Istražen je toplinski otpor različitih goveđih koža (boks, velur, hidrofobirana napa, podstavna obućarska napa) i kompozitnih laminata (2-slojni laminat za izradu jezika obuće, 2-slojni laminat za ...izradu sara, 4-slojni laminat sa membranom za podstavu i 3-slojni laminat za podstavu) namijenjenih za izradu profesionalne obuće. Toplinski otpor je određen na uređaju PEMETEST. Toplinski otpor koža debljine 1,16 do 2,37 mm kreće se u granicama od 0,0813 do 0,0989 m2 C W-1. Toplinski otpor tekstilnih laminata, u prosjeku je niži od otpora prolazu topline koža, i iznosi 0,0701 do 0,0918 m2 C W-1.
Akreditacija i sustav akreditiranja u području tekstila, kože i obuće se u Republici Hrvatskoj ponajprije vezuju uz djelatnosti Hrvatske akreditacijske agencije i Agencije za znanost i visoko obrazovanje. ...U ovome su radu podrobnije obrađeni akreditacijski kriteriji i postupak provedbe akreditacije tijela za ocjenu sukladnosti od strane Hrvatske akreditacijske agencije s posebnim osvrtom na njezino nacionalno značenje, ali i ulogu u međunarodnoj razmjeni roba i usluga. Također je dan pregled aktivnih akreditiranih tijela za ocjenu sukladnosti navedenih u Registru akreditacije Hrvatske akreditacijske agencije. Opisane su djelatnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje u području sustava akreditiranja visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj i njezine aktivnosti na međunarodnoj razini. Prikazan je postupak vrjednovanja novih studijskih programa na Sveučilištu u Zagrebu i dan pregled akreditiranih studijskih programa u Republici Hrvatskoj navedenih u Upisniku studijskih programa Ministarstva znanosti i obrazovanja koji su vezani uz područja izučavanja tekstila, kože i obuće.
Pozadina istraživanja. Kolagen životinjskog podrijetla uvelike se koristi u proizvodnji hrane, kozmetičkih i biomedicinskih proizvoda. Tijekom kuhanja se nejestivi dijelovi riba, kao što su kosti i ...koža, uglavnom odbacuju kao smeće, iako imaju veliku hranjivu vrijednost. S obzirom na to da taj otpad predstavlja izvor zagađenja, potrebno ga je iskoristiti da bi se smanjio njegov negativan utjecaj na okoliš. Eksperimentalni pristup. Kolagen je izdvojen iz kože sahalinske mladice, dobivene kao otpad pri kuhanju, nakon obrade ohlađenim acetonom. Zatim su ispitana sljedeća svojstva kolagena: boja, čistoća (pomoću poliakrilamid gel elektroforeze u prisutnosti natrijevog dodecil sulfata), apsorpcija ultraljubičastih zraka, sastav podjedinica, aminokiselinski sastav, temperatura denaturacije i struktura (pomoću prigušene totalne refleksije i infracrvene spektroskopije s Fourierovom transformacijom). Naposljetku smo kemijskom modifikacijom (sukcinilacijom) nastojali poboljšati funkcionalna svojstva kolagena za njegovu daljnju primjenu. Rezultati i zaključci. Obradom ohlađenim acetonom iz riblje kože su uspješno uklonjene masti i pigmenti. Dobiven je veliki prinos čistog bijelog kolagena bez mirisa, u kojem nije pronađen niti jedan α3-lanac. Kolagen iz kože sahalinske mladice sadržavao je velik udjel α-uzvojnica, a malen udjel β-ploča. Sukcinilacija je uzrokovala promjenu sekundarne strukture molekule kolagena. Osim toga, povećala se viskoznost otopine kolagena i poboljšala topljivost kolagena pri fiziološkim uvjetima pH-vrijednosti od otprilike 6. Novina i znanstveni doprinos. Ovi rezultati po prvi put pokazuju da kolagen iz kože ribe iz porodice salmonida ne sadržava α3-lance. Sukcinilirani kolagen iz kože sahalinske mladice korisna je biomasa, koja se može primijeniti u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji, te srodnim industrijama.
Tlačni vrijed ili dekubitus razvija se kao posljedica brojnih čimbenika pri kojima dominiraju pritisak, vlačne sile i ishemija uz nepokretnost i inkontinenciju. Ciljane i osmišljene preventivne mjere ...smanjuju učestalost i komplikacije tlačnog vrijeda od kojih je najznačajnija infekcija. Značajna preventivna mjera je zaštita okoline kože, a prije primjene potpornih obloga. Prema promjenama na koži potrebno je primijeniti određeni neutralni pripravak za njegu, a prema dermatološkom statusu kože lokalni ljekoviti pripravak.
