Rad ima cilj da objasni značaj porodice kao faktora u vodećim mikro- i makro-teorijama porekla delinkvencije i da utvrdi uloge koje joj one dodeljuju u objašnjenju etiologije ovakvog ponašanja. ...Analiza je pokazala da mikro-teorije kao posebno značajnu ističu socijalizaciju i vaspitnu ulogu porodice kojom se oblikuju kako konformistički, tako i antisocijalni obrasci ponašanja, dok makro-teorije glavne uzroke devijantnosti pronalaze u strukturalnim karakteristikama društva, a porodicu prepoznaju kao faktora koji posreduje između društva i deteta. Analizom su utvrđeni i nedostaci proučavanih teorija. S obzirom na to da se baziraju na istraživanjima sprovedenim u SAD-u i zapadnoevropskim zemljama, one ne mogu u potpunosti da se primene na objašnjenje etiologije delinkvencije u svim društvima. Pored toga, mikro-teorije ne uzimaju u obzir karakteristike društva koje mogu da utiču na izbor vaspitnih metoda roditelja, razvoj njihovog vaspitnog stila i na njihovu odluku koje vrednosti će da prenesu deci, dok se makro-teorije ne bave pitanjem kakav uticaj imaju na devijantno ponašanje odlike onih društava, čiji su ekonomski, pravni i kulturni sistemi decenijama nestabilni, kao ni onih čiji se društveni sistem urušio i još uvek se nije reetablirao. Na osnovu ove analize može da se zaključi da uprkos važnoj ulozi koju roditelji imaju za usvajanje/sprečavanje antisocijalnog ponašanja, okvire u kojima će oni tu ulogu obavljati određuju karakteristike datog društva.
The paper aims to explain the importance of the family as a factor in the leading micro-and macro-level origin theories of delinquency and to determine the roles they assign to it in explaining the aetiology of such behaviour. The analysis showed that micro-level origin theories emphasise the family role of upbringing and socialization as particularly important, shaping both the conformist and the antisocial patterns of behaviour, while macro-level origin theories find the main causes of deviance in the structural characteristics of society and recognise the family as a mediating factor between society and the child. The analysis also identified the shortcomings of the studied theories. Because they are based on research conducted in the United States and Western European countries, they cannot be fully applied in explaining the aetiology of delinquency in all societies. In addition, micro-level origin theories do not take into account the characteristics of society that can influence the choice of parenting methods, the development of their parenting style and their decision as to which values they will pass on to children, while macro-level origin theories do not question in what way deviant behaviour is influenced by the characteristics of societies whose economic, legal and cultural systems have been unstable for decades, or those whose social systems have collapsed and not yet been re-established. Based on this analysis, it can be concluded that despite the important role that parents have in the adoption/prevention of antisocial behaviour, the framework in which they will perform this role is determined by the characteristics of society.
Teme povjerenja u ljude i povjerenja u institucije zauzimaju važno mjesto u suvremenim društvenim znanostima, a relativno brojna empirijska istraživanja koja obrađuju tu tematiku donijela su važne ...uvide te omogućila usporedbe procesa u različitim društvima. Ipak, još uvijek se traže odgovori na pitanja u kojoj mjeri zaista povjerenje ima efekt na različite aspekte društvenog života te za djelovanje kojih društvenih skupina je povjerenje više, a za koje manje relevantan čimbenik. U ovom radu istražili smo pojavljuje li se kod mladih povezanost povjerenja u ljude i institucije s poštovanjem normi, pomaganjem drugima te predmigracijskim aspiracijama. Analize su provedene na temelju rezultata empirijskog istraživanja provedenog u drugom dijelu 2021. godine na uzorku učenika trećih i četvrtih razreda srednjih škola iz Vukovarsko- srijemske županije. Dobiveni uvidi otkrivaju određen efekt ispitivanih dimenzija povjerenja na navedene aspekte društvenog života, pri čemu se osobito povjerenje u Crkvu pokazalo značajnim prediktorom. Ipak, neke početne hipoteze nisu potvrđene, a osobito je iznenađujući izostanak povezanosti općeg povjerenja u ljude s poštovanjem normi, pomaganjem drugima i migracijskim aspiracijama. Držimo da prikazani rezultati daju doprinos razumijevanju procesa socijalizacije mladih u suvremenom hrvatskom društvu, ali i potiču na daljnja istraživanja o značenju povjerenja za suvremena društva.
