Proces sekularizacije, poznat i kao proces privatizacije religije, odnosno njezino uklanjanje iz javnog i društvenog života, predstavlja baštinu modernizma. Ova je realnost u značajnoj mjeri utjecala ...(i još uvijek utječe) na kršćansku teologiju. Zbog toga postoji hitna i značajna potreba za obnovom kršćanske teologije, posebno kad je riječ o potrebi za obnovljenom kršćanskom porukom u suvremenom društvu. Premda se činilo kako je javna teologija normalna posljedica potrebe za obnovom kršćanske teologije, ne znači da je obnova zapravo prisutna u mnogim njezinim metodama. Nefleksibilnost njezinih teoloških metoda i terminologije i dalje predstavljaju problem za javnu teologiju. U ovom članku sugeriramo da, pri konstruiranju održive javne teologije, valja uvažiti ovaj novi pomak u antropologiji. Kategorija „religijske imaginacije“ od vitalnog je značaja jer uvažava novu definiciju ljudskog bića koja je bliža postmodernizmu nego modernizmu. Zato u članku prikazujemo mogući značajan doprinos koji religijska imaginacija može pružiti u svrhu revitalizacije suvremene javne teologije. Nadalje, u članku spominjemo nedavna rumunjska istraživanja o ovoj temi u kojima se stavlja još veći naglasak na bogatstvo skriveno u njemu i njezinu moguću svrhu u konstruiranju održive javne teologije.
Turizam postaje promotor globalnih društvenih promjena, ali upitno je u kolikoj su mjeri pozitivne promjene koje inducira prodaja nekretnina, u ovom slučaju u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika. U ...ovom smo istraživanju nastojali dobiti odgovore na tri glavna pitanja: o prodavateljima nekretnina i njihovim motivima; o mišljenjima i stavovima stanovnika u odnosu na promjene vlasništva u povijesnoj jezgri Dubrovnika; o interakciji između stranih ulagača i tarosjedioca. Analizirali smo sadržaje polustrukturiranih intervjua s
prodavateljima nekretnina u staroj gradskoj jezgri Dubrovnika, stanovnicima i istaknutim javnim osobama, kao i predstavnicima gradskih i državnih ustanova. Potom su evidentirane promjene vlasništva u staroj gradskoj jezgri u istraživanom periodu te podaci o broju djece upisane u prvi razred s adresom stanovanja u staroj gradskoj jezgri. Rezultati su pokazali da su promjene u turističkoj ponudi vezane uz kupnju nekretnina u staroj gradskoj jezgri od strane stranih ulagača slabo zastupljene u službenim krugovima u Dubrovniku. Struktura stanovništva se vidljivo mijenja i ogleda u polupraznim kućama i ulicama u zimskom periodu. Broj mladih obitelji i djece u Gradu sve je manji. Rijetke su reakcije službenih vlasti na problematiku i malo je pokušaja konkretnih rješenja u vezi s iseljavanjem domicilnog stanovništva. Vlasti nemaju skoro nikakva rješenja niti prijedloge za sprečavanje kupnje starine od strane stranih ulagača, a u vrlo malo slučajeva iskorišteno je pravo prvokupa, zbog nedostatka sredstava, uz često prebacivanje odgovornosti na državne instance. Reakcije domicilnog stanovništva nešto su izraženije, ali bez konkretnih radnji. Prevladava negativan stav prema dolasku stranih ulagača, dok je mogućnost financijske
koristi i dalje privlačna dijelu domicilnog stanovništva, pa se prodaja nastavlja.
Govorimo li o komunikološkoj funkciji medija u globalno umreženom društvu, danas je gotovo nezamislivo promišljanje tih funkcija bez problematiziranja njihove transmedijske naravi. Oslanjajući se na ...sociosemiotičku analizu, rad istražuje funkcije leksičkih odstupanja od jezične norme i to u hrvatskom i engleskom jeziku te televiziji i filmu. Svrha rada je ponajprije pokazati na koji način odstupanja u engleskome jeziku (sleng) u filmu Jima Jarmuscha Noć na zemlji (1991) uspostavljaju kulturološke koncepte te upućuju na usvajanje interkulturalnih kompetencija. Usto, analiza zahvaća i ulogu upotrebe anglicizama u hrvatskome jeziku kako na javnoj televiziji tako i komercijalnim televizijama. Udružene analize upućuju na daljnju sociolingvističku raspravu o potrebi kritičke jezične i vizualne pismenosti u medijima kao i činjenicu da su otkloni od normi iznimno važni pri usvajanju vizualne i medijske pismenosti u globalnoj kulturi. Odnos masovnih medija i jezika nije samo uputa na njihova intrinzično komunikološka svojstva već i jasan podsjetnik na stalnu premreženost društvenog i humanističkog područja.
