Pokrovčeva knjiga Slobodno stvaranje prava: Herman U. Kantorowicz i slobodnopravni pokret (2018) nameće pitanje izraženo naslovom ovog rada na koje rad odgovara u tri koraka: prvo, pretpostavkom da ...je pitanje odgovorivo samo idealnim tipovima pravnih disciplina / funkcija; drugo, upućivanjem na kontekst Kantorowiczevih gledišta, osobito na objavu presuda; treće, ocjenom da je Kantorowicz podijelio pravnu znanost u prepletene funkcije a ne u odvojene discipline. U tu svrhu rad nudi idealne tipove disciplina i funkcija pravne dogmatike, pravne historije, pravne teorije i, kao najsloženiji i najkorisniji skup funkcija, pravnopolitičku analizu. Pretpostavka je, koja se ne dokazuje, da ne postoji ni oštra granica između pravne znanosti i susjednih znanosti: sociologije, ekonomije, psihologije, filozofije.
Sakramen adalah suatu ritus Kristen yang ditetapkan dan dilaksanakan oleh gereja sejak berabad-abad yang lalu. Terdapat beragam pandangan tentang makna sakramen dalam gereja. Ada gereja yang ...menganggap sakramen sebagai tanda yang kelihatan, atau hanyalah tanda lahiriah di mana Tuhan menyatakan anugerah-Nya. Tetapi ada yang sebaliknya memahami sakramen sebagai upacara suci yang mengandung hal-hal yang tidak bisa dijelaskan. Gereja-gereja Protestan hanya menerima dua sakramen yang ditetapkan oleh Tuhan Yesus Kristus, yaitu Perjamuan Kudus (eucharisti) dan Baptisan. Namun, masih terdapat pandangan transsubstansiasi, kosubstansiasi dan perlambangan tentang makna roti dan anggur yang digunakan dalam perjamuan kudus. Begitu pula dengan pelbagai cara baptisan air dan maknanya masih terus dianut dalam gereja hingga kini. Metode yang digunakan dalam penelitian ini adalah metode penelitian kualitatif. Hasil penelitian menunjukkan bahwa sakramen masih memiliki makna yang sakral bagi gereja. Pemahaman transubstansiasi, kosubstansiasi dan simbolis tentang roti dan anggur dalam perjamuan kudus masih mewarnai anggapan banyak teolog dan pemimpin gereja. Pemahaman serupa terjadi pula bagi baptisan yang oleh sebagian kalangan gereja dianggap hanya sebagai tanda lahiriah (simbol), namun sebagian lainnya memaknainya sebagai unsur yang menyelamatkan.
This treatment of the perfections of God in the theology of Karl Barth serves as an introduction and summary of Barth’s thinking on this topic as found in Church Dogmatics II.1. The focus of the ...article is weighted to the formal side of Barth’s construction while not ignoring material considerations. As such, the author considers Barth’s understanding of God as the One who loves in freedom, general characteristics of Barth’s understanding of divine perfections, and more specifically the dialectical dyadic paradigm used by Barth in his construction.
Karl Barth zasigurno je jedan od najvećih protestantskih teologa, nedovoljno poznat u hrvatskoj katoličkoj javnosti. Svojim životnim stilom, stavovima i djelima obilježio je teologiju dvadesetog ...stoljeća i snažno utjecao na njen razvoj i u protestantskom i u katoličkom području, posebice na području razumijevanja Božje Riječi. U ovome se članku iznose najvažniji elementi njegove biografije, posebice oni koji pokazuju njegovu osobnost i utjecaj njegove misli na njegov i život Crkve. Pokušavaju se ocrtati i glavna obilježja njegove teološke misli svjesni da je to gotovo nemoguće učiniti u nekoliko stranica.
Karl Barth zasigurno je jedan od najvećih protestantskih teologa, nedovoljno poznat u hrvatskoj katoličkoj javnosti. Svojim životnim stilom, stavovima i djelima obilježio je teologiju dvadesetog ...stoljeća i snažno utjecao na njen razvoj i u protestantskom i u katoličkom području, posebice na području razumijevanja Božje Riječi. U ovome se članku iznose najvažniji elementi njegove biografije, posebice oni koji pokazuju njegovu osobnost i utjecaj njegove misli na njegov i život Crkve. Pokušavaju se ocrtati i glavna obilježja njegove teološke misli svjesni da je to gotovo nemoguće učiniti u nekoliko stranica.
