Conflict Resolution Actors, Dynamics and Cases deals with multiple concepts and themes of the broad subject area of conflict resolution, seeking to highlight empirical studies that examine several ...topics from conflict prevention to peacebuilding, including conflict management, institution building, the role of formal and informal actors, the features of conflicts in different political contexts and the methods and strategies used for resolution or transformation (mediation, non-violence, reconciliation, transitional justice, second track diplomacy, peace education, post-conflict reconstruction, among others) in intra- and inter-state conflicts. The book is open to several methodological approaches, focusing on empirical studies that address several cases, including studies on Cyprus, the South Caucasus region, DR Congo, the Middle East region, Tunisia and Iraq, as well as on the role of regional organizations such as the European Union in peace-making and peacebuilding. Conceived this way, this edited volume on conflict resolution complements existing books on the theme, seeking not only to apply conflict resolutions theoretical frameworks and concepts to contemporary case studies but also to contribute, based on these empirical studies, to advance the academic debate towards critical perspectives that guide the conflict resolution field to more pluralist, emancipatory and transformative approaches.
Autorica je u ovome radu obradila nastanak države kao najvažnijega subjekta u međunarodnome pravu te činjenice koje moraju biti ispunjene (kumulativno) za nastanak države. Autorica te činjenice ...nastoji prikazati i objasniti kroz nastanak Bosne i Hercegovine kao samostalne i neovisne države nakon raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Istraživanje početka procesa uspostave samostalne i neovisne Bosne i Hercegovine od Badinterove komisije, preko Cuttilerova, Vance-Owenova, Owen-Stoltenbergova plana, Washingtonskoga sporazuma zaključno s Daytonskim sporazumom (čiji je Aneks 4. sadržavao Ustav Bosne i Hercegovine, ujedno njezin prvi ustav od samostalnosti i neovisnosti). Sadašnji ustavni poredak Bosne i Hercegovine njime je utvrđen.
Točno 25 godina nakon potpisivanja Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kojim je okončan Rat u Bosni i Hercegovini još uvijek se ne osjeća društvena, politička i ekonomska ...stabilnost, čije je uspostavljanje očekivano potpisivanjem mirovnoga sporazuma. Društvo u Bosni i Hercegovini podijeljeno je na svim razinama, prvenstveno političkoj i teritorijalnoj, a zatim i u pogledu međusobne tolerancije pripadnika konstitutivnih naroda što otežava uspostavljanje zajedničkih državnih vrijednosti, mogućnost za miran suživot Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda i izgradnju države s jedinstvenim općeprihvaćenim državnim obilježjima. Hrvatski narod je najstariji autohtoni narod u Bosni i Hercegovini, a njegovim kontinuiranim iseljavanjem, koje se intenziviralo za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini i nije se zaustavilo do danas, pitanje njegova opstanka je ugroženo. Istraživanje na kojem se temelji ovaj rad provedeno je metodom elektroničke ankete na uzorku od 350 slučajno odabranih bosanskohercegovačkih Hrvata i Hrvatica. Rezultati istraživanja ukazuju na opće nezadovoljstvo Hrvata životom u Bosni i Hercegovini (94,9 % ispitanika) koje je, na prvome mjestu, uzrokovano visokim stupnjem korupcije, općim osjećajem nesigurnosti, nepovjerenjem u pravni i politički sustav te neravnopravnim položajem Hrvata u odnosu na Bošnjake i Srbe u Bosni i Hercegovini. Činjenica da veći broj bosanskohercegovačkih Hrvata gaji jači osjećaj pripadnost prema Republici Hrvatskoj nego li prema Bosni i Hercegovini te da se 34 % ispitanih bosanskohercegovačkih Hrvata u Bosni i Hercegovini i 35,7 % njih u Republici Hrvatskoj osjećaju strancima, loša ekonomska situacija u državi, selektivna populacijska politika visokorazvijenih (europskih) zemalja i snaga lančanih migracija, ukazuju na hitnu potrebu rješavanja hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini u suprotnom bi bosanskohercegovački Hrvati od konstitutivnoga naroda mogli postati tek jedni od ostalih.
Točno 25 godina nakon potpisivanja Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini kojim je okončan Rat u Bosni i Hercegovini još uvijek se ne osjeća društvena, politička i ekonomska ...stabilnost, čije je uspostavljanje očekivano potpisivanjem mirovnoga sporazuma. Društvo u Bosni i Hercegovini podijeljeno je na svim razinama, prvenstveno političkoj i teritorijalnoj, a zatim i u pogledu međusobne tolerancije pripadnika konstitutivnih naroda što otežava uspostavljanje zajedničkih državnih vrijednosti, mogućnost za miran suživot Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih naroda i izgradnju države s jedinstvenim općeprihvaćenim državnim obilježjima. Hrvatski narod je najstariji autohtoni narod u Bosni i Hercegovini, a njegovim kontinuiranim iseljavanjem, koje se intenziviralo za vrijeme Rata u Bosni i Hercegovini i nije se zaustavilo do danas, pitanje njegova opstanka je ugroženo. Istraživanje na kojem se temelji ovaj rad provedeno je metodom elektroničke ankete na uzorku od 350 slučajno odabranih bosanskohercegovačkih Hrvata i Hrvatica. Rezultati istraživanja ukazuju na opće nezadovoljstvo Hrvata životom u Bosni i Hercegovini (94,9 % ispitanika) koje je, na prvome mjestu, uzrokovano visokim stupnjem korupcije, općim osjećajem nesigurnosti, nepovjerenjem u pravni i politički sustav te neravnopravnim položajem Hrvata u odnosu na Bošnjake i Srbe u Bosni i Hercegovini. Činjenica da veći broj bosanskohercegovačkih Hrvata gaji jači osjećaj pripadnost prema Republici Hrvatskoj nego li prema Bosni i Hercegovini te da se 34 % ispitanih bosanskohercegovačkih Hrvata u Bosni i Hercegovini i 35,7 % njih u Republici Hrvatskoj osjećaju strancima, loša ekonomska situacija u državi, selektivna populacijska politika visokorazvijenih (europskih) zemalja i snaga lančanih migracija, ukazuju na hitnu potrebu rješavanja hrvatskoga pitanja u Bosni i Hercegovini u suprotnom bi bosanskohercegovački Hrvati od konstitutivnoga naroda mogli postati tek jedni od ostalih.
