U radu je uvodno izložen pristup problematici osobnoga imena u hrvatskoj onomastici i argumentirana pripadnost govora zastupljenih u Rječniku roverskih i okolnih govora Slavka Kalčića, Gorana ...Filipija i Valtera Milovana jugozapadnomu istarskomu dijalektu čakavskoga narječja.
U središnjem je dijelu rada prikazana raščlamba osobnih imena uključenih u taj rječnik. Osobna su imena analizirana s obzirom na čestotnost uporabe i varijantnost (fonološku, tvorbenu) pojedinih etimologijski različitih osobnih imena sadržanih uglavnom u oprimjerenjima (uz samo nekoliko osobnih imena koja se pojavljuju kao natuknice). Istaknute su jezične značajke roverskih i okolnih govora koje se iz tih osobnih imena mogu iščitati. Osobna imena u Rječniku uspoređena su s onima zabilježenim u dvjema matičnim knjigama. U prvoj matičnoj knjizi – Župe Svetvinčenat iz 1913. – prvi su put, uz potvrde osobnih imena širega područja, uključena i osobna imena stanovništva sjevernoga dijela Roverije. Druga matična knjiga – Župe Juršići iz razdoblja 1947. – 1952. (s manjim dodatkom iz 1945.) – prva je matična knjiga koja sadrži popis rođenih samo s područja Roverije.
The article explains the local dialect of the Poreč village Banki on the language’s phonological and morphological level. The older dialect-related literature features only Baderna, Fuškulin, Poreč, ...Nova Vas (Małecki 1930, Ribarić 1940, Hraste 1964) and the more recent literature also mentions Baderna, Žbandaj, Orbani and Nova Vas (Pliško 2005, Lisac 2009, Mandić 2009). According to the researched linguistic characteristics, the local dialect of Banki belongs to the southwest Istrian dialect. It is a shtakavian dialect with an ikavian reflex of the ‘jat’ sound with a newer tri-accent system. Within it, a diphthongisation of the long e and o, as well as an adriatism of ĺ > j is achieved. The dialect of Banki, according to findings about the Poreč dialects thus far, is the one most alike to the dialect of Orbani and the neighbouring Baderna. Future research of Poreč idioms will unveil dialect groups of same linguistic characteristics and give a final image of that, thus far, insufficiently known linguistic region.
The aim of this paper is an analysis of the accentuation of i-verbs in the local dialect of the village of Banjole (c. 6 km south of Pula, Croatia), which belongs to the Premantura subgroup of the ...Southwest Istrian dialect group. This dialect subgroup is particularly interesting as it is characterised by certain features that are typical of Štokavian (e. g. the Gen. pl. ending -ā) and it probably represents a remnant of the transitional South Čakavian-West Štokavian dialects, which was brought to Istria during the migrations in the 16th and 17th centuries. The accentual system of these dialects differs somewhat from those of the rest of the Southwest Istrian, even in some general traits (such as retraction of stress to a preceeding syllable in a larger number of contexts, the preservation of the Com-mon Slavic retraction of stress to proclitics etc.), which is one of the reasons why they are classified as a distinct dialect subgroup. Concerning the accentuation of i-verbs, the state of affairs in various Slavic dialects is diverse and complex. This description of the situation in the dialect of Banjole should contribute to the image acquired by research in other Slavic dialects and help in the reconstruction of the accentuation of this verbal type in Common Slavic.
Kontrastivno se proučavaju jezične osobitosti teološkoga prenja tiskana 1555. i potpisana pseudonimom Anton Senjanin, s nepouzdano navedenim naslovom i mjestom tiskanja. Zamjetni slovenizmi prisutni ...u djelu proučavatelje su navodili na oprečne zaključke o osnovnome jezičnom sustavu djela. Proučavanjem jezičnih osobitosti i kontrastiranjem jezika Razgovaranja s jezikom hrvatskoga katekizma Otročje Biblije te s pojedinim jezičnim osobitostima Trubarovih djela s jedne strane te s uraškim izdanjima i izdanjima iz glagoljaške (Spovid općena) i čakavske tradicije (Lekcionar Bernardina Splićanina) s druge, s povijesnojezičnoga i dijalektološkoga aspekta prinos je osvjetljivanju hrvatsko-slovenskih književnih utjecaja i organskih pretapanja u 16. st. Utvrđivanjem autorova jezičnoga sustava nastoji se približiti i njegovoj posrednoj identifikaciji.