Sirevi koji zriju u životinjskoj koži proizvode se u nekoliko zemalja svijeta: Sir iz mišine (Hrvatska), Sir iz mijeha (Bosna i Hercegovina te Crna Gora), Tulum i Divle Cave (Turska), Bouhezza ...(Alžir) i Darfiyeh (Libanon). Izražen i pikantan okus i aroma ovih sireva potječu od intenzivnih procesa lipolize i proteolize koje su posljedica anaerobnih uvjeta u životinjskoj koži, autohtonih mikroorganizmima iz sirovog mlijeka i kože, kao i tehnološkog postupka proizvodnje. Specifične i kompleksne biokemijske promjene koje se odvijaju tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži predmet su interesa znanstvenika, te su tako provedena brojna istraživanja ove vrste sireva u posljednjem desetljeću. Stoga, cilj ovog rada je prikazati specifičnosti proteolitičkih i lipolitičkih promjena tijekom zrenja sireva u životinjskoj koži, koje rezultiraju i karakterističnim profilom hlapljivih tvari. Povrh toga rad daje pregled postupaka proizvodnje i fizikalno-kemijskih svojstava sireva s obzirom na njihovu izravnu povezanost s biokemijskim reakcijama tijekom zrenja sira u koži. S obzirom da biokemijske reakcije izravno utječu na senzorska svojstva sira, što može odrediti preferencije potrošača, ovaj pregledni rad sirarima može dati praktične informacije u cilju prevencije negativnih posljedica intenzivnih biokemijskih reakcija tijekom zrenja sira, te time poboljšati kvalitetu ove vrste sireva.
Aroma sira jedan je od ključnih parametara kvalitete i znakova raspoznavanja pojedine vrste sira od strane potrošača. Stoga je cilj ovog rada pregled postojećeg znanja o aromatskom profilu sireva, ...koji se proizvode na tradicionalan način i zriju u životinjskoj koži. Sirevi, koji zriju u životinjskoj koži i imaju sličnu tehnologiju, proizvode se u Hrvatskoj (Sir iz mišine), na području Bosne i Hercegovine (Sir iz mijeha), Crne Gore (Sir iz mijeha), Turske (Tulum sir), Libanona (Darfiyeh) i istočnog Alžira (Bouhezza sir). Specifičnost ovih sireva je zrenje u životinjskoj koži, odnosno mišini (ovčjoj, kozjoj). Aromatski profil navedenih sireva je slabo istražen, a istraživanja su najvećim dijelom provedena na Tulum siru i manjim dijelom na libanonskom Darfiyeh siru, siru iz mišine, dok za ostale sireve,koji zriju u životinjskoj koži nema nikakvih podataka. Obzirom da je vrlo malo istraživanja o aromatskom profilu ovih sireva do sada napravljeno, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u ovom pravcu.
Nepovoljne reakcije na hranu predstavljaju svaki oblik neželjene i nepredvidljive reakcije na pojedine alergene iz hrane. U osnovi ih di- jelimo na prave imunosno uvjetovane alergije te reakcije ...preosjetljivosti na određene sastoj- ke hrane, odnosno intoleranciju na hranu. Intolerancija na hranu uključuje različite oblike nepovoljnih reakcija: idiosinkraziju, toksičnost hrane/trovanje hranom, anafilaktičku, metaboličku te farmakološku reakciju na hranu. U tipičnom obliku intolerancija na hranu manife- stira se gastrointestinalnim simptomima, naj- češće proljevom i povraćanjem. S druge strane, alergija ili preosjetljivost na hranu imunosno je posredovana reakcija, uglavnom se radi o preosjetljivosti tipa I posredovanoj imunoglo- bulinima E (IgE), a promjene na koži praćene izrazitim pruritusom glavni su oblik manifestacije ovog tipa nepovoljnih reakcija na hra- nu. Pojava nesezonskog pruritusa u pasa u kombinaciji s gastrointestinalnim simptomima povećava sumnju na nepovoljne reakcije na hranu. Psi najčešće razviju alergiju na sastojke kojima su i najčešće izloženi, a oni uključuju: govedinu, piletinu, kukuruz, pšenicu i mliječne proizvode. U kliničkoj praksi alergije na hra- nu kod pasa često ostanu nedijagnosticirane, a neki od razloga tome su sljedeći: istovremena prisutnost kliničkih znakova drugih alergijskih stanja ili poremećaja, prisutnost sekundarnih bakterijskih infekcija koje prikrivaju primarnu kliničku sliku, nepotpuna ili netočna anamne- za dobivena od vlasnika, nedostatak dostupnih dijagnostičkih testova. Ukoliko se vlasnici od- luče za hranu pripremljenu kod kuće, važno je zadovoljiti osnovne nutritivne potrebe psa s obzirom na sadržaj proteina i ugljikohidrata te nadomjestiti pojedine vitamine i minerale defi- citarne kod ovog oblika prehrane. Unatoč tome što zahtijeva velik trud i posvećenost vlasnika, a i sama provedba je dugotrajna, eliminacij- ska i provokacijska dijeta još uvijek se smatra jedinim adekvatnim načinom identifikacije pojedinog alergena, odnosno dijagnosticiranja preosjetljivosti na hranu. Dugoročna terapija nepovoljnih reakcija na hranu, bez obzira radi li se o intoleranciji na hranu ili specifičnoj pre- osjetljivosti, temelji se na izbacivanju inkrimini- rajuće namirnice iz prehrane pacijenta. Uspješnost terapije ovisit će o temeljitom i dosljednom provođenju eliminacijske i provokacijske dijete uz neizostavnu suradnju i dobru komunikaciju između veterinara i vlasnika životinje. Ukoliko se poremećaj točno identificira te liječi adekvat- nom eliminacijskom dijetom, prognoza nepo- voljnih reakcija na hranu u pravilu je povoljna.
