mijovilovac gdje se tijekom predromanike podiže crkva Sv. Mihovila s pripadajućim muškim benediktinskim samostanom. Autorica zaključke temelji na vlastitim istraživanjima, ali i na proučavanju neobjavljenih rukopisa iz arhiva don Luke Jelića u Arheološkom muzeju u Splitu te iz arhiva Ejnara Dyggvea u Konzervatorskom odjelu, također u Splitu. Na osnovi spomenute arhivske građe autorica donosi i zaključke o benediktinskim samostanima i bazilikama u Biogradu. Naime, sačuvani tlocrti i dokumentacija s istraživanja koje je vodio dr. don Luka Jelić u Biogradu tijekom razdoblja od 1902. do 1905. ukazuju na posve drugačiji položaj važnih biogradskih spomenika, što bi značilo da su oni dugi niz godina bili krivo ubicirani.
The paper presents new researches on the Benedictine sacral complexes in Nin and Biograd. The author touches on the early Christian basilica of St. Mary and analyses the remains of sacral architecture at the location of Mijovilovac, where, during the pre-Romanesque period, the church of St. Mihovil with the associated men's Benedictine monastery was erected. The author bases her conclusions on her own research, but also on the study of unpublished manuscripts from the archives of Don Luka Jelić in the Archaeological Museum in Split and from the archives of Ejnar Dyggve in the Conservation Department, also in Split. On the basis of the aforementioned archival materials, the author draws conclusions about the Benedictine monasteries and basilicas in Biograd. Namely, the preserved floor plans and documentation from the research led by dr. don Luka Jelić in Biograd during the period from 1902 to 1905 indicate a completely different position of important Biograd monuments, which would mean that they have been incorrectly ubicated for many years.
Crna topola (
Populus nigra
L.) je jedna od najznačajnijih europskih vrsta drveća koja nastanjuje aluvijalna staništa uz obale velikih rijeka. Danas je jedna od najugroženijih vrsta šumskog drveća ...zbog devastacije staništa, regulacije riječnih tokova, i pretjerane ekspolatacije, kao i unošenja alohtonih vrsta drveća s kojima je hibridizirala. Cilj ovog istraživanja je utvrditi varijabilnost morfoloških svojstava listova crne topole unutar i između klonova autohtonih populacija i hibrida, te između riječnih slivova u Bosni i Hercegovini, kako bi se učinkovitije pristupilo zaštiti i oplemenjivanju ove vrste.Istraživan je materijal iz klonskog arhiva crnih topola. Arhiv je osnovan 2005. godine u Žepču, od klonova sa 161 stabla autohtonih crnih topola iz 26 populacija širom Bosne i Hercegovine (iz slivova 6 rijeka) te 15 hibridnih vrsta topola. Mjereno je po 5 listova od svakoga klona, a uziman je peti list od vrha glavnog izbojka. Mjerenje je vršeno digitalnim pomičnim mjerilom sa preciznošću od 0.1mm i kutomjerom. Mjereni su: dužina plojke, širina plojke, dužina peteljke, ukupna dužina lista, ugao insercije prvog bočnog nerva i centralnog nerva, udaljenost između najšireg dijela lista i baze lista, broj zubaca u dužini od 1cm iznad najšireg dijela lista. Podaci su obrađeni korištenjem SPSS 26.0 i EXCEL-a, i to prema populacijama i prema slivovima rijeka.Analizom varijance utvrđene su statistički značajne razlike između ispitivanih populacija, kao i između slivova rijeka, za sva istraživana svojstva. Najveću varijabilnost pokazalo je svojstvo dužine peteljke, a najmanju kut insercije prvog bočnog i centralnog nerva. Populacija dlakavih crnih topola Čapljina ima najmanje dimenzije listova i značajno odstupa u svim mjerenim svojstvima od ostalih. Najčešći broj zubaca na 1cm lisnog ruba je 4 zupca koji se pojavljuje na 38,3% listova. Ovo istraživanje daje mali uvid u morfološke karakteristike crnih topola u klonskom arhivu Žepče, te može predstavljati osnovu za daljnja istraživanja u cilju potpunijeg razumijevanja svojstava crnih topola potrebnih za uspješan nastavak rada na oplemenjivanju ove vrste.