The paper deals with the motivation in giving names to rural estates. The names of rural estates collected during on-site research conducted in southwestern Istria in September, October and November ...2007 have been selected as a corpus. The paper first provides an analysis of names of rural estates based on the onomastic category of the name they contain and then the names of rural estates are classified into different groups depending on their motivation. Adapted from the source document
Govor Banki – prilog opisu porečkih govora Pliško, Lina; Ljubešić, Tatjana
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
12/2017, Volume:
43, Issue:
2
Paper
Open access
U članku se na fonološkoj i morfološkoj jezičnoj razini opisuje mjesni govor porečkoga sela Banki. Porečki govori zasad su nedovoljno istraženi. U starijoj se dijalektološkoj literaturi spominju tek ...Baderna, Fuškulin, Poreč, Nova Vas (Małecki 1930, Ribarić 1940, Hraste 1964), a u recentnoj Baderna, Žbandaj, Orbani i Nova Vas (Pliško 2005, Lisac 2009, Mandić 2009). Mjesni govor Banki, prema istraženim jezičnim značajkama, pripada jugozapadnom istarskom dijalektu. To je štakavski govor ikavskoga refleksa jata s novijim tronaglasnim sustavom. U njemu se ostvaruje diftongizacija dugih e i o te adrijatizam ĺ > j. Govor Banki, prema dosadašnjim spoznajama o porečkim govorima, najsličniji je govoru Orbana i susjedne Baderne. Daljnja će istraživanja porečkih idioma odgonetnuti skupine govora istih jezičnih značajki i dati konačnu sliku toga, zasad, nedovoljno poznatoga jezičnog prostora.
IZ FONOLOGIJE ŠEGOTIĆA1 Pliško, Lina; Matanović, Katarina
Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu,
07/2017
9
Paper
Open access
U radu prikazujemo fonološke značajke naselja Šegotići u istarskoj općini Marčana. Govor Šegotića, koji pripada jugozapadnom istarskom dijalektu, promatramo kroz prizmu dosad istraženih marčanskih ...govora te u sklopu južne podskupine susjednih barbanskih govora. Zaključuje se da se govor Šegotića ne razlikuje od dosad istraženih marčanskih govora te da kontinuira krak južne podskupine barbanskih govora.
Naglasak i-glagolâ u govoru Banjolâ Mandić, David
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje,
01/2014, Volume:
39, Issue:
1
Paper
Open access
Tema članka je naglasak i-glagolâ u govoru mjesta Banjole (oko 6 km južno od Pule), koji pripada premanturskoj skupini govorâ jugozapadnoga istarskog dijalekta. Ta je skupina govora zanimljiva jer se ...odlikuje nekim obilježjima tipičnima za štokavsko narječje (npr. nastavak -ā u Gmn.) te vjerojatno predstavlja ostatak prijelaznih južnočakavsko-zapadnoštokavskih govora, donesen u Istru tijekom seobâ u 16. i 17. st. Naglasni se sustav tih govora i u općim crtama donekle razlikuje od onoga ostalih JZ istarskih govora; npr. naglasak se tu povlači na prethodni slog u većem broju okolinâ, čuva se preskakanje naglaska na prednaglasnice i sl., zbog čega se oni, uz ostalo, i svrstavaju u zasebnu skupinu.
Kada je riječ o naglasku i-glagolâ, stanje je u raznim slavenskim govorima raznoliko i složeno. Opis situacije u govoru Banjolâ dopunit će sliku dobivenu istraživanjima drugih slavenskih govorâ te pripomoći rekonstrukciji naglaska toga glagolskog tipa u općeslavenskom.
U radu se istražuje i analizira motivacija u imenovanju ruralnih gospodarstava. Kao korpus odabrana su imena ruralnih gospodarstava u jugozapadnoj Istri, prikupljena terenskim istraživanjem na tome ...području u rujnu, listopadu i studenome 2007. godine. Najprije je provedena analiza imena ruralnih gospodarstava prema onomastičkoj kategoriji kojoj pripada onim u njihovom sastavu, a zatim se imena ruralnih gospodarstava svrstavaju u različite skupine s obzirom na to koji je motiv u temelju njihova nastanka, odnosno imenovanja.
Članak predstavlja rezultate istraživanja naglasnih sustava govorā jugozapadnoga istarskog dijalekta. Proučen je govor 16 naselja. Nijedan nema dvonaglasni sustav (osim kod mlađih govornika), a novi ...akut iz ranijih razdoblja pojavljuje se sporadično u dva pogranična govora. Akut koji se danas pojavljuje u tim govorima nastao je novim povlačenjima naglaska. Raspodjela u položaju akuta razlikuje se u govorima ovisno o uvjetima u kojima je provedeno navedeno povlačenje te o raznolikim analogijskim procesima koji su potom zahvatili te govore. Usto, razlika u rezultatima starijih i novijih povlačenja naglaska omogućuje uvid u ranije stanje, što je korisno za proučavanje hrvatske i slavenske povijesne akcentologije.