When it comes to communicative functions of the media, nowadays it is almost impossible to investigate such functions in a globally connected society without taking into further account their transmedial nature. Drawing from the sociosemiotic analysis this paper investigates some functions of lexical aberrations in both Croatian and English, as well as in television and film. The aim of the paper is primarily to show how lexical aberrations in English (slang) in Jim Jarmusch’s film Night on Earth (1991) establish cultural concepts and point towards the acknowledgement of intercultural competences. Also, the analysis encompasses the role of Anglicisms in the Croatian language in both public and commercial televisions. Joint analyses point towards a further sociolinguistic argument about linguistic literacy in the media, but also towards a fact that the lexical aberrations are of extreme importance regarding visual and media literacy in a global culture. The relationship between mass media and language is not only the reference to their intrinsic communicative traits but also a vivid reminder of constant intertwining of the humanistic and social area.
Globalizacija omogućuje visoki potencijal za širenje i diversifikaciju tržišta što državama
omogućava poboljšanje produktivnosti i inovativnosti putem ekonomije razmjera, smanjenja
troškova ...istraživanja i transfera znanja. Cilj je ovog rada ukazati na oblike povezanosti
globalizacijskih procesa i razine demokracije na svjetskoj razini. Na globalizaciju se gleda
s različitih aspekata među kojima su najviše zastupljeni ekonomski, političko-pravni i kulturni
aspekt. Kako se globalizacija ne može odvijati bez liberalne politike, globalizacija se
mora širiti na osnovama demokracije. Ekspanzija globalizacije u 1990-ima ojačala je postojeće
i otvorila nove procese koji su utjecali na funkcioniranje demokracije i demokratskih
institucija. Istovremeno je došlo do porasta društvene nejednakosti, slabljenja društvenih
veza među pojedincima te umanjenja uloge moćnih dionika poput sindikata. Iako je broj
autokratskih država u porastu, ipak je u proteklom razdoblju veći broj država koje su se
demokratizirale nego onih koje su se autokratizirale. Demokratski pad je značajan, ali još
uvijek nejasan i ograničen, ovisno o promatranim parametrima.
Globalizacija,
kao proces koji teži sveobuhvatnosti i jedinstvenosti svijeta, nameće složeno
pitanje o načinima sukobljavanja s ekonomskim nejednakostima kao posljedicom
neoliberalnog modela ...integracije svjetskoga tržišta. Imajući na umu
restrukturacijsku prirodu tog procesa, koji se odvija na više razina, dolazi se
do zaključka kako nastali odnosi u svjetskoj trgovinskoj mreži umanjuju značaj
financijske suverenosti nacionalnih država. S obzirom na to, ekonomske
nejednakosti se perpetuiraju, a socijalni instrumenti nacionalnih država su
blokirani zbog umreženosti u globalno tržište koje se odvija po obrascu
neoliberalne paradigme. U radu se izlažu razine na kojima se odvija integracija
globalnoga tržišta (makro, mezo i mikro) te se ističu različiti učinci
globalizacijskoga procesa na razvijene (zapadne) demokracije, tržišna
gospodarstva u nastajanju, zemlje u razvoju te države post-tranzicije iz
socijalizma u demokraciju. Dodatno, ističe se utjecaj ekonomskih procesa i
kriza na ustavne poretke nacionalnih država, što može rezultirati „prešutnom“
izmjenom ustavnih struktura pojedinih država u smjeru rastakanja uloge
zakonodavnog tijela (kao izabranog predstavništva građana) pri kreiranju
ekonomskih, fiskalnih i socijalnih politika. Naposljetku se ukazuje kako je, s
obzirom na nemogućnost jedinstvene regulacije svjetskoga tržišta, mehanizme za
suzbijanje negativnih (socijalnih i ekonomskih) posljedica globalizacijskoga
procesa potrebno pronaći unutar okvira nacionalnih socijalnih država.
Globalization, as a process that strives for the
universality and singularity of the world, raises the complex question of ways
to confront economic inequalities as a consequence of the neoliberal model of
world market integration. Bearing in mind the restructuring nature of this
process, which takes place on several levels, it is concluded that the
resulting relations in the world trade network diminish the importance of the
financial sovereignty of national states. Given this, economic inequalities are
perpetuated, and the social instruments of national states have been blocked
due to networking in the global market that follows the pattern of the
neoliberal paradigm. The paper presents the levels at which global market
integration takes place (macro, meso, and micro) and highlights the various
effects of the globalization process on developed (Western) democracies,
emerging market economies, developing countries, and post-transition countries
from socialism to democracy. In addition, the impact of economic processes and
crises on the constitutional order of national states is highlighted, which may
result in “tacit” changes in the constitutional structures of individual states
in the direction of dissolving the role of legislatures (as elected
representatives of citizens) in creating economic, fiscal and social policies.