The issue of trust in people and institutions is of great importance in contemporary social sciences, and numerous empirical studies have provided many significant insights in this regard and have allowed for the comparison of different societies. Nevertheless, we are still attempting to ascertain to what extent trust actually effects various aspects of social life and whether trust is a more relevant factor for some social groups than for others. This paper examines whether young people associate trust in people and institutions with social norms of respect, helping others, and premigration aspirations. We have analysed these factors based on the results of an empirical study conducted at the end of 2021 with third and fourth grade students of high schools in the Vukovar-Srijem County. Our results have shown a certain effect of the studied trust dimensions on the specified aspects of social life, with trust in the Church proving to be a significant predictor. However, some of our initial hypotheses have not been confirmed, and it is particularly surprising that respondents did not associate general trust in people with compliance with norms, helping others, and migration aspirations. We believe that the presented results will contribute to the understanding of socialization of young people in modern Croatian society and encourage further research on the importance of trust in modern societies.
Individualization trends encouraging young people to focus on their achievements seem to contradict the need for socially and environmentally sustainable behavior, and this requires additional ...empirical testing. The purpose of this paper is to present and provide basic testing of an original model of responsible behavior. The model is inspired by the theory of planned behavior distinguishing between consciousness, intentions, and behavior. The presented model applies these to an individual as well as to social and environmental responsibility while taking into account the social, technological, and natural environments. The research is based on the presumption that it is crucial to connect the individual dimension of responsibility with the environmental and social dimensions to achieve environmental and social sustainability at the micro-level. Data for the preliminary testing of the model was collected from an online social survey among Slovenian youth and analyzed through partial correlations and path analysis. The results show that individual responsibility is strongly connected to social and environmental responsibilities, but only in terms of behavior, and not values and intentions. Responsibility is also strongly connected to the social and technological environment, especially to the ways how young people are using digital technology.
Instagram, kao jedna od platformi društvenih medija, prisutan je u društvu već cijelo jedno desetljeće. Od pojave društvenih mreža upravo je Instagram jedna od najbrže rastućih što ukazuje na važnost ...i utjecaj koju ima. Kao takva, donosi promjene u društvu na brojnim razinama. Premda je nastala s ciljem dijeljenja fotografija i videozapisa i to u svrhu zabave, Instagram kao društvena mreža pruža i mogućnosti komunikacije i interakcije među njezinim korisnicima. Time otvara prostor za istraživanje različitih (društvenih) aspekata ove platforme. Cilj istraživanja bio je ispitati iskustva korištenja Instagrama među mladima u Splitu, s obzirom na nedostatak takvih istraživanja u Hrvatskoj. Posebnim istraživačkim ciljevima ispitivala se aktivnost mladih na Instagramu i razlike u komunikacijsko-interakcijskim aspektima Instagrama s obzirom na spol. Istraživanje je provedeno 2019. godine na području Splita i okolice na prigodnom uzorku (N=566). Rezultati istraživanja pokazali su kako većina mladih u Splitu posjeduje profil na Instagramu. S obzirom na to da pretežno imaju privatni profil, ne iznenađuje to da se interakcija i komunikacija odvijaju s korisniku bliskim i poznatim osobama. Među načinima komuniciranja među mladima, posebno se ističu objava sadržaja i reakcija lajkom na sadržaj drugih. Premda su većina mladih u Splitu aktivni akteri u virtualnoj stvarnosti jedne od najpotentnijih društvenih mreža, analiza je pokazala razlike s obzirom na spol, pri čemu žene učestalije objavljuju i reagiraju na tuđe objave (lajkom i komentarom). Ujedno, žene u većoj mjeri pripremaju pozadinu i namještaju pozu prije fotografiranja i uređuju fotografiju te koriste filtre što ukazuje na to da one daju više pozornosti o dojmu koji ostavljaju na Instagramu.
