Zrenjski ravnik je kraška uravnava v severni Istri na Hrvaškem, ki ima na severnem in južnem robu obsežna območja ponornega kontaktnega krasa. Vodotoki pritekajo z eocenskih klastičnih kamnin in ...ponikajo v zakrasele karbonatne kamnine pretežno kredne starosti. Na območju smo opravili morfografsko, morfostrukturno in morfometrično analizo in nato morfogenetsko in morfodinamično interpretacijo. Zaključili smo, da je razvoj kontaktnega krasa potekal vsaj v treh različnih fazah. Najprej je deloval kot korozijska uravnava v plitvem krasu, kasneje je prišlo do tektonskega dviga in antecedentnega vrezovanja vodotokov v korozijsko uravnavo. Šele v zadnji fazi je prišlo do pretočitve površinskih tokov v podzemlje in oblikovanja kontaktnega krasa.
Cilj. Cilj je rada dati prvi uvid u vrijednu knjižnu zbirku istarske obitelji De Franceschi i predstaviti godine rada na njezinu sređivanju u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu u koju je ...vjerojatno dospjela 1949. godine te stajala neobrađena u kutijama na spremištu sve do početka ovoga stoljeća.
Pristup/metodologija/dizajn. Da bi predstavile razvoj i povijesni tijek zbirke autorice su se koristile povijesno-deskriptivnom metodom koristeći sve radove u kojima se spominje zbirka i obitelj De Franceschi. Kvantitativni rezultati o sadržaju, razdoblju i temi zbirke dobiveni su statističkom metodom, a u manjoj mjeri, pri usporedbi zbirke De Franceschi sa sličnim obiteljskim zbirkama, u radu se koristi i komparativna metoda.
Rezultati. Rekonstruiran je nastanak zbirke i njezin život nakon Drugoga svjetskog rata. Kvantitativnom analizom ustanovljeno je da se u zbirci nalazi 58 serijskih i 2338 monografskih publikacija u rasponu od 1503. do 1945. godine. Najviše je knjiga iz 19. i prve polovice 20. st., tematski prevladava povijest, a jezik talijanski. Uz materijalne karakteristike, važni su bibliofilski aspekti građe, poput potpisa članova obitelji i brojnih posveta, što zbirku čini vrijednom s kulturološkog i povijesnog aspekta.
Originalnost/vrijednost. U radu je prvi puta predstavljena zbirka De Franceschi koja je više od 75 godina stajala neobrađena na spremištima NSK. Tiskana monografska i serijska građa je obrađena i ponuđena svima zainteresiranima za korištenje i proučavanje u prostorima knjižnice.
Nije za starije od 40 godina Brandeis Fiala, Denis; Matošević, Andrea
Narodna umjetnost,
06/2024, Volume:
61, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
U radu se kroz tri potpoglavlja istražuje dio aspekata ženskoga lica rada u turizmu Istre, jedne od najturističkijih regija u Hrvatskoj i Europi. Temeljem intervjua sa zaposlenicama u nizu tipičnih ...radnih mjesta u turizmu, a koje su u vrijeme istraživanja bile zaposlene u priobalnim gradovima, na vidjelo su izašle kategorije koje omeđuju, ali i čine iskustvo rada u tom sektoru rodno specifičnim. Prva zamjetna kategorija je fleksibilnost. Nju se može razumjeti kao brojčanu, funkcijsku te prilagodljivost isplate plaće zaposlenicama. Druga kategorija koja rad snažnije približava rodnom iskustvu klupko je dinamika, odnosa i odluka koje od zaposlenica mogu činiti estetizirani i erotizirani “uslužni krajolik”. Potonje je, njihovim riječima, uzrokovalo posljedičnu nelagodu, ali i podnošenje situacija koje su mogle ići od “upućivanja pogleda”, komentara do ponekad i otvoreno šovinističkih opaski. Treća kategorija tiče se tjelesnog iskustva mjesečnice, koja, za dio intervjuiranih zaposlenica, ima nemali utjecaj na mogućnost obavljanja intenzivnih radnih zadataka kakve nameće sezonalni turizam.
This paper explores aspects of female work in tourism in Istria, one of the most touristic regions in Croatia and Europe. On the basis of several interviews with employees in a number of typical jobs in tourism, who were employed in coastal cities at the time of the research, several categories emerged, which limit, but also make the experience of working in the tourism sector gender-specific. The first category is flexibility, which is numerical, functional and refers to adapting payment to the employees. The second category that brings work closer to the gender experience is the interplay of dynamics, relationships and decisions that can push employees towards an aestheticized and eroticized “service landscape” with, in their words, the consequent discomfort, but also putting up with situations ranging from “staring” to sometimes even openly chauvinistic remarks. The third category concerns the physical experience of menstruation, which, for some of the interviewed employees, has a significant impact on the ability to perform intensive work tasks such as those imposed by seasonal tourism.
