This article focuses on young people in family farms (Croatian OPGs) in Vidovec, more specifically on young people’s actions (using Bourdieu’s habitus), young people’s roles and on family and work ...relations, all of which have an impact on young people. The aim of this qualitative research is to identify the different processes that young people go through in the OPGs, which is motivated by the lack of research on this topic in Croatia. The data was collected through six semi-structured interviews. The habitus of young people in OPGs is formed in childhood and is represented by the interaction of family, social and agricultural situations. Family, work and gender roles in the OPG are recognized, especially the role of successor and helper. Young people are mainly driven by the obligation to help their parents in the OPG, for family and economic reasons. Life choices in the OPG are rarely binary and dichotomous, which is reflected in the activities of the young people and in the relations between the young people and their parents. Life in the OPG entails an intertwining of family and work relations, based on which hierarchies and different power relations can be recognized. The current conditions set by local self-government, the circumstances of Croatian agriculture and agricultural incentives lead young people to consider leaving agriculture in the future, although these reasons are not decisive. This decision is primarily influenced by family and work relations in the OPG and is linked to the problems of leaving the farmer’s habitus.
Djeca i mladi zaslužuju posebnu pažnju kada govorimo o zdravlju, između ostalog i zbog povezanosti resursa djetinjstva i mladenačke dobi na utjecaj dobrobiti u odrasloj dobi, gdje očekujemo ...produktivne pojedince koji odgovorno pridonose zajednici u svim pogledima, i socijalnom i ekonomskom. Mentalno zdravlje postavljeno je kao javnozdravstveni prioritet na globalnoj razini. Na razini svijeta, 10 - 20 % djece i adolescenata doživi neki mentalni poremećaj, pri čemu polovica svih mentalnih poremećaja započinje u dobi od 14 godina, a tri četvrtine do sredine 20-ih godina života. Govoreći o mentalnom zdravlju djece i mladih kao socijalnoj stvarnosti govorimo o socijalnom problemu koji je potrebno rješavati na razini društva u smjeru prikladnosti, razrješenju konfuzije i izgradnji perspektive. Rad daje pregled stanja ulaganja u zdravlje, djecu i obitelj, pregled sadržaja dokumenta temeljnih politika mentalnog zdravlja i politike za djecu i mlade te problematiku definiranja i praćenja stanja mentalnog zdravlja. Navedeno je i u svrhu argumenta da je ulaganje u mentalno zdravlje djece i mladih na području Republike Hrvatske i dalje na nedovoljnoj razini za postizanje veće razine uspjeha.
Children and young people deserve special attention when we talk about health, among other things, because of the connection between childhood and adolescence resources on the impact of well-being in adulthood where we expect productive individuals who contribute responsibly to the community in all aspects, including both social and economic. Mental health has been set as a public health priority on a world scale. Globally, 10-20% of children and adolescents experience some form of mental disorder with half of them beginning at the age of 14 and three-quarters by their mid-20s. When discussing children and young people’s mental health as a social reality, we are discussing a social issue that needs to be solved on a societal level in a manner that is appropriate, resolves confusion and builds perspective. This paper gives an overview of the investment in health, children and families, an overview of the content of strategic documents for mental health, children and youth policies, as well as the issue of defining and monitoring the state of mental health. All the aforementioned arguments also favor the claim that investments in the mental health of children and youth in the Republic of Croatia still aren’t on a sufficient enough level to achieve higher levels of success.
Cilj istraživanja bio je steći potpunije razumijevanje iskustva preživljenja maligne bolesti iz perspektive izliječenih mladih osoba. U istraživanju je sudjelovalo dvadesetero mladih koji su se ...liječili od nekog oblika maligne bolesti (akutne limfoblastične leukemije (ALL), meduloblastoma, osteosarkoma, Ewingova sarkoma, Non- Hodgkinova limfoma i aplastične anemije). Primijenjena metoda prikupljanja podataka bio je anketni upitnik, a dobiveni su podaci analizirani metodom tematske analize. Generirane su tri glavne teme istraživanja: 1) saznanje o bolesti, 2) zahtjevni aspekti liječenja i 3) percipirani negativni i pozitivni ishodi oboljenja. Rezultati izvješćuju o reakcijama na dobivanje dijagnoze i o razumijevanju prirode bolesti. Upućuju na to da je za mlade tijekom liječenja bila zahtjevna socijalna izolacija, odvojenost od članova socijalne mreže, odreðeni medicinski postupci i nerazumijevanje od strane okoline. Bolest je utjecala na njihov tjelesni izgled i uzrokovala gubitak samopouzdanja i bezbrižnog djetinjstva, smanjenu mogućnost obrazovanja, smanjeni izbor aktivnosti slobodnog vremena te slabljenje društvenih kontakata. Unatoč nepovoljnim posljedicama bolesti prisutne su i one pozitivne koje mladi prepoznaju kroz povećanu zrelost i osobnu snagu te angažman u organizacijama civilnog društva koje se bave vršnjačkom podrškom oboljelima. Dobivene empirijske spoznaje sugeriraju potrebu za sveobuhvatnom psihosocijalnom podrškom oboljelima, tijekom i nakon aktivnog tretmana liječenja u područjima informacijske podrške, tjelesnog i mentalnog zdravlja, obrazovnih postignuća i vršnjačke edukacije.
