U radu se istražuje zastupljenost usmene književnosti u lektirnim književnim djelima predmetne nastave hrvatskih autora, koja su propisana Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i koja ...interferiraju s usmenom književnošću. Izdvajale su se interferencije na temelju strukture, teme i motiva, likova, jezične igre, zavičajnosti, usmenoknjiževnih oblika i dr. Dolazi se do spoznaja kako je usmena književnost poprilično zastupljena, a da su se interferencije najviše odvijale na temelju zavičajnosti i domoljubnosti, tema i motiva te usmenoknjiževnih oblika. Istraživanje je dokazalo da su elementi usmene književnosti čvrsto i duboko umetnuti u lektirna književna djela hrvatskih autora i da se ni u kom slučaju ne smiju smatrati perifernim elementima kao što je bilo dugo vremena na hrvatskoj književnoj sceni kada se usmena književnost sustavno zanemarivala.
Nikos Panajotopulos Nikos Panagiotopoulos; Lara Unuk
Keria: Studia Latina et Graeca,
12/2021, Volume:
23, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Sodobni grški avtor Níkos Panajotópulos je, čeprav po izobrazbi inženir, vsestranski ustvarjalec na področjih scenske in literarne umetnosti, okrog katerih se vrti vse njegovo poklicno življenje. ...Slovenskemu bralstvu se je doslej predstavil z romanom Gen za dvom, antiutopičnο pripovedjo o iznajdbi testa, ki naj bi s pomočjo znanosti v ljudeh odkrival gen za ustvarjanje umetnosti. Ta test postane orodje cenzure in represije umetnosti, saj dokazilo o prisotnosti gena šteje več kot umetniški izdelek ali talent. Gen za dvom je kot očitna družbena satira s primesjo avtobiografske motivike značilen za pisateljski slog Nikosa Panajotopulosa, ki je tematsko zelo moderen avtor, njegovi romani so vpeti v družbo tukaj in zdaj in vanjo usmerjajo kritični pogled, ne glede na to idejno podobnost pa so po snovi zelo raznoliki.
U središtu pozornosti rada nalazi se istraživanje pojavnosti, značenja i funkcije motiva jeke u tekstovima hrvatske ranonovovjekovne književnosti. Rad je peterodijelno strukturiran. U prvom se dijelu ...govori o pojmu jeke koji su hrvatski pisci različito imenovali. Najprije se analizira priča o Narcisu i Eho iz Ovidijevih Metamorfoza, a zatim se dovodi u vezu s modusima imaginarnoga (jeka, sjena, ogledalo) kao i u vezu sa zrcalnom strukturom. Potom se određuje korpus tekstova (18 predložaka iz 16., 17. i 18. stoljeća) na kojima se provodi istraživanje u odnosu na zadani motiv. U drugom se dijelu istražuje i analizira motiv jeke u djelima M. Vetranovića Čavčića, N. Nalješkovića, S. Bobaljevića Mišetića, F. Lukarevića Burine, M. Gazarovića. U trećem se dijelu istražuje motiv jeke u djelima I. Gundulića, Dž. Bunića Vučića, J. Palmotića, V. Skvadrovića, P. Zrinskog, P. Rittera Vitezovića, F. Krste Frankopana, J. Habdelića, a u četvrtom se dijelu analizira motiv jeke u hrvatskih pisaca koji su bili književno djelatni u 18. stoljeću (A. Gleđević, J. Kavanjin, A. Kanižlić, M. P. Katančić, V. Došen, frančezarija Gospodarica od Elide anonimnog pisca). Rezultati istraživanja svode se na sljedeće – motiv jeke češće se pojavljuje u ozbiljnome kontekstu, a rjeđe u neozbiljnu; vezuje se uz ljubavne, refleksivne, tragične i svakodnevne teme; kao motiv auditivno proširuje prostor, a kao zrcalna struktura funkcionira kao imaginarni dvojnik koji pomaže u samospoznavanju određenoga lika i svijeta oko njega.
Peter Green: Katul in njegov čas Green, Peter; Anžlovar, Ana; Bobovnik, Nena ...
Clotho (Ljubljana, Online),
09/2023, Volume:
5, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
O Katulu vemo zelo malo zanesljivega in celo večino tega je treba razbrati iz njegovega lastnega literarnega dela. To je vedno tvegan pristop, ki mu kritika danes večinoma nasprotuje (četudi je ...kritika vedno spremenljiva in znaki teh sprememb so že v zraku). Toda po drugi strani vemo kar precej o zadnjem stoletju rimske republike, o času torej, v katerem je Katul preživel svoje kratko, a intenzivno življenje, in o številnih javnih osebnostih, tako iz sveta književnosti kot politike, ki jih je štel med svoje prijatelje ali sovražnike. Tako kot Byron, ki je bil Katulu v nekaterih pogledih podoben, se je gibal v krogih visoke družbe, imel je radikalna stališča, ne da bi se aktivno politično udejstvoval, ter je pisal poezijo, ki daje vtis, da je nastala kot odziv na družbeno dogajanje, literarne tokove ali zasebne škandale takratne aristokracije.
PDF