Black poplar (
Populus nigra
L.) is one of the most important European tree species, inhabiting alluvial habitats along the banks of large rivers. Today, it is one of the most endangered species of forest trees due to habitat devastation, regulation of river flows, excessive exploitation, and the introduction of non-native tree species with which it hybridized. This study aims to determine the variability of morphological properties of black poplar leaves n Bosnia and Herzegovina, within and among populations, and among river basins. Material from the clonal archive of black poplars was researched. The archive was founded in 2005 in Žepče. It contains clones from 161 trees of indigenous black poplars from 26 populations throughout Bosnia and Herzegovina (from the basins of 6 rivers) and 15 hybrid poplar species (table 1 and table 2).Ten leaves were collected from each clone by taking the fifth leaf from the top of the main shoot. Five leaves from each clone were measured. The measurement was performed with a digital movable scale with an accuracy of 0.1 mm and a protractor. The following traits were measured: leaf blade length, leaf blade width, petiole length, total leaf length, the angle between the first lateral nerve and central nerve, and distance from the leaf base to the widest part of the leaf. The number of teeth on one cm above the widest part of the leaf was counted. Data were processed using SPSS 26.0 and EXCEL by populations and river basins.Analysis of variance revealed that there are statistically significant differences among the studied populations (table 4), as well as among river basins (table 7), for all investigated traits. The petiole length trait showed the highest variability, and the lowest variability had the insertion angle of the first lateral and central nerve (table 3). The clones of population of hairy black poplars Čapljina had the lowest values of leaf traits and differed significantly in all measured properties from the others. The most common number of teeth per 1 cm of leaf edge for all populations was four teeth (figure 2), which appeared on 38.3% of leaves.This research gives us a small insight into the morphological characteristics of black poplars in the clone archive Žepče and can be the basis for further researches of the traits of black poplars needed for a successful continuation of work on breeding this species.
Hrvatsko pjevačko društvo »Kolo« bilo je važan čimbenik u kulturnom, društvenom i umjetničkom životu Zagreba i Hrvatske. Nakon raspuštanja Društva 1948. njihova je ostavština spletom okolnosti ...razjedinjena i danas se čuva u nekoliko institucija. Najveći dio ostavštine nalazi se u Državnom arhivu u Zagrebu, a velika zbirka notnih materijala Društva pohranjena je u Hrvatskom glazbenom zavodu. U Hrvatskom državnom arhivu također postoji zbirka notnih materijala »Kola«, no nije moguće sa sigurnošću utvrditi koji su materijali iz zbirke doista pripadali »Kolu«. Taj je fond pristigao otkupom od Antikvarijata Nakladnog zavoda Matice hrvatske pod nazivom »Zbirka muzikalia«, ostavština dr. Stjepana Tomaša, a navedeno je kako zbirka sadrži dio ostavštine »Kola«. Najnoviji podatci ukazuju i na lokaciju Hrvatskog športskog muzeja kao imatelja dijela ostavštine Društva. Ti materijali nisu izdvojeni kao zaseban fond »Kola«, već se nalaze unutar zbirke ostavštine posljednjeg tajnika Društva Većeslava Zrnca.
Fotografije čiji se vizualni sadržaj veže uz Domovinski rat u raspravu uvode odabrana djela nastala u vrijeme rata, ali i nakon sukoba i razaranja, ukazujući na interes umjetnika za njihove ...posljedice, popraćene složenim procesima sjećanja i pamćenja. Nerijetko se smatra da je fotografija u samo ratno vrijeme u najvećem broju slučajeva korištena kao dokaz ili kao propaganda. Za razliku od dokumentarne i reportažne fotografije, umjetnički radovi o kojima je riječ ukazuju na prekide povijesnog kontinuiteta, interpretirajući traumatične događaje i promišljajući njihova značenja. Osim što se djela referiraju na same događaje, razmatraju se i pitanja povezana s objektivnošću, sudioništvom i odgovornošću fotografa, korištenjem fotografije u prostoru javnosti i konceptualizacijom rata kroz postupke kojima umjetnici preispituju situacije u kojima su se zatekli. U strukturi njihove umjetničke prakse nailazi se na strukture svojevrsnih arhiva unutar kojih „pohranjuju” svoja vizualna i druga saznanja, kao i na specifičan odnos prema krajoliku, koji se razmatra u kontekstu recentnoga teorijskog pisanja o mjestima opterećenima traumom.