The paper aims to explain the importance of the family as a factor in the leading micro-and macro-level origin theories of delinquency and to determine the roles they assign to it in explaining the ...aetiology of such behaviour. The analysis showed that micro-level origin theories emphasise the family role of upbringing and socialization as particularly important, shaping both the conformist and the antisocial patterns of behaviour, while macro-level origin theories find the main causes of deviance in the structural characteristics of society and recognise the family as a mediating factor between society and the child. The analysis also identified the shortcomings of the studied theories. Because they are based on research conducted in the United States and Western European countries, they cannot be fully applied in explaining the aetiology of delinquency in all societies. In addition, micro-level origin theories do not take into account the characteristics of society that can influence the choice of parenting methods, the development of their parenting style and their decision as to which values they will pass on to children, while macro-level origin theories do not question in what way deviant behaviour is influenced by the characteristics of societies whose economic, legal and cultural systems have been unstable for decades, or those whose social systems have collapsed and not yet been re-established. Based on this analysis, it can be concluded that despite the important role that parents have in the adoption/prevention of antisocial behaviour, the framework in which they will perform this role is determined by the characteristics of society.
Posljednjih godina, uloga paketne dostave u urbanim područjima kontinuirano raste, prvenstveno zbog ubrzanog rasta online kupovine, a navedeno nije zaobišlo niti hrvatsko tržište. Pristupanjem ...Hrvatske Europskoj uniji, tržište poštanskih usluga se liberaliziralo te
su se stvorili preduvjeti za proširenje postojeće ponude usluga, porast
konkurencije kao i povećanje količine prenesenih paketa. Na tržištu paketne distribucije u Republici Hrvatskoj djeluju gotovo svi svjetski poznati pružatelji usluga. Uzevši u obzir kako upravo mladi korisnici u najvećoj mjeri koriste informacijske tehnologije, a samim time i kupovinu putem iste, nameće se potreba istraživanja njihova zadovoljstva
kvalitetom usluga paketnih dostavljača na području Republike Hrvatske. Cilj ovog rada je, na temelju provedenog primarnog istraživanja, ispitati zadovoljstvo mladih korisnika uslugama paketnih dostavljača u Republici Hrvatskoj. Pouzdanost usluge i poštivanje roka dostave potvrđeni su kao najvažniji čimbenici koji determiniraju zadovoljstvo mladog korisnika kvalitetom cjelokupne usluge. Ispitanici su kao najmanje važno istaknuli prepoznatljivost imena poduzeća koje im pruža usluge paketne distribucije. Poduzeća koja posluju na ovom tržištu moraju poboljšati dostupnost informacija, brzinu i sigurnost dostave paketa, ali i ulagati u daljnju modernizaciju.
In the last years, the role of parcel delivery in urban areas has been continuously growing, first and foremost because of the intense importance online commerce is gaining. This is also true of the Croatian
market. With the Croatian accession to the European Union, postal services market has liberalized which has created suitable preconditions
for the existing services, growth of competition and more packages to be delivered. Almost all world-renown service providers are present on the Croatian parcel distribution market. Bearing in mind that mostly younger population uses information technologies, and therein shop online, their satisfaction with the services provided by the parcel delivery companies in Croatia should be investigated. Therefore, the purpose of this research paper is, based on the primary research, to explore how well young users are satisfied with the package delivery services in Croatia. Reliability and punctuality have been confirmed as the most significant factors that determine the level of satisfaction of the
young users with the quality of the overall service. The research also suggests that recognition of the company’s name is the least important element. Companies that operate on this market have to improve information availability, work on providing safe and timely delivery and
invest in further modernization.
