Turizam je važan ekonomski, socijalni i kulturni faktor u suvremenim društvima. Ipak su statističari još uvijek suočeni s velikim izazovima prilikom mjerenja ekonomske važnosti turizma za nacionalnu ...ekonomiju. Autor istražuje mjesto turizma u sustavu nacionalnih računa (SNA, iz 1993. godine) i Europskom sustavu računa (ESA, iz 1995. godine). Ističe da je prema tim modelima nemoguće precizno odrediti važnost turizma za nacionalnu ekonomiju. Takav
zaključak proizlazi iz činjenice što je turizam interdisciplinarna aktivnost, čije je koncepte teško definirati i mjeriti. Potvrdu svojih zaključaka autor nalazi uspoređujući definicije turista prema različitim metodologijama. Nacionalne statistike koriste pri tome šest različitih kriterija. Rezultati se, stoga značajno razlikuju, što ih čini izrazito neuporedivim i nekompatibilnim. Usporedba takvih podataka je zbog iznesenog teška i ima ograničenu mogućnost korištenja.
Autor ističe potrebu izrade Unificiranih turističko ekonomskih računa, koji bi obuhvaćali osnovne aktivnosti turističkog sektora. Dosadašnje aktivnosti OECD-a i WTO-a čine dobru osnovu za daljnji rad. Tek kada većina zemalja bude koristila unificirani turističko ekonomski račun prema prihvaćenoj metodologiji, moći će se provoditi međunarodna usporedba turističkih fonomena na znanstvenoj osnovi.
Turizam se priznaje kao važan ekonomski, socijalni i kulturni faktor u suvremenim društvima. Ipak su statističari još uvijek suočeni s velikim izazovima prilikom mjerenja ekonomske važnosti turizma ...za nacionalnu ekonomiju. Autor istražuje mjesto turizma u sustavu nacionalnih računa (SNA, iz 1993. godine) i Europskom sustavu računa (ESA, iz 1995.godine). Ističe daje nemoguće točno odrediti važnost turizma za nacionalnu ekonomiju, prema tim
modelima. Takav zaključak proizlazi iz činjenice da je turizam interdisciplinarna aktivnost, čije je koncepte teško definirati, isto kao i mjeriti.
Potvrdu svojih zaključaka autor je dobio uspoređujući definicije turista prema različitim metodologijama. Koristilo se pri tome šest različitih kriterija.
Dobiveni rezultati su se, naravno, značajno razlikovali, što ih čini izrazito neuporedivim i nekompatibilnim. Usporedba takvih podataka je zbog iznesenog
teška, a usporedba ima ograničenu mogućnost korištenja.
Autor ističe potrebu izrade Unificiranih turističko ekonomskih računa (UTEA), koji bi obuhvaćali osnovne aktivnosti turističkog sektora. Dosadašnje aktivnosti
OECD-a i WTO-a čine dobni osnovu za daljnji rad. Tek kada većina zemalja bude koristila Unificirane turističko ekonomske račune, izrađene prema prihvaćenoj metodologiji, moći će se vršiti međunarodna usporedba turističkih fonomena na znanstvenoj osnovi.
KULTURA RAZVOJA Kalanj, Rade
Socijalna ekologija,
05/1995, Volume:
4, Issue:
2-3
Paper
Open access
Tekst problematizira pitanje razvoja u »novom ključu«, naime nakon triju intervencija u poimanju razvoja koje su se dogodile posljednja dva desetljeća: kulturne, ekološke i političke intervencije. No ...kultura je uzeta kao integrativni i interpretativni okvir za sve novije preinake u poimanju razvoja, jer ona — bez obzira na različite definicije — obuhvaća cijeli sklop faktora i promjena iz kojih razvoj proizlazi. Taj je postupak legitiman ne samo metodološki nego i praktički, što se vidi i iz činjenice da se s njime slaže sve veći broj eksperata i analitičara razvoja. Polazeći od toga, analiziraju se tri razine kulturne intervencije na razvoj: izbor razvojnog modela kao kulturni izbor, globalizacija kao razvojno nadilaženje posebnosti i izravni utjecaj kulturnog sklopa na oblikovanje politi čkih sustava (»političke konceptualizacije razvoja«) i razvojna očekivanja. Izvodeći iz te pretpostavke tipologiju političkih sustava u sinkronijsko–aktualnoj razini, tekst inzistira na tezi da je kultura razvoja temeljno pitanje današnjih razvojnih studija i sociologije razvoja.
