Svrha rada bila je ispitati antibakterijski učinak Nd:YAG lasera u korijenskim kanalima rabeći bakterijsku suspenziju Enterococcus faecalis i Staphylococcus aureus. Dvadesetdva jednokorijenska zuba ...su instrumentirana, sterilizirana te inokulirana bakterijskom suspenzijom koncentracije 106 CFU/ml u moždano-srčanom bujonu. Uzorci su obasjavani Nd:YAG laserom: jedna polovica uzoraka snagom od 3,5 W, a druga polovica snagom od 2,5 W, frekvencijom laserske zrake od 40 Hz. Uzorci su obasjavani u pet ciklusa u trajanju od 15 sekunda sa stankama za hlađenje od 15 sekunda. Nakon obasjavanja uzorci su smješteni u bočice s bujonom, te je CFU/ml određen nakon jednog odnosno dva tjedna. Laserske zrake snage 3,5 W sterilizirale su samo tri uzorka u prvom tjednu. U jednom od tih uzoraka u drugom su tjednu narasle bakterije, uglavnom roda Enterococcus faecalis, dok je u drugom uzorku narasla čitava kultura Enterococcus faecalis. Obasjavanje Nd:YAG laserskom zrakom snage 2,5 W nije steriliziralo niti jedan uzorak. Nd:YAG laser s parametrima rabljenim u ovom istraživanju nije značajno smanjio broj bakterija u uzorcima korijenskih kanala.
U radu je ispitana mogućnost utvrđivanja patvorenja meda poznatog botaničkog
podrijetla pomoću diferencijalne motridbene kalorimetrije (DMK, engl. DSC). Uzorci
monoflornih vrsta meda - bagrema, ...kadulje i kestena, i livade kao poliflorne vrste meda
podvrgnuti su analizi kemijskog sastava, mjerenju boje, određivanju reoloških parametara, a
proučavano je i njihovo termičko ponašanje pri niskim i visokim temperaturama. DMK krivulje
poslužile su za dobivanje uvida u ponašanje ispitivanih vrsta meda u širokom temperaturnom
području (od -100 do 220 °C), odnosno kao osnova za određivanje početne i srednje temperature
staklastog prijelaza (Tg), promjene specifičnog toplinskog kapaciteta (cp) te izračunavanje
entalpije taljenja (Hm). Odabranim uzorcima meda je u određenim udjelima (5, 10 i 20 %)
dodan fruktozni sirup (kao moguće sredstvo za patvorenje meda) kako bi se ispitao utjecaj
dodatka sirupa na termičko ponašanje različitih vrsta meda, odnosno da bi se istražilo kod koje
količine sirupa je moguće utvrditi patvorenje meda.
Obrada rezultata termičke analize pokazala je statistički značajnu razliku između
nepatvorenog uzorka i patvorenih uzoraka meda kod svih udjela sirupa. Dodatak sirupa od 5 do
20 % je rezultirao u promjeni početne (engl. onset) i srednje (engl. midpoint) temperature
staklastog prijelaza patvorenih uzoraka meda (snižavanje Tg vrijednosti) i u porastu vrijednosti
entalpije taljenja. Promjena specifičnog toplinskog kapaciteta se nije pokazala dobrim
parametrom za utvrđivanje prisutnosti sirupa. Mjerenje boje i određivanje reoloških svojstava
patvorenih uzoraka meda poslužili su kao dodatne metode za utvrđivanje patvorenja meda.
In this work, differential scanning calorimetry (DSC) has been used for detection of
adulteration in Croatian honeys of familiar botanical origin. Samples of monofloral honeys
(acacia, sage, chestnut) and meadow, as a polifloral honey type, have been subjected to chemical
analysis, colour measurement, determination of rheological parameters, as well as determination
of thermal behaviour. DSC scans were used to determine behaviour of honey types under study
in a very broad temperature range (from -100 to 220 °C), i.e. as a base for determining onset and
midpoint glass transition temperatures (Tg), change of specific heat capacity (cp) and enthalpy
of melting (Hm). The effect of syrup addition (at 5, 10 and 20 %) in honey samples and
detection of honey adulteration was investigated.
Results of thermal analysis showed statistically significant difference between authentic
and adulterated honeys. Adulteration of the honeys with 5-20 % fructose syrup addition caused
changes in both Tg (decreasing Tg values) and Hm (increasing Hm values). The variation of the
specific heat capacity (cp) did not appear to be good parameter for detection of added syrup, as
a possible honey adulterant. Measurements of colour and rheological properties determination of
adulterated honey samples served as additional methods for detection of honey adulteration.