U ovom članku autor zauzima sociogeneracijsku perspektivu kako bi rekonstruirao biografije mladih u smislu socijalizacije za korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u madridskoj ...regiji. Pri tome se oslanja na Bourdieuev pristup, koji uključuje dvije povezane dimenzije toga procesa: materijalnu domestikaciju IKT-a u svakodnevnim aktivnostima i distinktivnu digitalnu pismenost internaliziranu kao dispozicije prema praksi. Analiza je, na uzorku od trideset dubinskih (in-depth) intervjua strukturiranom po rodu, dobi, obrazovanju i načinu pristupa digitalnim sadržajima, utvrdila postojanje četiri idealna tehnobiografska puta (T1 – protehnološki korisnici, T2 – praktični korisnici, T3 – mobilni korisnici, T4 – profesionalni korisnici) koji predstavljaju distinktivne oblike usvajanja digitalnih tehnologija u praksi.
U članku se na temelju terenskoga anketnog istraživanja provedenog nakon predsjedničkih izbora 2019/2020, te uoči parlamentarnih izbora 2020. analizira odnos dobi i biračkog ponašanja u Hrvatskoj. ...Pri tome se rad smješta na sjecište između istraživačkih tradicija sociologije mladih i analize društvenih rascjepa i biračkoga ponašanja. Na temelju modela multinominalne logističke regresije testira se odnos prediktora izvedenih iz dimenzija: religija i etika, povijest, stranke, vrijednosti, povjerenje i socioekonomski status, te dobne skupine. Provedeno istraživanje pokazuje kako postoji podudarnost prediktivnih modela za parlamentarne i predsjedničke izbore. Nadalje, pokazuje se kako se biračko ponašanje u Hrvatskoj uvelike grupira u dvije dobne skupine, od kojih jednu čine oni između 18 i 46 godina, a drugu oni od 47 do 99. Mlađu skupinu karakteriziraju niže razine autoritarnosti, niža razina povjerenja u tradicionalne medije, te manje povjerenja u efikasnost izvršne vlasti. Obiteljsko naslijeđe partizanskog pokreta pojedinačno je najznačajnija varijabla, no značajno raste s dobi. Kod školskog vjeronauka primjetan je socijalizacijski efekt, te ga tako mlađe dobne skupine više prihvaćaju od starijih, premda značajnih razlika u religioznosti kao prediktoru dobnih skupina nema. Pored toga, nisu utvrđene statistički značajne razlike među kohortama na ljestvici liberalno-konzervativno. Zaključno se može reći kako rad pokazuje stanovito naziranje dobnoga jaza u biračkome ponašanju, poglavito s obzirom na temeljni društveni rascjep u Hrvatskoj, baziran na povijesno-identitetskim razlikama, koji kod mlađih naraštaja značajno blijedi.
Tema ovoga rada je politički interes kod studenata, odnosno kako i u kojoj mjeri studenti iskazuju interes za politiku i za političko djelovanje u bosanskohercegovačkom društvu. U tu svrhu provedeno ...je anketno istraživanje „Studenti i politika” u siječnju i veljači 2019. godine na uzorku od 371 studenta Sveučilišta u Mostaru i Univerziteta Džemal Bijedić u Mostaru. Dobiveni kvantitativni podaci prikazani su frekvencijama i postocima u domeni deskriptivnih statističkih postupaka i primjenom hi-kvadrat testa. Istraživanje je provedeno u okviru teorijskog pristupa Almonda i Verbe, pomoću tri dimenzije: odnos prema politici i to kao interes ljudi za politiku i informacije o političkim aktivnostima; zatim stavovi kojima izražavaju podršku različitim modelima demokratskoga političkog poretka; i, na kraju, vrednovanje političkih postignuća kao povjerenje ispitanika u institucije. Kvantitativnom analizom dobivenih rezultata navedenog istraživanja utvrđeno je kako studenti prate trend niskog interesa za politiku mladih u BiH, ali imaju i poseban demokratski potencijal.