Rad je usredotočen na prijevodne odlomke iz Panoplie Dogmatike Evtimija Zigavina (12. st.) iz zbornika Vladislava Gramatika iz 1469. godine, koji je poznat i kao Zagrebački zbornik (HAZU, III a 47, ...740r–752r). Riječ je o dvije tekstovne jedinice: 1. uvodni enkomij, stihovi pohvale imperatoru Aleksiju Komninu (1081. – 1118.), koji je sastavio sam Evtimij Zigavin; 2. predgovor ili prolog, priložen uz Zigavinov rad. Oba se teksta prvi put objavljuju kao cjelina. Autorica iznosi hipotezu o razlozima uključivanja navedenih tekstova u zbornik i o njihovim tekstovnim vezama s odgovarajućim tekstovima u prijepisima potpunoga crkvenoslavenskog prijevoda prve knjige iz Panoplie Dogmatike, točnije: HM.SMS 186 – prijepis iz 16. st. iz Hilandarskog manastira na Atosu te III c 16 – prijepis iz kolekcije A. Mihanovića iz HAZU-a, također iz 16. st. Usporedba navedenih prijepisa potvrđuje stajalište da je Vladislav Gramatik bio dobro upoznat s antiheretičkim Zigavinim kompendijem i namjerno je odabrao upravo takve tekstovne jedinice koje tematiziraju važne vidove univerzalnoga modela srednjovjekovnoga pravoslavnog društva, simbiozu između političke vlasti, književnosti i kulture te između vladara i pravoslavlja. Oba su teksta iz Zagrebačkoga zbornika tematski povezana s osnovnom idejom opsežne bilješke prepisivača Vladislava na kraju rukopisa IIIa 47, poznate i kao Poslanje književnika Dimitru Kantakuzinu, naručitelju zbornika. Drugi zaključak, izveden na temelju jezičnih karakteristika, jest da su oba odlomka iz Panoplie, koje je prepisao Vladislav Gramatik, drugačije redakcije u odnosu na tekstove objavljene u potpunim slavenskim prijepisima Panoplie. Autorica ističe važnost odlomaka u Zagrebačkom zborniku za utvrđivanje zbirke izvora Panoplie Dogmatike u slavenskoj tradiciji, kao i za odgovore na niz diskutabilnih pitanja gdje je, kada i u čijem autorstvu nastao cjelovit slavenski prijevod. Uska veza s ortodoksijom i ortopraksijom atoškoga monaškog bratstva sigurno je bila pokretač dugotrajnoga rasprostranjivanja i prepisivanja ovoga važnog teksta, posebno nakon 1453. godine kada su pravoslavlju, više nego ikada ranije, bili nužni dogmatski temelji oblikovanja identiteta.
Pitanje odnosa kriminalne politike i kaznenopravne dogmatike smatra se kontroverznim. Poznati su pogledi koji zagovaraju strogu razdvojenost dviju disciplina, kao i stajališta da kaznenopravnu ...dogmatiku treba krojiti u skladu s ciljevima kriminalne politike (funkcionalizam). Središnja je teza članka da strogo razdvajanje disciplina nije moguće: autor na primjerima pokazuje da se pod naizgled čistim dogmatskim diskursom često skrivaju kriminalnopolitička razmatranja. Prikrivanje odnosno „dogmatiziranje“ kriminalnopolitičkih stajališta otvara više poteškoća (često djeluje neuvjerljivo, ne dovodi uvijek do socijalno prihvatljivih rješenja i ne rješava problem pravne sigurnosti), zbog čega autor poziva da se o kriminalnopolitičkim dilemama otvoreno govori već kada se radi o pitanju pripisivanja kaznenopravne odgovornosti, a ne tek na razini izbora i odmjeravanja sankcije. Zaključni se dio bavi granicama i zamkama kriminalnopolitičkih razmatranja unutar kaznenopravnog odlučivanja.
PDF