As one of the most prominent social media platforms, Instagram has been present in society for a whole decade now. Since the very emergence of social media, Instagram has been one of the high growing networks, which speaks to its importance and influence. As such, it brings about changes in society on numerous levels. Although it was created for the purpose of sharing photos and videos for the fun of it, being a social network, Instagram also provides opportunities for communication and interaction among users, thus opening a space for exploring various (social) aspects of this platform. The objective of the research was to examine the experiences of young Instagram users from Split, since there has been little research in Croatia on this topic. Having specific research objectives in mind, the authors studied the activity of young people on Instagram and the differences in the communicational-interactional aspects of Instagram with regard to gender. The research was conducted in 2019, within the area of Split and its surroundings, on a convenience sample of 566 respondents. The results of the research have shown that most young people from Split have an Instagram profile. Usually these profiles are set to private, thus it is not surprising that interaction and communication mostly occurs between the user and their friends, family and acquaintances. Regarding the means of communication, young people usually post their own content and/or like and comment on other user’s posts. Although most young people from Split are active participants in this virtual reality, the analysis has noted certain differences according to gender, with women posting and reacting to other people’s posts (via likes and comments) more frequently. At the same time, women are more likely to take their time choosing a perfect background and adjust the pose before taking the photo, as well as edit the photo using filters, which indicates that they pay more attention to the impression they leave on Instagram.
Rad se bavi utjecajem sociodemografskih i društvenih faktora na migracijske aspiracije mladih u Hrvatskoj u 2012. i 2018. godini te komparacijom migracijskih aspiracija mladih iz Hrvatske s ...migracijskim aspiracijama mladih u 2018. godini iz 9 zemalja jugoistočne Europe (Albanija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Kosovo, Rumunjska, Sjeverna Makedonija, Slovenija i Srbija). Prezentirani nalazi rezultat su projekta koje je provela Zaklada Friedrich Ebert u navedenim zemljama. Regresijskim modelom na uzorku mladih u 2012. u Hrvatskoj pokazano je da su pojedine sociodemografske karakteristike (dob, obrazovanje, tip naselja te planiranje izvanbračne veze) najvažniji prediktori migracijskih aspiracija. U 2018. godini uz dob, migracijske aspiracije iskazuju ispitanici prema svim stupnjevima obrazovanja te mladi iz manjih gradova. Stavovi mladih prema budućnosti Hrvatske relativno su konzistentni; pokazuje se da su 2012. odlasku bili najskloniji oni koji su gospodarsku situaciju u Hrvatsku vidjeli jednakom ili lošijom, dok su u 2018. godini aspiracije pokazivali mladi koji su budućnost hrvatskog društva percipirali lošijom. Nezadovoljstvo stanjem demokracije u 2018. bilo je statistički značajno. Ukupno gledano, mladi iz svih zemalja jugoistočne Europe dominantno iskazuju migracijske aspiracije zbog želje za poboljšanjem životnog standarda, viših plaća i boljih mogućnosti zapošljavanja, što je osobito prisutno u Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj i Sjevernoj Makedoniji. Bolje obrazovanje u znatno manjoj mjeri glavni je motiv za preseljenje u drugu zemlju . U regresijskom modelu najkonzistentnijim prediktorom pokazao se pogled na budućnost društva uz ostale prediktore koji se razlikuju s obzirom na analizirane zemlje.
