From a Nobel Prize–winning pioneer in environmental economics, an innovative account of how and why "green thinking" could cure many of the world's most serious problems—from global warming to ...pandemics Solving the world's biggest problems—from climate catastrophe and pandemics to wildfires and corporate malfeasance—requires, more than anything else, coming up with new ways to manage the powerful interactions that surround us. For carbon emissions and other environmental damage, this means ensuring that those responsible pay their full costs rather than continuing to pass them along to others, including future generations. In The Spirit of Green, Nobel Prize–winning economist William Nordhaus describes a new way of green thinking that would help us overcome our biggest challenges without sacrificing economic prosperity, in large part by accounting for the spillover costs of economic collisions.In a discussion that ranges from the history of the environmental movement to the Green New Deal, Nordhaus explains how the spirit of green thinking provides a compelling and hopeful new perspective on modern life. At the heart of green thinking is a recognition that the globalized world is shaped not by isolated individuals but rather by innumerable interactions inside and outside the economy. He shows how rethinking economic efficiency, sustainability, politics, profits, taxes, individual ethics, corporate social responsibility, finance, and more would improve the effectiveness and equity of our society. And he offers specific solutions—on how to price carbon, how to pursue low-carbon technologies, how to design an efficient tax system, and how to foster international cooperation through climate clubs.The result is a groundbreaking new vision of how we can have our environment and our economy too.
How can small cities make an impact in a globalizing world dominated by ‘world cities’ and urban development strategies aimed at increasing agglomeration? This book addresses the challenges of ...smaller cities trying to put themselves on the map, attract resources and initiate development. Placemaking has become an important tool for driving urban development that is sensitive to the needs of communities. This volume examines the development of creative placemaking practices that can help to link small cities to external networks, stimulate collaboration and help them make the most of the opportunities presented by the knowledge economy. The authors argue that the adoption of more strategic, holistic placemaking strategies that engage all stakeholders can be a successful alternative to copying bigger places. Drawing on a range of examples from around the world, they analyse small city development strategies and identify key success factors. This book focuses on the case of ‘s-Hertogenbosch, a small Dutch city that used cultural programming to link itself to global networks and stimulate economic, cultural, social and creative development. It advocates the use of cultural programming strategies as a more flexible alternative to traditional top-down planning approaches and as a means of avoiding copying the big city. The Open Access version of this book, available at http://www.taylorfrancis.com, has been made available under a Creative Commons Attribution-Non Commercial-No Derivatives (CC-BY-NC-ND) 4.0 license.
U ekonomskoj doktrini prevladava stajalište da ulogu nacionalne države u ekonomiji treba svesti na osiguravanje odgovarajućeg institucionalnog okvira i političke stabilnosti za nesmetano odvijanje ...tržišne utakmice. U tom smislu se i većina političkih smjerova u svijetu zalaže za liberalno-tržišnu ekonomiju. Rijetke su one koje se usuđuju u svoj program staviti ekonomski intervencionizam, tj. predvidjeti značajniju ulogu države u ekonomiji. Ipak, svjedoci smo da se posljednjih godina u politički rječnik, ali i ekonomsku praksu mnogih država članica EU vraćaju neki prognani koncepti kao što je intervencionizam. Štoviše, tijekom zadnjeg desetljeća nekoliko zapadnoeuropskih država je interveniralo kako bi očuvalo „nacionalnost“ svog financijskog sektora ili vodećih trgovačkih društava. Navedeni slučajevi ne predstavljaju izolirane epizode već su izraz dubljih, suštinskih preispitivanja liberalnog gesla „minimalna država - maksimalno tržište“. Cilj ovog rada je analizirati nekoliko najeklatantnijih primjera ekonomskog intervencionizma kroz stečajnu regulativu u Republici Hrvatskoj, osvrnuti se na argumente koje je iznijela Vlada za kršenje liberalnih postulata te u konačnici iznijeti stajalište i
reakcije autora na ovu pojavu.
Fosfogips (FG) otpadni je nusproizvod (rezidua) koji potječe iz proizvodnje fosforne kiseline i fosfatnih mineralnih gnojiva. FG je kontaminiran kemijskim i radioaktivnim tvarima, stoga se uglavnom ...odlaže na kontroliranim odlagalištima. U svijetu se samo oko 15 % FG-a reciklira i ponovno koristi. U današnje vrijeme, političke i poslovne strategije stavljaju na prvo mjesto održivi razvoj kroz kružno gospodarstvo, a tu svoje mjesto može pronaći i FG. Time se stvaraju nove prilike u Republici Hrvatskoj za korištenje FG-a kao aditiva u različitim industrijama, od poljoprivrede do građevinske industrije. Zbog svojih kemijskih i radioloških svojstava, korištenje FG-a može potencijalno prouzročiti probleme za okoliš i ljudsko zdravlje. Stoga je prije korištenja nužno detaljno znanje o potencijalnim opasnostima FG-a kako bismo zaštitili ljude i okoliš. Cilj je ovoga preglednog rada sažeti dostupne podatke o FG-u u Republici Hrvatskoj, usporediti ih sa svjetskim podatcima i prepoznati nedostatke i manjak podataka o riziku koji nose potencijalno opasne tvari u FG-u.
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
Osrednji slovenski literarni časopis je izhajal mesečno. Po prenehanju izhajanja Stritarjevega časnika Zvona, so Josip Jurčič, Fran Levec, Janko Kersnik in Ivan Tavčar ustanovili literarno ...svobodomiselno revijo, sprva kot glasilo realistov. Poleg leposlovja, je vseboval tudi umetniško kritiko ter razprave in eseje o umetnostih. Sprva je bil bolj znanstveno usmerjen (Leposlovni in znanstveni list), kasneje se je omejil še na humanistiko (Mesečnik za književnost in prosveto), od 1931 (Slovenska revija) je objavljal tudi prispevke o aktualnih družbenih vprašanjih. V Ljubljanskem zvonu so objavljali pomembnejši slovenski pesniki in pisatelji: Anton Aškerc, Simon Gregorčič, Janko Kersnik, Ivan Tavčar, Janez Trdina, Oton Župančič, Ivan Cankar, Vladimir Bartol… Avtorji, ki so pisali o znanosti so bili: Fran levstik, Josip Apih, Ivan Šubic…
PDF