The closing of the “Golden Gate” to the promised land, the United States of America, after the First World War triggered a new wave of migration to the developed countries of Europe, primarily ...France, Belgium, the Netherlands and Germany. This was the time of the first Yugoslavia, officially known as the Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes. Part of these migrations included Slovene emigrants and their children. The interwar period was marked by a major economic crisis and intensified ideological and political pressures. The Catholic Church was a strong presence with regard to the emigrants. The book ('Slovene emigrants and Western Europe during the time of the first Yugoslavia') describes and analyses the emigrants’ everyday lives, the work of emigrant societies, the publication of emigrant newsletters, the work of emigrant teachers and priests, the work of consular offices, the organisation of contacts with the homeland, the organisation of children’s holiday camps, and the children’s pen-pal contacts all over the world. It discusses emigrant activities, the zeitgeist, creativity and contacts with the new environments. We also find numerous simple literary highlights in the emigrant contacts. Singing, acting and music were always and everywhere present among the emigrants, both during joyful celebrations and solemn occasions. The book gives us a deep insight into the world of the emigrants during the period between the two world wars.
Using Kosovo as a case study, the book illuminates the interplay of some of the most controversial concepts in postcolonial times, including humanitarian intervention, peacebuilding, nation-state ...building, and doing development in war torn states. A special focus is on development professionals, mandated to build peace and implement development projects in war-torn or failed states. The book seeks to uncover the complex nature of doing good for others, especially when development efforts are serving the political and economic interests of donor states and when the social status attained by the expatriate development workers tends to improve upon migrating to and working in war-torn states.
Imigracija je postala jedna od najvažnijih tema u političkoj debati u javnim medijima tijekom prošlog desetljeća. Ovo istraživanje analizira termine koje mediji koriste u opisu fenomena imigracije i ...imigranata. Osnovna je namjera ovoga rada proučavanje konceptualnih metafora injihove realizacije u vodećim britanskim, američkim i hrvatskim novinama. Ovim se radom nastoji upozoriti na važnost promišljene upotrebe konceptualnih metafora kojima se oblikuje kontekst diskursa vezanog uz fenomen imigracije. Kognitivna teorija čini teoretsku podlogu ovoga rada (vidi Lakoff & Johnson 1980, Kövecses 2002, Goatly 2007, Barcelona 2000, Croft et al. 2004) i primijenjena je u analizi medijskog diskursa i njihove percepcije immigranata (vidi Wodak 2015; van Dijk, 2000; Cunningham-Parmeter, 2012; Musolff, 2015, Drulak 2006, etc.). Rezultati analize reprezentativnog korpusa metafora vezanih uz imigrante pokazuju da ograničeni broj ‘konceptualnih okvira’ definira percepciju imigranata. Identificirano je nekoliko temeljnih modela: imigrant=stranac; imigracija=voda, poplava; imigracija=kretanje, putovanje, itd. Ove se metafore koriste u različitim diskursima kojima se nastoji dublje promišljati o konceptu imigracije. Empirijsko istraživanje pokazuje kako mediji definiraju svoje viđenje imigranata. U ovome radu koristili smo interdisciplinarni pristup, kombinirajući kvalitativne i kvantitativne istraživačke metode, uključujući socio-političke i lingvističke poglede na ovu problematiku. Ishod istraživanja može poslužiti kao mogući izvor informacija za buduća istraživanja kako bi se bolje definirala uloga medija u oblikovanju i definiranju javnog mišljenja o problemima imigracije.
Istraživački fokus rada jest na propitivanju podrazumijeva li posjedovanje državljanstva i integriranost u društvo u kojem se živi. Rad se temelji na integracijskim iskustvima dviju skupina. Hrvatima ...iz Venezuele, iseljenicima i njihovim potomcima, koji su dobili hrvatsko državljanstvo na osnovi etničkog podrijetla i preselili se u Hrvatsku, gdje većina njih nikada nije živjela, i pripadnicima nacionalne manjine Romima, koji su na ovim prostorima rođeni. Ove naizgled nepovezane građane povezuje hrvatsko državljanstvo i život u Republici Hrvatskoj. Istraživanje pokazuje da su kazivači pravno integrirani u hrvatsko društvo, no nisu integrirani prema ostalim dimenzijama integracije i samopercepcije. Istražujući kvalitativnom kulturnoantropološkom metodologijom u radu se kompariraju i analiziraju svakodnevne prakse ovih koetničkih migranata i pripadnika nacionalne manjine kroz sljedeće dimenzije integracijskog procesa: društveno-ekonomsku, kulturnu, interakcijsku, identifikacijsku i pravno-političku. Istraživanje pokazuje da se integracijski proces treba istraživati i promatrati holistički.
Međunarodni trgovinski sporazumi postoje gotovo od samih početaka moderne civilizacije. Društva su međusobne kontakte i veze ostvarivale u prvom redu trgovinom i razmjenom dobara. Krajem 20. i ...početkom 21. stoljeća na scenu stupaju moderni multilateralni trgovinski ugovori koji drastično mijenjaju sam koncept pojma trgovinskih ugovora. Ugovori poput NAFTAe, TTIPa, CETAa, TISAe i TPPa najmanje se bave trgovinskom problematikom, a ponajviše preuređenjem prostora i odnosa koje obuhvaćaju. U radu ćemo staviti naglasak na izmijenjenu stvarnost prostora u trgovinskim ugovorima, na primjeru sporazuma NAFTA koji je sklopljen 1994. godine s ciljem ekonomskog povezivanja prostora Meksika, SADa i Kanade u jedinstvenu zonu slobodnog protoka roba, usluga i kapitala, ali ne i ljudi. Nakon 23 godine NAFTA je postala primjer trgovinskog sporazuma s kojim su svi nezadovoljni jer je većinski negativno utjecala na život velikog dijela stanovništva Meksika i dijela stanovništva SADa, kroz dramatično osiromašenje meksičkih seljaka i dramatično povećanje prijelaza ilegalnih migranata iz Meksika u SAD. Istovremeno su od NAFTAe najviše profitirale međunarodne korporacije koje su pomoću ISDS mehanizma dobile mogućnost podizanja tužbe i traženja odštete za izgubljenu dobit od suverenih država. Na taj način korporacije su ušle u prostor suvereniteta koji je do sada bio rezerviran isključivo za suverene države te su dramatično izmijenile pozicije moći.