U ovom članku na temelju primarnih kvantitativnih i kvalitativnih podataka dobivenih
anketnim istraživanjem i strukturiranim dubinskim intervjuima u fokus-grupama te sekundarnih
statističkih podataka ...istražujemo namjere i motive mladih da migriraju iz Republike
Hrvatske. Teorijski pristup oslanja se na Parsonsov i Mertonov funkcionalizam, fenomenologijsku
sociologiju Shutza, Bergera i Luckmanna te Braudelovu koncepciju prostora u globalnom
kapitalističkom sistemu. Metodologija tumačenja podataka temelji se na Luhmannovoj
konstruktivističkoj epistemologiji kojoj je središnji postulat promatranje promatrača.
Rezultati pokazuju da ispitanici posjeduju snažno izraženo znanje o prostornim značajkama
svoje životne situacije. Odluka o migriranju je rezultat svjesne i racionalne odluke koja proistječe
iz dobre informiranosti o stanju u Hrvatskoj i zemljama u koje se želi migrirati. Na temelju
rezultata istraživanja može se zaključiti da:
1) Mladi mogućnost migriranja u neku od zemalja EU-a promatraju kao oblik unutarnje migracije.
2) Migriranju su skloniji mladi čiji su roditelji ili djedovi radili u inozemstvu.
3) Većina ispitanika nije sklona napuštanju Hrvatske.
4) Većina ispitanika nema namjeru trajnog ostanka u inozemstvu.
Staromrštvo u doba pandemije Jerončić Tomić, Iris; Mulić, Rosanda
In medias res,
05/2021, Volume:
10, Issue:
18
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Stariji ljudi, osim zdravstvenih potreba, imaju i potrebu za društvenom percepcijom njih kao osoba i starenja kao normalnog životnog procesa. Kroz povijest, starije osobe su se smatrale socijalnim ...problemom i razvilo se negativno stajalište prema starijoj dobnoj skupini Ageism je pojam koji označava diskriminaciju određene skupine ljudi zbog njihove starije dobi. Do diskriminacije dolazi zbog uvjerenja kako starenjem dolazi do negativnih promjena koje čovjeka čine manje atraktivnim, manje inteligentnim i, najbitnije, manje produktivnim. Za vrijeme pandemije očituju se neetički postupci društva prema ovoj posebno ugroženoj skupini. Od onih početnih okrutnosti u trijažnom postupku prema velikom broju bolesnika u nekim europskim društvima da se prednost dodijeli onom koji ima veću šansu za preživljavanjem do svakodnevno ponavljanje činjenice kako je većina umrlih starije životne dobi i osoba s nekom kroničnom bolešću u jednog dijela mlađe populacije stvorilo se dojam kako se njima ništa značajno u životu ne mijenja u današnje vrijeme te da sukladno rečenom ne treba mijenjati ništa u svojim navikama i ponašanju.
Održivi razvoj poljoprivrede moguć je isključivo uz obrazovane ljudske potencijale koji posjeduju potrebna znanja i vještine za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Cilj rada je utvrditi ...promjene u broju i strukturi učenika poljoprivrednog usmjerenja u Srednjoj školi Mate Balote u Poreču te ustanoviti njihovu povezanost s nekim kretanjima u poljoprivredi u Istarskoj županiji. Analizirano je osam generacija upisanih učenika u razdoblju od 1984. – 2019. godine. U tom se razdoblju broj upisanih učenika smanjio s 56 na svega 11 po generaciji. Istovremeno se udio upisanih učenika koji su uspješno maturirali nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja povećao s 55% na 88%. Također, porastao je opći uspjeh svih učenika s prosječne zaključne ocjene 3,19 na 3,34. Na temelju provedenog primarnog istraživanja utvrđeno je da učenici čiji roditelji posjeduju poljoprivredno gospodarstvo imaju veće namjere za nastavak obrazovanja u području poljoprivrede u odnosu na učenike kod kojih to nije slučaj (p<0,050). Zaključno, može se konstatirati da je tijekom promatranog razdoblja evidentirano značajno smanjenje broja upisanih učenika, ali se istovremeno povećava njihova motiviranost za uspješan završetak školovanja. Također, ohrabruje činjenica da veliki udio učenika čiji roditelji posjeduju poljoprivredno gospodarstvo namjeravaju nastaviti poljoprivredno obrazovanje.