Finally, it is pointed out that, given the impossibility of unified regulation
of the world market, mechanisms to combat the negative (social and economic)
consequences of the globalization process need to be found within the framework
of national states.
Aktualni svjetski fenomen migracija početkom trećega tisućljeća poprima takve razmjere da je opravdano govoriti o globalizaciji migracije. Izbjeglice i migranti za mnoge su lokalne političke ...zajednice, društva i kulture izazov s kojim se ne mogu i ne znaju uvijek suočiti na pravi način. Znatno bolja situacija nije niti s kršćanskim i drugim religijskim zajednicama u odnosu prema ovoj problematici, a konkretna rješenja još uvijek niti u dovoljnoj mjeri niti na adekvatan način nije u stanju ponuditi međunarodna politička zajednica. O suvremenim migracijama stoga se uglavnom govori kao o migrantskoj krizi današnjice. Papa Franjo, koji je od početka svojega pontifikata duboko ganut tragedijom izbjeglica i migranata naočigled ravnodušnosti pojedinaca i zajednica, glasno podiže svoj proročki glas, koji prate znakovite geste i konkretni prijedlozi sustavnoga i programskoga prevladavanja ove krizne situacije svijeta, čije uzroke razotkriva u dubokoj antropološkoj krizi čovječanstva. Njegovo proročko tumačenje suvremenih migracija kroz koncilsku kategoriju znakova vremena prvenstveno smjera promjeni mentaliteta ljudi i zamjeni paradigme dekadentnoga humanizma paradigmom cjelovitoga i kršćanski kompatibilnoga solidarnog humanizma budućnosti. Uočavajući pozitivne aspekte globalizacije migracije, potiče sve ljude na prihvaćanje i aktivno sudjelovanje u povijesnoj prilici globaliziranja bratstva, solidarnosti i ljubavi. To su općeniti okviri teološko-pastoralnih razrada pojedinačnih tema kroz koje se u ovome radu iščitavaju profetička obilježja pontifikata pape Franje u odnosu na fenomen suvremenih migracija.
The current global phenomenon of migration at the beginning of the third millennium is gaining such a momentum that it would be justifiable to talk about the globalisation of migration. For many local political communities, societies, and cultures refugees and migrants are a challenge that they often cannot or do not know how to deal with in a proper way. Christian and other religious communities are also not doing much better when it comes to this issue, while the international political community has not offered so far concrete solutions that would address the issue adequately and integrally. Therefore, contemporary migrations are usually addressed as the current migration crisis. From the beginning of his pontificate Pope Francis has been deeply moved by the tragedy that besets refugees and migrants and that is seemingly ignored by individuals and communities. He has raised his prophetic voice and followed it by significant gestures and concrete proposals on how to overcome this crisis situation, whose causes he detected in the deep anthropological crisis, systematically and programmatically. His prophetic interpretation of contemporary migrations through the conciliar category of signs of the times aims at a transformation of the mentality of people and a replacement of the paradigm of decadent humanism with the paradigm of integral and solidary humanism of the future, compatible with Christianity. While noticing positive aspects of the globalisation of migration, Pope Francis has encouraged everyone to accept and actively participate in this historical chance of globalisation of brotherhood, solidarity, and love. The aforementioned is the general framework of theological-pastoral analyses of individual topics through which this contribution is detecting prophetic characteristics of the pontificate of Pope Francis in relation to the phenomenon of contemporary migrations.
We are used to thinking about inequality within countries--about rich Americans versus poor Americans, for instance. But what about inequality between all citizens of the world? Worlds Apart ...addresses just how to measure global inequality among individuals, and shows that inequality is shaped by complex forces often working in different directions. Branko Milanovic, a top World Bank economist, analyzes income distribution worldwide using, for the first time, household survey data from more than 100 countries. He evenhandedly explains the main approaches to the problem, offers a more accurate way of measuring inequality among individuals, and discusses the relevant policies of first-world countries and nongovernmental organizations.
Popularna medijska spektakl industrija instrumentima “ zavođenja “ proizvodi “ dobrovoljnu saglasnost “ čovjeka u prihvatanju, oponašanju i vredonosnoj distribuciji korporativno-potrošačke kulture. U ...tom svijetu čovjek igra uloge van njegovih ontoloških potreba i samosvjesne realizacije subjekta kao misaonog bića.
Rad ima za cilj problematizaciju socijalno-kulturološke fenomenologije transfiguracije, prikazivanja i doživljaja tijela u optikumu konzumerističke globalizacije.
Novokonstrukcija “novog” tijela modelira se tehnikama instrumentalizacije, stereotipizacije i hibridizacije narcizma kao primarnog prikazivačkog načela takvog medijskog iskustva.
PDF