Cilj istraživanja bio je pratiti otpornost gram-pozitivnih uzročnika na antibiotike u Kliničkoj bolnici “Sestre milosrdnice” u Zagrebu. Otpornost na antibiotike pratila se za sljedeće gram-pozitivne ...uzročnike: Streptococcus pneumoniae, Streptococcus pyogenes, na meticilin osjetljiv i rezistentan Staphylococcus aureus te Enterococcus sp., koji su izolirani iz kliničkih materijala hospitaliziranih odraslih osoba i djece. Testiranje osjetljivosti na antibiotike provedeno je pomoću difuzijske metode i E-testom. Vrlo je značajan bio problem otpornosti Streptococcus pneumoniae na penicilin. Ova je otpornost bila vrlo česta, ali je umjerena, što znači da penicilin i dalje ostaje prikladnim antibiotikom u empirijskoj terapiji pretpostavljenih pneumokoknih respiracijskih infekcija. Otpornost Streptococcus pyogenes na azitromicin bila je također značajna, pa se postavlja pitanje jesu li makrolidi prikladni antibiotici u empirijskoj terapiji gnojnih angina. Čak 38% Enterococcus sp. ne može se liječiti kombinacijom penicilina ili glikopeptida i gentamicina zbog visoke otpornosti enterokoka na gentamicin. Otpornost na antibiotike kod Staphylococcus aureus osjetljivih na meticilin nije bila česta. Otpornost na vankomicin kod Staphylococcus aureus otpornih na meticilin nije zabilježena. Podaci o otpornosti gram-pozitivnih uzročnika na antibiotike utječu na izbor lokalne empirijske terapije i omogućavaju racionalniju potrošnju antibiotika u bolnici.
S obzirom ma veliku raznolikost mikrob i ološke populacije oralne šupljine i aficiranog korijenskog kanala, pojavu rezistencije i promjenu ekologije infekcije u endodonciji, nije uvijek jednostavno ...odabrati najdjelotvorniji antibiotik za endodontsku primjenu. Naš je zadatak bio da na temelju 4 436 antibiograma ustanovimo osjetljivost
na antibiotike (ampicilin, karbenicilin, kloksacilin, cefaleksin, kanamicin, neomicin, garamicin, geomicin, eritromicim, linkoimicin, kloramfenikol, kolimicin, nistatin, canesten) mikroorganizama, koje smo izolirali prilikom zahvata na području endodonta, u razdoblju od 1976. do 1981. godine. Osjetljivost na antibiotike ispitivala se u Zavodu za zaštitu zdravlja SR Hrvatske, tehnikom disk metode. Najdjelotvornijima među ispitivanim antibioticima pokazali su se ampicilin, cefaleksin i eritomicin (ovaj posljednji u povišenim dnevnim dozama) i oni bi trebali da budu lijekovi izbora u endodonciji. Kloksacilin i linkomicin se ne preporučuju, jer su na stafilokoke djelovali slabije od ampicilina. Najotporniji prema antibiotsikoj terapiji među Gram pozitivnim bakterijama bili su enterokoki; najbolje su reagirali na ampicilin, a vrlo slabo na linkomicin. Na Gram negativne bakterije je dobro djelovao aminoglikozid garamicin i neomicin, a od ostalih antibiotika ampicilin. Escherichia coii je bila najosjetljivija na neomicin. Fungi su pokazali mnogo slabiju osjetljivost prema nistatinu nego canestenu.
Zaključno se preporuča da se antibiotici ne primjenjuju nekritički, jer
oni ne mogu biti naknada za neadekvatne zahvate na području endodonta, niti za nepoštivanje aseptičnosti rada u endodonciji.
Kožno-koštana tuberkuloza: prikaz slučaja Raos, Miljenko; Đapić, Tomislav; Tješić-Drinković, Duška ...
Paediatria Croatica,
04/2008, Volume:
52, Issue:
1
Book Review
Peer reviewed
Open access
U radu je prikazana djevojčica u dobi od dvije godine i osam mjeseci s kožno koštanom tuberkulozom. Bolest je počela s bezbolnim crvenkastim otokom kože s unutarnje strane donjeg dijela lijeve ...potkoljenice s ulceracijom. Jedanaest mjeseci poslije razvio se lijevostrani preponski limfadenitis te osteomijelitis donjeg dijela lijeve goljenične kosti. Patohistološki nalaz kože limfnog čvora i nekrotične kosti bio je granulomatozna upala. Iz uzorka nekrotične kosti u kulturi porastao je mikobakterij tuberkuloze. Liječenje je provedeno antituberkuloticima tijekom četrnaest mjeseci. Kožna i koštana lezija u potpunosti su zacijeljele.
The accelerated globalization of the food supply, coupled with toughening government standards, is putting global food production, distribution, and retail industries under a high-intensity ...spotlight. High-publicity cases about foodborne illnesses over recent years have heightened public awareness of food safety issues, and momentum has been building to find new ways to detect and identify foodborne pathogens and eliminate food-related infections and intoxications. This extensively revised 4e covers how the incidence and impact of foodborne diseases is determined, foodborne intoxications with an introduction noting common features among these diseases and control measures that are applicable before and after the basic foodstuff is harvested. * Providesa summary of the