Zahvaljujući procesu globalizacije, razvojem tehnologija dolazi do razvoja medija koji imaju važnu ulogu u oblikovanju čovjekova života i društva općenito. Medijima se često pripisuje moć oblikovanja ...pojedinčeve svakodnevnice, a posebno svakodnevice mladih, kao društvene skupine koja odrasta i razvija se u digitalnom dobu. Ipak, u sociološkoj teoriji ne postoji usuglašenost oko učinaka koje mediji proizvode, kao ni metodološka usuglašenost u konceptualizaciji i operacionalizaciji istraživanja povjerenja u medije. Zbog toga je u istraživanju korišten mješoviti pristup te metode ankete i intervjua kako bi se dobili što bolji podaci o problemu istraživanja. Napravljena je analiza podataka iz zadnjega vala anketnoga istraživanja Europske studije vrijednosti (2017. godine). Europska studija vrijednosti je međunarodni znanstveni projekt, u koji je uključeno i Hrvatsko katoličko sveučilište. Uzorak su bili mladi od 18 do 35 godine iz 34 europske zemlje (n=16772), uključujući i Hrvatsku (n=455). U intervjuima je sudjelovalo 10 sudionika iste dobne skupine iz Zagreba i Zlatara. Rezultati pokazuju da mladi u Hrvatskoj imaju više povjerenja u društvene mreže, a manje povjerenja u tisak nego njihovi vršnjaci iz europskih zemalja te da ne postoji povezanost povjerenja u tisak i društvene mreže s veličinom grada iz kojega dolaze ispitanici. Rezultati kvalitativnoga istraživanja su pokazali da je zbog lake dostupnosti, aktualnosti, multimedijalnosti i mogućnosti arhiviranja sadržaja, internet medij koji mladi najčešće koriste. Oni na njemu i prate i konzumiraju uglavnom zabavne sadržaje te više slušaju i gledaju nego što čitaju. Sudionici u vrste medija i medijske sadržaje upisuju različita značenja vezana uz povjerenje (sažetost, potpis autora, reference, provjerljivost informacija i dr.) i nepovjerenje (senzacionalizam, lažne vijesti, dezinformacije, jednostranost i dr.), stoga se u našem istraživanju djelomično potvrđuje teorija o racionalnosti publika. Naime, sudionici ne sudjeluju javno u raspravama i komentarima, a vijesti i komentare na sadržaje dijele samo s bliskim osobama te pokazuju pasivnost prema proglašivačkoj i tekstualnoj formi zbog odbojnosti prema virtualnom nasilju. S obzirom na to da im mediji služe uglavnom za zabavu, oni ih koriste i kada nemaju povjerenje u njih.
According to the process of globalisation, the development of technologies leads to the development of media that play an important role in shaping human life and so-ciety in general. The media are often credited with the power to shape an individual’s everyday life, and especially the everyday life of young people, as a social group that grows and develops in the digital age. However, in sociological theory, there is no consensus on the effects that the media produce, as well as methodological con-sensus in the conceptualization and operationalization of confidence in the media. Therefore, we used a mixed approach: survey and interview method to obtain thebest possible data on the research problem. We made an analysis of data from the 2017 European Values Study survey. The European Values Study is an international scientific project, in which the Catholic University of Croatia is involved. The sample were young people from 18 to 35 years of age from 34 European countries (n=16772), including Croatia (n=455). In the qualitative part of the research, we interviewed 10 participants of the same age group from Zagreb and Zlatar. The results show that young people in Croatia have more confidence in social networks, and lack of confidence in the press than their peers from European countries, and there is no connection between confidence in the press and social networks with the size of the city/town from which the respondents come. Due to the easy accessibility, actuality, multimedia and the possibility of archiving content, the Internet is the medium most used by participants of qualitative research. They consume mostly entertaining content and listen and watch more than they read. Participants enter different meanings in media types and media content related to confidence (brevity, author’s signature, references, verifiability of information, etc.) and lack of confidence (sensationalism, fake news, disinformation, one-sided reporting, etc.), so our research confirms partly the theory of audience rationality. However, participants do not publicly participate in discussions and comments, and they share news and comments on content only with close people. They don’t show enunciative productivity and textual productivity due to their aversion to virtual violence. Since the media is mostly for entertainment, they use it even when they don’t trust them.