Slučajevi bruceloze redovito se opisuju u zemljama centralne i zapadne Europe. Bruceloza svinja se po svojoj pojavnosti unatrag dva desetljeća smatra endemskom bolesti u kontinentalnom dijelu ...Hrvatske u kojem je razvijeno intenzvno i ekstenzivno svinjogojstvo. Tijekom 2018. i 2019. godine na području sjeverozapadne Istre, kao uzrok pobačaja i tijekom kontrole susjednih stada, potvrđena je bruceloza svinja prouzročena vrstom B. suis bv. 2 u dva uzgoja. Dijagnostika bolesti provedena je serološkim pretragama, brucelinizacijom, bakteriološkom i molekularnim pretragama. Prema našim saznanjima, ovo je prvi opisani slučaj bruceloze domaćih svinja na području jedne hrvatske županije i dokaz da se kontrola ove bolesti mora provoditi osobito u slučajevima pobačaja. S obzirom da ne postoje službeni statusi stada slobodnih od bruceloze svinja u R. Hrvatskoj, sa stanovišta sigurnosti, uzgajivači bi pri uvođenju novih rasplodnih svinja u uzgoj obvezno trebali provoditi prethodnu kontrolu životinje i uzgoja iz kojeg dolazi te tražiti garancije na ovu bolest. S obzirom na sve veću popularnost ekstenzivnog načina uzgoja svinja, monitoringom bolesti u divljih životinja utvrdili bi se u pojedinim hrvatskim regijama i rizici i značenje prijenosa na domaće svinje.
Bakteriozni rak masline je bolest uzrokovana bakterijom Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi (Pss). Pss je vrsta koja pripada kompleksu vrsta Pseudomonas syringae. Mehanizam zaraze s Pss uključuje ...sintezu dvaju hormona rasta – auksina i citokinina, koji uzrokuju pojavu hipertrofiranog tkiva, odnosno nekontrolirane i ubrzane diobe stanica na različitim biljnim organima masline (Olea europaea L.). Prisutnost bakterioznog raka masline zabilježena je u gotovo svim maslinarskim regijama u svijetu. Tijekom dvije godine (2021. i 2022.) obavljeno je terensko istraživanje i uzorkovanje zaraženog biljnog materijala kako bi se utvrdila prisutnost ovog patogena i na području hrvatskog dijela istarskog poluotoka. Ukupno 102 uzorka sakupljena su s 22 različite sorte u 45 maslinika. Prisutnost patogena određena je molekularnom metodom Real - time PCR u 32 (30 %) uzorka. Najveći udio pozitivnih uzoraka činile su sorte Leccino i Frantoio, koje su ujedno bile najzastupljenije sorte u istraživanim maslinicima. Veći tumori na simptomatičnim stablima masline utvrđeni su u sjevernim dijelovima Istre.
Olive knot disease is caused by bacterium Pseudomonas savastanoi pv. savastanoi (Pss). The bacterium Pss belongs to the Pseudomonas syringae species complex. The mechanism of action used by Pss to establish an infection involves synthesis of two types of growth hormones - auxins and cytokinins. This mechanism leads to uncontrolled and accelerated cell division in different plant organs of olive tree (Olea europaea L.), which cause the appearance of hypertrophic tissue, known as knots. The presence of bacterial olive knot disease is recorded in almost all olive-growing regions in the world. In this research, a field survey and sampling of symtomatic plant material was carried out during 2021 and 2022 with aims to determine the distribution of olive knot disease in the Croatian part of the Istrian peninsula. Totally 102 samples were collected from 22 various olive varieties in 45 orchards. The bacterium Pss was identified using the Real-time PCR method in 32 (30%) of tested samples. The highest number of positive samples was recorded from susceptible Leccino and Frantoio varieties, which were the most widely grown varieties in sampled orchards in Istria. The formation of larger tumours on symptomatic olive trees was observed in olive orchards located in more northern regions of surveyed area.
U članku se raspravlja o istrorumunjskim nazivima koji se tiču tiještenja maslina. Obuhvaćeni su nazivi iz svih mjesta u kojima se još uvijek govori istrorumunjski (Žejane, Šušnjevica, Nova Vas, ...Jesenovik, Letaj, Brdo, Škabići, Trkovci, Zankovci, Miheli i Kostrčan). Termini su leksikološki i etimološki obrađeni. Ukoliko je riječ o hrvatskim posuđenicama, svaka se uspoređuje sa sličnim nazivima u čakavskim govorima, a ako se radi o domaćem elementu, on se dovodi u svezu s oblicima u preostala tri rumunjska dijalekta (dačkorumunjski, arumunjski i meglenorumunjski). U obzir se uzimaju oblici cijele istočne jadranske obale što je s obzirom na kretanje Istrorumunja u povijesti opravdano ne bi li se utvrdilo jesu li Istrorumunji pojedini oblik preuzeli tek u Istri ili su ga donijeli iz Cetinske krajine. Na kraju svakog članka pokušava se odrediti krajnji etimon (uglavnom praslavenski ili vulgarnolatinski). Radi lakšeg snalaženja u dodatku su članka dodana dva kazala, kazalo obrađenih istrorumunjskih naziva i kazalo krajnjih etimona.