U članku autorica analizira ulogu integracije znanosti i tehnologije (proizvodnje) u prestrukturiranju gospodarstva. U skladu s procesom globalizacije i uključivanjem Slovenije u Europsku uniju, ...nužna je i integracija znanosti, tehnologije i proizvodne prakse. Predstavljena je uloga Štajerskog tehnološkog parka Pesnica kao oblika mogućeg učinkovitog znanstvenog transfera, koji bi pridonio razvoju Maribora, njegova gravitacijskog zaleđa i cijele regije.
Autor razmatra ideje većeg broja svjetski poznatih ekonomista, sociologa i filozofa o rađanju novog društveno-ekonomskog i civilizacijskog modela, koje je na prijelazu milenija već otpočelo. Naime, ...postojeći model neoliberalnog, globaliziranog kapitalizma je po mišljenju autora dugoročno neodrživ, i to prvenstveno zbog sve nepodnošljivije socijalne polarizacije, a potom zbog nezaustavljivog uništavanja ekološke ravnoteže. Osim toga nova tehnološka paradigma oličena u informatičkoj revoluciji potiče korjenite promjene u obrascima ekonomskog, političkog i društvenog života, namećući oblikovanje nove ekonomske, društvene i ideološke paradigme, odnosno oblikovanje novog društveno-ekonomskog modela. Postoje mnoge ideje, vizije, scenariji i nazivi tog novog civilizacijskog modela za kojim se traga: “socijalno-ekološko-tržišni model” (Hans Kueng); “moralni kapitalizam” (Stephen Young); “spiritualni kapitalizam” (Patricia Aburdene); “otvoreno društvo” (George Soros); “informatičko, umreženo društvo” (Manuel Castells); “transnacionalno, kozmopolitsko, postmoderno društvo” (Ulrich Beck); “treći put” (Antony Giddens); “slobodarski socijalizam” (Noam Chomsky); “kiberkomunizam” (Adolf Dragičević). Iako novo socijalno ekonomsko uređenje razni autori zamišljaju na različite načine, svim tim različitim vizijama zajednička su ili slična temeljna humana i etička načela: društvena pravda, ljudska solidarnost i suosjećanje, tolerancija, dignitet i sloboda ljudskog bića, ravnoteža individualnih i društvenih interesa, etnički, kulturni i religijski pluralizam, slobodni razvoj čovjekovih kreativnih potencijala. Koja će varijanta prevladati u pojedinim zemljama ovisit će o civilizacijskoj tradiciji i o drugim lokalnim specifi čnostima. Postojeći model neoliberalne ekonomije i civilizacije nalazi se u očiglednoj krizi, a rasplet te krize bit će u najvećoj mjeri uvjetovan sazrijevanjem kolektivne svijesti o nužnosti društvenih promjena i pretvaranjem te svijesti u masovni pokret za oblikovanje novog pravednijeg u humanijeg društva.
For Latvia with incoming into the European Union big opportunities in the international markets have opened. Paper purpose is to investigate influence of international integration processes on ...development of economy of Latvia. In paper various indicators of a national economy before and after incoming into EU are compared. In paper it is defined that joining to EU has increased for Latvia net grants from EU budget. But grants still do not promote development of economy of Latvia, but more stimulate development of internal demand. For demand gain satisfaction, in the conditions of poorly developed internal producing, from abroad the various goods are imported into Latvia, negative difference of export and import is increase. Also inflow of the capital to Latvia after incoming into EU is not used for positive changes in internal economy, and directed to the branches related with finance movings. Actually the industries have not felt essential inflow of the capital. After incoming into EU Latvia has started to export labour force. As a result of migration of labour in Latvia the rate of unemployment has decreased, the wages are grown, expenses on a labour that has grown, that reduced an export potential of internal products. EU grants, capital inflow, gain of wages has caused an inflation gain in Latvia. Considering that together with inflation purchasing capacity of inhabitants has grown, it is possible to draw a conclusion that the population well-being has grown. These processes mainly have short-term character. Migration will decrease, considering a gain of wages or because of reduction of labour resources; inflow of the speculative capital will stop because of insufficiency of reliable pledges. It is possible to assert that they will stop, when the standard of living in EU and Latvia will be approximately identical, i.e. in the end of cohesion process in EU. Most stabile is relation of grants and import. Grants are provided to reduce dependence of the state on import but on the contrary, grants increase import volume. Latvia still cannot find the specialisation in EU and in the global markets. Therefore it became dependent on grants of EU and on international help. Definition of specialisation and an effective using of grants could change situation and promote economy development in Latvia.
