Autorica je na temelju izvora i literature istražila pitanje odnosa Sjedinjenih Američkih Država prema ratu u Hrvatskoj, napose sa stajališta njezina priznanja kao neovisne države u razdoblju od ...početaka procesa osamostaljenja 1990. do 1992. Smatra da se
američki predsjednik George Bush, unatoč njegovu javnom zauzimanju za novi svjetski poredak, prema stanju u istočnoj Europi odnosio iznimno konzervativno te je želio održati Sovjetski Savez i socijalističku Jugoslaviju kao da je stabilnost svijeta ovisila o njihovu opstanku. Autorica naglašava da je Bush smatrao da ratom u bivšoj Jugoslaviji nije ugrožen niti jedan ključni interes Amerike, koja je, osim toga, 1991. bila zaokupljena događajima u Kuvajtu i Sovjetskom Savezu. Na američko stajalište utjecala je i iskrivljena percepcija događaja iz Drugoga svjetskog rata, a što je koristila srpska promidžba koja je u daljnjem zamagljivanju stvarnosti optuživala hrvatskog predsjednika Tuđmana za antisemitizam. Osim toga, Srbi su u svom promidžbenom djelovanju neprestano upozoravali na ugroženost srpske zajednice u Hrvatskoj. Autorica zaključuje da je Busheva administracija bila nesposobna pravodobno odgovoriti na stanje u bivšoj Jugoslaviji pokazujući nezainteresiranost za stradanja u području koje je smatrano nevažnim za američke interese.
Autorica daje pregled gledišta njemačke javnosti na rat u Hrvatskoj 1991.-1992. iz subjektivne perspektive. Budući da je i sama u toj javnosti na različite načine sudjelovala izabrala je prikaz nekih ...segmenata javnog mnijenja koje smatra tipičnim ili važnim – kao što je kratki pregled znanstvenog istraživanja jugoistočne povijesti na njemačkom jeziku.
Smrt Jugoslavije odvijala se istodobno sa smrću Jugoslavenske narodne armije (JNA). U početku, JNA je željela sačuvati integritet Federacije, ali se ova ubrzo raspala po etničkim linijama. Promjene ...koje su se dogodile unutar JNA predstavljaju mikrokozmos procesa
raspada Jugoslavije. Na osobnoj razini, vojnici dvojih nacionalosti trebali su birati kome će se prikloniti. Ta unutarnja borba bila je slična izboru civila ali mnogo složenija – u koga pucati i zašto? Konačno, raspad Jugoslavije se ne može opisivati bez spominjanja uloge Saveza Komunista Jugoslavije. Odnosi armije, partije i države pomogli su u stvaranju dodatne konfuzije, posebno kad uzmemo u obzir pad komunizma u Sovjetskom Savezu i Istočnoj Europi. Kako su se partijski vođena armija i država uopće mogle na miran način transformirati u neki od mogućih oblika višestranačkog društva i tržišne ekonomije? Problemi koji su pogodili bivšu Jugoslaviju i JNA, posebno tijekom osamdesetih godina 20 stoljeća, zajedno
su doveli do propasti i smrti na svim društvenim razinama.
Autor komparativnom metodom analizira ustavna uređenja o temeljnim pravima u dva ustavna razdoblja socijalističke Hrvatske odnosno Jugoslavije. Komparacija se obavlja na tri razine: sinkronijska ...usporedba saveznih s republičkim ustavima (Ustav FNRJ 1946. s Ustavom NRH 1947., Ustav SFRJ 1963. s Ustavom SRH 1963.), dijakronijska usporedba saveznih ustava (Ustav FNRJ 1946. s Ustavom SFRJ iz 1963.), sinkronijska usporedba jugoslavenskih ustavnih odredbi s međunarodnim dokumentima o zaštiti temeljnih prava i sloboda.
Na temelju dva usmena svjedočanstva pripadnica njemačke nacionalne manjine prikazan je svakodnevni život folksdojčera prije početka Drugog svjetskog rata, promjene koje su nastupile početkom rata te ...represivni odnos komunističkih vlasti prema folksdojčerima. Navedeni su logori i uvjeti boravka u njima. Osim svjedočanstava o sudbini njemačkih obitelji, rad donosi i slikovni materijal te je pogodan za rad s učenicima s ciljem razumijevanja prošlosti, posebice slabo poznate te osjetljive teme o folksdojčerima u Jugoslaviji.