Važnost je romantičnih odnosa u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi neupitna. Dok turbulencije na romantičnome planu mogu utjecati na mentalno zdravlje, problemi s potonjim mogu se odraziti na ...romantičnu kompetentnost adolescenata. Model individualnih razlika predlaže da navedenu povezanost moderiraju individualne karakteristike pojedinca, uključujući relacijske aspekte samopoimanja. Budući da su istraživanja navedenih konstrukata u hrvatskim znanstvenim krugovima još uvijek nedovoljno zastupljena, cilj je ovoga pilot-istraživanja bio ispitati doprinose spola, dobi te relacijskih aspekata samopoimanja u objašnjenju emocionalnoga distresa. Istraživanje je provedeno u proljeće 2021. godine putem online-upitnika. Prigodni su uzorak sačinjavale 194 mlade osobe u kasnoj adolescenciji i ranoj odrasloj dobi, a prosječna je dob sudionika bila 19 godina. Žene su sačinjavale 78 % uzorka, a 62 % sudionika u trenutku provedbe istraživanja bilo je u romantičnoj vezi. Osim odgovora na demografska pitanja i pitanja o uključenosti u romantične odnose, sudionici su ispunili skraćenu verziju Skale depresivnosti, anksioznosti i stresa te Upitnik za procjenu odnosa. Da bismo testirali postavljene hipoteze, provedena je hijerarhijska regresijska analiza. Rezultati su razmotreni s polazišta teorije sociometra te pokazuju da veća relacijska depresivnost mladih previđa veću izraženost simptoma depresivnosti, anksioznosti i stresa. Pritom uključenost u romantične odnose ima značajnu moderatorsku ulogu pa mladi koji su u vezi imaju izraženije probleme mentalnoga zdravlja kada je njihovo relacijsko samopouzdanje nisko, a relacijska depresivnost izraženija. Dobiveni nalazi pružaju smjernice za buduća istraživanja, ali i sugeriraju mogućnost promocije mentalnoga zdravlja jačanjem interpersonalnih kompetencija u adolescenciji.
The importance of romantic relationships in adolescence and early adulthood is unquestionable. Turbulent events on a romantic plan can manifest in the form of depressive symptoms. On the other hand, certain mental health problems undoubtedly affect the romantic competence of adolescents. The model of individual differences suggests that this connection is moderated by the individual characteristics of the person, including relational aspects of self-esteem. Given that the research of these constructs is still insufficiently represented in Croatian scientific circles, the main aim of the current pilot study was to examine whether relationship status and the relational aspects of the self predict mental health of Croatian youth. The study was conducted in Croatia in spring 2021. 194 adolescents and young adults, whose mean age was 19 years, participated in the online survey. 78% of our sample were women and 62% of our participants stated that they are in a romantic relationship. In addition to answering demographic questions and the question regarding romantic involvement, participants completed the DASS-21 questionnaire and the Relational Assessment Questionnaire. To test our hypothesis, a hierarchical regression analysis was conducted. The results were interpreted based on the sociometer theory, and show that greater relational depression in youth predicts the severity of symptoms of depression, anxiety and stress. Furthermore, involvement in romantic relationships has a significant moderating role, meaning that those young people who are in a relationship have more significant mental health problems when their relational self-esteem is low, but also when they report greater relational depression. The findings provide guidelines for future research, but also point to the possibility of promoting mental health by strengthening interpersonal skills in adolescence.
Cilj rada jest dobiti uvid u potrebe mladih koji su izašli iz alternativne skrbi. Istraživanje je provedeno u Zagrebu na uzorku od šesnaestero mladih. Potrebe sudionika su: potreba za povezanošću s ...drugima, formalnom podrškom, autonomijom, stambena i financijska pomoć, zaposlenje, učenje praktičnih vještina, informiranje mladih i pravo na olakšice. Istraživanjem je ispitano i na koji način se sudionici suočavaju s problemima: pozitivnim samouputama i kontrolom situacije, distrakcijom, traženjem socijalne podrške bliskih osoba, traženjem stručne podrške i izbjegavanjem suočavanja s problemima. Rezultati istraživanja se u mnogim područjima slažu s ranije provedenim istraživanjima u Hrvatskoj i svijetu, a najviše u području nezadovoljenih ili nedovoljno zadovoljenih egzistencijalnih potreba: dostatnim financijama, adekvatnim stanovanjem i stalnim i sigurnim zaposlenjem. Prostora za olakšavanjem i poboljšanjem života mladih nakon izlaska iz skrbi vidimo u unapređenju usluge posttretmana, socijalnog mentorstva te djelovanju Plana izlaska iz skrbi u izradi, kao i u praktičnoj primjeni.
The main aim of this paper is to gain insight into the needs of youth who have left alternative care in the social welfare system. The study was conducted in Zagreb on a sample of sixteen young people. The needs of the study participants are: the need for contact with others, formal support, autonomy, housing and financial support, employment, learning practical skills, access to information, and the right to benefits such as (financial) relief. It has also been examined how participants cope with problems: positive self-direction and control of the situation, distraction, seeking social support from significant others, seeking professional support, and avoiding problems. The results of this research are consistent with previous research in Croatia and around the world in many areas, especially in the area of unsatisfied or insufficiently satisfied existential needs: sufficient financial resources, adequate housing, and a stable and secure job. Opportunities to facilitate and improve the lives of young people after leaving alternative care are seen in the improvement of post-treatment services, social mentoring, and the creation of the "Plan for leaving alternative care" and its practical implementation.
PDF