Cilj je ovoga rada bio produbiti razumijevanje socijalnih utjecaja na intrinzičnu motivaciju mladih nogometaša. Istraživanje je provedeno na uzorku nogometaša kadetskoga i juniorskog uzrasta, dobi od ...15 do 18 godina (N = 152). Prikupljeni podatci uključivali su procjene rukovodećega ponašanja trenera, motivacijske klime u nogometnim ekipama i intrinzične motivacije za bavljenje nogometom. Rezultati istraživanja pokazali su da je pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih pozitivnih ponašanja trenera (trening i instrukcije, demokratsko ponašanje, socijalnapodrška i pozitivna povratna informacija) moguće objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali pozitivno ponašanje trenera. Pozitivne interkorelacije mjera procjena specifičnih negativnih ponašanja trenera (autokratsko ponašanje, neosjetljivost za osobnu dobrobit sportaša, negativna povratna informacija i usmjerenost na rezultat) moguće je objasniti latentnim faktorom koji smo nazvali negativno ponašanje trenera. Provedena je hijerarhijska regresijska analiza u kojoj je prvi blok uključivao pozitivno i negativno ponašanje trenera, a drugi motivacijsku klimu usmjerenu k usavršavanju. Objašnjeno je 22 % varijance u rezultatima na mjeri intrinzične motivacije mladihnogometaša, pri čemu se statistički značajnim negativnim prediktorom pokazalo negativno ponašanje trenera, a pozitivnim motivacijska klima usmjerena k usavršavanju. Analize mehanizma djelovanja ponašanja trenera na intrinzičnu motivaciju pokazale su da je pozitivno ponašanje trenera imalo na intrinzičnu motivaciju neizravan pozitivan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju. Negativno ponašanje trenera imalo je izravan i manjim dijelomneizravan negativan efekt posredovan motivacijskom klimom usmjerenom k usavršavanju.
The aim of this study was to deepen the understanding of social influences on intrinsic motivation of young male football players, aged 15–18 years (N = 152). We measured coaching behaviours, motivational climate in football teams, and intrinsic motivation to play football. Results revealed positive correlations between measures of specific positive coaching behaviours (Training and Instructions, Democratic Behaviour, Social Support and Positive Feedback) that could be explained by a latent factor we named positive coaching behaviour. Additionally, positive correlations between measures of specific negative coaching behaviours (Autocratic Behaviour, Insensitivity to Athletes’ Well-being, Negative Feedback and Results Orientation) could be explained by a latent factor we named negative coaching behaviour. Hierarchical regression analysis was then conducted. The first block of predictors consisted of positive and negative coaching behaviours and the second of mastery climate. Results show that a total of 22% of the intrinsic motivation variance was explained by negative coaching behaviour, a statistically significant negative predictor and mastery climate, a statistically significant positive predictor. The present study also investigated mechanisms underlying the effects of coaching behaviours on intrinsic motivation. Positive coaching behaviour had an indirect positive effect on intrinsic motivation via mastery climate. The effects of negative coaching behaviour on intrinsic motivation were twofold, showing both direct and indirect negative effects via mastery climate.
PDF