Ovaj je članak nastao povodom 85. rođendana dr. sc. Stanka Škunce (rođen 1937.) i donosi osnovne informacije glede njegova životnog i profesionalnog puta. Škuncina aktivnost u dosadašnjem radu bila ...je usmjerena, osim u redovničko-pastoralnoj dimenziji kao člana Reda male braće sv. Franje, ujedno na autorskom polju kao klasičnog filologa, povjesničara i publicista. Sastavni dio članka je kratak osvrt na Škuncine monografske publikacije, a potom se donosi popis njegovih izabranih objavljenih radova u razdoblju od 1971. do 2021. godine.
The article was written on the occasion of the 85th anniversary of the birth of Dr. sc. Stanko Škunca (*1937), and provides general information about his life and professional career. As a member of the Order of Friars Minor of St. Francis, Škunca’s activities were mainly directed towards the monastic and pastoral dimension. However, as an author, Škunca also worked as a classical philologist, historian and publicist. Part of the article is devoted to the evaluation of Škunca’s monographic editions, and at the end the reader can find a selected bibliography of Škunca’s published works in the period from 1971 to 2021.
V prispevku prikazujemo izbrane istrskoslovenske narečne izraze za ptice iz družine rac in gosi (Anatidae), reda plojkokljunov (Anseriformes). Istrskoslovenske ornitonime smo zbrali po vprašalnici, ...ki je bila podlaga za pripravo slovarja Lexicon ornitologicum Histriae slovenicae (LOHS). Prvo raziskavo je opravil Goran Filpi, in sicer v osemdesetih letih prejšnjega stoletja, druge, novejše podatke, pa je zbrala Suzana Todorović leta 2009 v okviru svoje doktorske disertacije.2 Ornitonimi, ki jih je Suzana Todorović zapisala v Novi vasi, so bili objavljeni v IbLA, tisti, ki jih je zapisala v Borštu, pa v LAIČaG. Avtorja sta zbrano gradivo primerjala, izraze etimološko analizirala in prikazala, katere izraze Istrani še uporabljajo oz. katere so opustili ali jih nadomestili z drugimi poimenovanji.
S obzirom na činjenicu da je uloga lokalnog stanovništva ključna u razvoju održivog turizma od velike je važnosti kontinuirano mjeriti, ispitivati i pratiti njihovu percepciju i stavove prema ...turističkim aktivnostima u njihovoj zajednici. Uzimajući u obzir ekonomske, sociokulturne i ekološke utjecaje turizma, ova studija istražuje ulogu percepcije stanovnika o navedenim utjecajima, razine njihove informiranosti o turističkim aktivnostima kao i socio-demografskih karakteristika u razini njihove potpore razvoju turizma. Istra je odabrana kao područje istraživanja jer se radi o županiji koja privlači najveći broj turista u Hrvatskoj, a zbog kontinuiranog rasta broja turista potrebno je analizirati kako se stanovnici nose s takvim trendovima i podržavaju li takav razvoj. U tu svrhu provedeno je terensko istraživanje u kojem je prikupljen 865 ispravno ispunjen anketni upitnik. Prikupljeni podaci su analizirani primjenom metoda deskriptivne statističke analize, analize pouzdanosti i regresijske analize. Rezultati ukazuju na to da što su percepcije ekonomskih i sociokulturnih utjecaja turizma pozitivnije, to je veća potpora lokalnog stanovništva njegovom daljnjem razvoju. S druge strane, percepcije o utjecaju turizma na okoliš, kao i socio-demografske karakteristike stanovnika, nisu se pokazale kao značajni prediktori potpore razvoju turizma. Zanimljiv nalaz se odnosi na činjenicu da, kada je riječ o potpori razvoju turizma, nema značajnih razlika između stanovnika koji žive na obali Istre i onih koji žive udaljenije od mora.
Considering that the role of local people in the development of sustainable tourism is crucial, it isof great importance to continuously measure, observe and monitor their perception and attitudetowards tourism activities in their community. Taking into account the economic, socio-cultural andenvironmental impacts of tourism, this study examines the role of residents’ perceptions of theseimpacts, their level of information about tourism activities and socio-demographic characteristicsin determining the extent of their support for tourism development. Istria was chosen as the studyarea because it is the region with the highest number of tourists in Croatia. Due to the continuousincrease in the number of tourists, there is a need to find out how residents deal with such trendsand support such development. A field study was conducted, in which 865 completed questionnaireswere correctly recorded. The collected data were analyzed using the methods of descriptive statisticalanalysis, reliability analysis and regression analysis. The results show that the more positive theperception of economic and socio-cultural impacts of tourism, the greater the support of local peoplefor further tourism development. In contrast, perceptions of environmental impacts of tourism andsocio-demographic characteristics of residents were not found to be significant predictors of residents’support. An interesting result is the fact that there are no significant differences in support for tourismdevelopment between residents living on the coast of Istria and those living far from the sea.
PDF