Tijekom 20. stoljeća grad Rijeka doživio je mnogobrojne državno-pravne promjene našavši se u nekoliko državnih tvorevina, od kojih je većina imala autoritarne značajke. Društvena i politička ...previranja odrazila su se u svim segmentima gradskoga života. Ovaj rad usmjeren je sportskoj dimenziji problematike suživota u višekulturnoj sredini. Propituje se odnos politike, društva, sporta i nacionalizama na prostoru Kvarnera i motri u kojoj je mjeri nogomet upisan u povijest Rijeke. Nastoji se preispitati poveznica između HNK Rijeka i kluba CS Olimpia koji je osnovan 1906. godine da bi se 1926. fuzionirao s CS Glorijom u Unione sportiva Fiumana. Problematizira se teza o njihovoj istovjetnosti te odgovara na pitanje jesu li klubovi koji funkcioniraju u gradu u prvoj polovici 20. stoljeća izravna preteča današnjega HNK Rijeka. Povijesni je pregled retrospektiva minulih zbivanja na sportskom borilištu i izvan njega. Fokus teksta je na dvama razdobljima: razdoblju Kraljevine Italije i razdoblju Federativne Narodne Republike Jugoslavije.
Dva su klasična pristupa istraživanju uloge sporta u razvoju etničkih manjinskih zajednica. S jedne strane fokus se stavlja na proces njihove asimilacije, dok se s druge strane pozornost usmjerava na ...održavanje etničkog identiteta. U ovom radu se na primjeru Hrvata u Novom Zelandu analizira uloga rugbya u oba smisla. Prema osnovnoj tezi, rugby je imao važnu ulogu u procesu integracije velikog broja pripadnika hrvatske dijaspore u novozelandsko društvo, ali istovremeno i u njihovu očuvanju elemenata identiteta zemlje podrijetla te u konačnici u njihovom ponovnom povezivanju s Hrvatskom nakon više desetljeća relativno slabih veza.
Radom se analiziraju ključni segmenti djelovanja češke manjine u Savskoj banovini 1930-ih s naglaskom na općinske izbore 1933. i 1936. te skupštinske izbore 1935. godine. Iako su Česi još od osnutka ...Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca podržavali ideologiju jugoslavenskoga unitarizma i centralizma, za što su zauzvrat Oktroiranim ustavom bili nagrađeni pravom osnivanja manjinskih škola te isticanjem pripadnika češke manjine kao zamjenika na vladinoj listi prilikom skupštinskih izbora 1931. godine, sustavno prolongiranje rješavanja pitanja državljanstva velikoga broja pripadnika češke manjine te opće osiromašenje češkoga seljaštva i obrtništva u manjim seoskim sredinama uslijed posljedica velike gospodarske krize te velike korumpiranosti jugoslavenskoga vladajućeg aparata dovelo je do političkog raslojavanja češke manjine. Dok je dio češke manjine okupljen oko Čehoslovačkoga saveza radi očuvanja vlastitih pozicija nastavio podržavati državni unitarizam i centralizam, češko seljaštvo počelo se priklanjati opozicijskom HSS-u, koji je nudio rješavanje njihovih gospodarskih problema, da bi javnim priznanjem češke kulturne i narodne individualnosti osigurao podršku i pripadnika manjine okupljenih oko Čehoslovačkoga saveza, koji se kroz pisanje novina Jugoslávští Čechoslováci počeo otvoreno zalagati za rješavanje hrvatskoga pitanja.
Autor članka pristupa diskursima o povijesti pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju koristeći ekspertske izvještaje i transkripte suđenja. Pozivajući se na metodološki okvir konteksta ...političkog suđenja kao performativnog akta i povijesti kao narativa kojeg sukonstruiraju institucionalni i vaninstitucionalni akteri, temeljen na teoriji o metanarativnosti historije Haydena Whitea, autor analizira prisutnost narativa o trima povjesnima fenomenima koji su odigrali ključnu ulogu u ratovima u Jugoslaviji. Prvi od njih je mjesto ideologije nacionalizma, drugi je mjesto politike sjećanja s osobitim osvrtom na Drugi svjetski rat, a treći su sukobljene vizije raspada SFRJ.
Osamdeseti rođendan prvog čehoslovačkog predsjednika Tomáša Masaryka, osim u njegovoj zemlji u ožujku 1930. svečano je proslavljen i u Kraljevini Jugoslaviji i Hrvatskoj. Razne prigodne svečanosti ...održane su u gotovo svim hrvatskim gradovima, Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti proglasila je Masaryka svojim počasnim članom, a jedna ulica u središtu Zagreba dobila je njegovo ime. Proslave su imale značajan odjek i u tadašnjem novinstvu koje je Masarykov rođendan iskoristilo kao prigodu da unatoč cenzuri prikriveno kritizira vladajući diktatorski režim kralja Aleksandra.