Početkom 20. stoljeća prof. dr. Luka Jelić pronašao je i dokumentirao u kućama zaseoka Grbić Stanova u Privlaci kod Nina dva ulomka spomenika s djelomično sačuvanom posvetom carskom numenu (Numini ...Imp. Caesaris Augusti…). Dokumentacija o tom vrijednom nalazu čini dio Jelićeve „Ostavštine“, koja je pohranjena u Arheološkom muzeju u Splitu. Autori u radu analiziraju podatke koje je zabilježio Luka Jelić i sagledavaju ih u kontekstu manifestacija štovanja carskog kulta na prostoru municipija Aenona kao i na širem području Rimskog Carstva.
Šibenski slikar Ivan Vulić (Ivan de Lupis), koji je djelovao u prvoj trećini 16. stoljeća, bio je dosad potpuno nepoznat stručnoj javnosti. No arhivska građa otkriva zanimljivu i složenu ličnost, ...lokalnog majstora kojem slikarski zanat nije mogao osigurati prikladnu egzistenciju, pa je promijenio zanimanje i postao bilježnik, ali se nastavio baviti i slikarstvom. Između 1511. i 1524. godine zabilježen je njegov rad na pet slikarskih djela u Šibeniku: ormaru bratovštine mornara sv. Nikole, pali za Vladana Rutčića iz Vrane, slici Bogorodice za Ivana Miloševića iz Zatona, oslikavanju kapele sv. Klare u crkvi sv. Frane te na oltarnoj pali i Gospinoj kapeli u crkvi sv. Marije od Kaštela. Premda niti jedno od navedenih djela nije sačuvano, već sami arhivski podaci svjedoče da je Ivan Vulić bio aktivan domaći slikar, jedan od posljednjih predstavnika “dalmatinske slikarske škole”.
Arhivski vodiči nerijetko su vrlo opsežni jer obuhvaćaju cjelokupni fundus pojedinog arhiva, stoga su nepregledni, a za pojedine istraživače čak i obeshrabrujući. U ovom radu prikazani su fondovi ...nastali radom javne uprave, pravosuđa i Vojne krajine u razdoblju od postanka grada Bjelovara do 1941. godine, a odnose se na grad Bjelovar. Forma tematskog vodiča odabrana je kako bi na jednome mjestu bilo moguće izdvojiti ono najstarije i najfragmentiranije gradivo koje se odnosi na upravno-pravni život grada. Takav pristup ostavio je prostor za detaljno popisivanje arhivskih jedinica svih fondova. Kako bi na jednome mjestu bili popisani svi izvori za povijest grada, detektirani su i popisani svi fondovi arhivskoga gradiva s bjelovarskog područja koje čuvaju baštinske ustanove u Republici Hrvatskoj – Hrvatski državni arhiv, Državni arhiv u Bjelovaru i Gradski muzej u Bjelovaru. Prikazani fondovi sadrže najviše konkretnih informacija o razvoju grada, funkcioniranju ustanova i organizaciji života u gradu. Cilj je rada približiti arhivsko gradivo svim potencijalnim istraživačima povijesti Bjelovara.
U Biskupskom arhivu u Senju nalazi se rukopisna knjiga prihoda Senjskog kaptola
iz 17. stoljeća. Pisana je glagoljskom kurzivom i latinicom. Iz knjige se mogu pratiti
društvene i crkvene prilike u ...tom biskupijskom gradu, u vrijeme kada je senjsko-modruški
biskup boravio u slobodnom dijelu Modruške biskupije, a Senjska biskupija spala na jednu
(senjsku) župu kojom upravlja kaptol. Krajem istoga stoljeća Senju kao biskupijskom
središtu porast će važnost jer će se biskup vratiti u nj, a njegova jurisdikcija protegnut će
se na široki prostor koji je oslobođen od Turaka.
PDF