U radu je dan pregled materijala i specifičnosti izrade automobilskih navlaka u prometalima. Naglasak je na prirodnoj koži koja predstavlja jedan od najluksuznijih materijala za izradu automobilskih ...navlaka. Obrađena su njezina svojstva, prednosti i nedostatci u odnosu prema tekstilnim materijalima. Jedan od najizazovnijih zadataka u izradi automobilskih navlaka jest kvaliteta odgovarajućeg šava. Posebna pozornost posvećena je krojenju i šivanju prirodne kože namijenjene automobilskim navlakama. Prirodna koža je specifičan prirodni materijal koji daje dozu luksuza automobilskim sjedalima i interijeru automobila. Njezina dugotrajnost, cijena i manja tržišna ponuda dovodi do manje primjene za automobilske navlake u odnosu prema tekstilnim
materijalima, ali je zato iznimno poželjna. Prema dosadašnjim istraživanjima krojenje i šivanje kožnih automobilskih navlaka zahtijeva veću pozornost pri odabiru odgovarajuće kože, šivaćeg stroja, konca, igle i tipa šivanog šava, koji će dati zadovoljavajuća svojstva automobilskoj navlaci u svim njezinim segmentima. Ovaj rad pridonosi stručnim saznanjima i specifičnostima vezanim za prirodnu kožu, njezinu namjenu za automobilska sjedala te odgovarajuću kvalitetu šivanog šava
The paper gives an overview of the use of the term kuna as an equivalent of monetary value and an accounting currency since the Middle Ages, with a discussion of the original transaction in marten ...(Croat. kuna) skins and its mention in a 12th-century source. The tax called marturina / kunovina is briefly mentioned as much has been written about it in historiography. The paper further focuses on the appearance of the marten on coins, the Slavonian banovac, on the obverse where the effigy represented the value. Almost more than a century from the appearance of the marten on the banovac, the marten became the symbol of the country and was later featured in the coat of arms of Slavonia. Due to this, the marten remained permanently present in public from its oldest recorded appearance in the 15th century to the present day. The notion of the marten as an equivalent of monetary value was revived in a series of historiographical works written in the late 19th century. It was on this basis that the Ustasha organization made a decision in 1934 to introduce the kuna as the Croatian currency, and the same name was considered in the Banate of Croatia. Based on these reasons, it was introduced as the basic monetary unit in the Independent State of Croatia. The Kuna reappeared as currency in the Republic of Croatia in 1993 (it was put into circulation in 1994), whereby its introduction was accompanied by debates precisely because it had been used in the Independent State of Croatia. Similar public debates resulted from the decision to place the marten on the national side of the 1-Euro coin.
Cilj ovoga istraživanja bio je kreirati in vitro nadomjestak ljudske kože s epidermalnim i dermalnim dijelom. Pritom smo koristili fibrinski gel kao nosač stanica. Procijenili smo učinak nadomjestka ...kože na cijeljenje opeklina drugog i trećeg stupnja. Fibrinski gel načinjen je od komercijalnog kirurškog fibrinskog ljepila. Ljudski fibroblasti kultivirani su u samom fibrinskom nosaču. Ljudski keratinociti zasijani su na gornju površinu nosača. Vijabilnost uzgojenih stanica određena je fluorimetrijski. Nadomjestak kože analiziran je elektronskim skenirajućim mikroskopom. Napravljena je imunocitokemijska analiza kultiviranih stanica. Skenirajući mikroskop pokazao je dobro prianjanje i proliferaciju stanica kože na nosaču. Imunocitokemijska analiza pokazala je prisutnost vimentina, biljega fibroblastnih stanica; citokeratina 19, biljega epitelnih matičnih stanica; te involukrina, biljega diferenciranih keratinocita. Klinička primjena ovih nadomjestaka kože pokazala je slične rezulatate cijeljenja kao i dijelovi rana koji su prekriveni autolognim presatcima kože djelomične debljine. Zaključujemo da nadomjestci kože bazirani na fibrinskom nosaču imaju potencijala u liječenju teških opeklina.
PDF