Ovo izlaganje sa skupa predstavljeno je na Panelu 3 “The future role of the International Community in Bosnia and Herzegovina” na međunarodnom skupu “Bosnia & Herzegovina - a Road towards ...Stabilization, Prosperity and European Integration“ koji je 5. i 6. studenog 2009. organizirao Mađarski institut za međunarodne odnose u Budimpešti. Izlaganje se bavi mogućim scenarijima budućnosti za Bosnu i Hercegovinu te ulogom koju će u njima imati ključni međunarodni akteri.
Daytonski mirovni pregovori održani su u zračnoj bazi Wright-Patterson u Ohiju, SAD, od 1.-21. studenog 1995. godine. Rezultirali su Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (Daytonski ...mirovni sporazum) koji su potpisali predstavnici Republike Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Federalne Republike Jugoslavije, a svjedočili su predstavnici Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Njemačke, Francuske, Rusije i posebnog izaslanika Europske unije. Daytonski mirovni pregovori okončali su sukob u Bosni i Hercegovini i postavili osnove za ponovno uspostavljanje mira. Međutim, najvažnija pitanja demokratskog funkcioniranja države nisu se usuglasila
s međunarodnopravnim standardima, poput izbora i izbornog sistema. Daytonski mirovni sporazum nastao je kao kompromis različitih ustupaka što se odražava posebno kada se govori o izborima i izbornom sustavu Bosne i Hercegovine.
Međunarodna zajednica je provedbom dobro osmišljene strategije u Bosni i Hercegovini uspostavila pluralnu i neovisnu medijsku sferu koja osigurava stvaranje javnog diskursa s objektivnim ...informiranjem i mnoštvom različitih mišljenja. Takva medijska scena pridonosi slobodi izražavanja, izgradnji kulture dijaloga, civilnog društva, a korektiv je državnim i političkim strukturama. U radu se analizira i medijska scena u Bosni i Hercegovini od osamdesetih godina prošlog stoljeća do današnjih dana. U etapama se istražuju pluralizam medija u prijeratnoj Bosni i Hercegovini, za vrijeme rata, kao i medijska scena nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma. Navedeni su i statistički pokazatelji koji služe za kvantitativnu analizu razvoja medija u BiH, a pokazatelj su i raznovrsnosti medijske scene.
Politički kontekst u kojem je nastala Hrvatska zajednica Herceg-Bosna bio je definiran dvama političkim momentima, izrazitom željom srpskog pučanstva da se priključi Velikoj Srbiji, a na drugoj ...strani muslimanskim (bošnjačkim) nastojanjem stvaranja koncepta unitarne BiH, gdje bi bila prisutna etničko-teritorijalna bošnjačka majorizacija. U takvim okolnostima oficijelna politika Republike Hrvatske, naročito njezinog prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana bila je neosnovano proskribirana od strane velikosrpske politike i bošnjačkog fundamentalizma s osnovnom tezom da je on s Miloševićem na sastancima u Karađorđevu i Tikvešu „dijelio“ Bosnu i Hercegovinu. Međutim, ta teza je oborivog karaktera po dvije osnove, prvo, nositelji velikosrpske ideje s Miloševićem bili su „do zuba“ naoružani vojnim arsenalom JNA, a na drugoj strani demokratska hrvatska vlast s Tuđmanom na čelu bila je vrlo slabo naoružana, prisiljena kupovati vrlo skupo oružje na „crnom tržištu“. Prema tome, Miloševiću nije trebao nikakav vojno-politički dogovor oko zauzimanja BiH. U to vrijeme pad Vukovara i okupacija jedne trećine hrvatskog državnog teritorija nedvojbeno ukazuju da nema nikakve utemeljenosti tezi o međusobnoj „podjeli“ BiH između Tuđmana i Miloševića.
Glede boljeg poimanja ustavnopravnih aspekata Hrvatske zajednice Herceg-Bosna, odnosno njezinog nastanka, egzistiranja i prestanka postojanja u ovome radu bit će prikazana pravna analiza i prikaz sadržaja knjige ustavnog sudca dr. sc. Mate Arlovića Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i (pre)ustroj Bosne i Hercegovine.
