Članak predstavlja rezultate anketnog istraživanja provedenog na uzorku mladih volontera iz cijele Hrvatske (N = 314). Istraživanje je bilo namijenjeno mladima u dobi od 15 do 34 godine koji su u ...prethodna 24 mjeseca sudjelovali u najmanje jednoj volonterskoj aktivnosti. Svrha je ovog rada ispitati povezanost izmeðu volonterske motivacije, vrijednosnih orijentacija i političke participacije mladih. U istraživanju je primijenjena skala volonterske motivacije koja se temelji na funkcionalističkom pristupu volontiranju. Kako bi se ispitala struktura volonterske motivacije, korištena je faktorska analiza kojom su utvrðene četiri latentne dimenzije: razumijevanje i pomaganje, samozaštita i osobni razvoj, karijera te društveni odnosi. Vrijednosti se razmatraju suprotstavljanjem tradicionalnih i modernih orijentacija definiranih kroz postmaterijalizam, europske vrijednosti, solidarnost i religioznost. U radu je korištena regresijska analiza, u kojoj su indeksi volonterske motivacije predstavljali kriterijske varijable, dok su kao prediktorske varijable korišteni sociodemografski indikatori, vrijednosne orijentacije i indeks političke participacije. Prema dobivenim rezultatima, europske vrijednosti i solidarnost s ranjivim društvenim skupinama značajan su prediktor motiva razumijevanja i pomaganja, dok se politička participacija nije pokazala značajnom. S druge strane, društvene odnose kao motiv za volontiranje bolje objašnjava blok sociodemografskih prediktora, dok se iz skupa vrijednosnih orijentacija izdvaja pohaðanje vjerskih obreda kao jedini značajan prediktor.
Odgoj za vrednote u školi Maltar Okun, Tanja
Život i škola,
12/2019, Volume:
65, Issue:
1-2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Mladi su u današnje doba materijalizma slabo upoznati s moralnim kategorijama i etičkim vrijednostima pa bi, po svemu sudeći, odgojnu krizu u kojoj se upravo nalazimo uvelike smanjilo promicanje ...vrijednosti
(vrednota) kod mlađih generacija, napose u odgojno-obrazovnim ustanovama. U članku se raspravlja o samom pojmu vrijednosti te klasifikaciji spomenutog pojma, o mladima danas te značajnoj ulozi učitelja i škole u promicanju vrijednosti. Spomenuta je zadaća škole, a posebice učitelja, zauzimanje vodećih uloga u promicanju općeljudskih vrijednosti koje on ostvaruje posebno planiranim programima i aktivnostima, primjerima koje bira, a ponajviše svojim ponašanjem. Dobar
odgojitelj treba djelovati na racionalnu, emocionalnu i voljnu sferu svakog odgajanika kako bi on usvojio navike moralnog ponašanja i djelovanja. Svjesni smo da bez vrijednosno usmjerenih mladih generacija ne možemo očekivati zdravo, savjesno i moralno društvo pa time ni napredak za našu zemlju.
Nowadays, in the age of materialism, young people are insufficiently acquainted with moral categories and ethical values. Therefore, the education crisis we have found ourselves in would be greatly reduced if values were better promoted in younger generations, mostly in educational institutions. The paper discusses the very concept of values
and its classification, young people today, and the significance of the
role the teachers and school have in promoting values. The task that schools have, and especially teachers, is to take the leading role in promoting universal human values (such as love, liberty, welfare, honesty, sincerity, peace, etc.) through specially designed curricula, activities and examples, but above all, by setting an example by their own behaviour. A good teacher should have impact on the rational and emotional dimension, and willingness of each student, so they could acquire the patterns of moral behaviour and actions. We are well aware that without value-oriented young generations we can neither expect healthy, conscientious and moral society, nor prosperity of our country.
Junge Menschen sind im heutigen Zeitalter des Materialismus nur unzureichend mit moralischen Kategorien und ethischen Werten vertraut. Aller Wahrscheinlichkeit nach würde die Erziehungskrise, die wir derzeit
erleben, durch die Förderung der Werten in jüngeren Generationen, insbesondere in Bildungseinrichtungen, stark gemindert werden. Der Artikel befasst sich mit der Definition und Klassifizierung des Begriffs
Werte, mit den jungen Menschen von heute und einer bedeutenden Rolle von Lehrern und Schulen bei der Förderung von Werten. Diese Aufgabe der Schule, insbesondere der Lehrer, besteht darin, die allgemeinen Werte, die er mit speziell geplanten Programmen und Aktivitäten, den von ihm gewählten Entscheidungen und vor allem mit seinem Verhalten erreicht, zu
fördern. Ein guter Pädagoge muss zur rationalen, emotionalen und willentlichen Ebene eines jeden Lernenden durchdringen, um ihm die Gewohnheiten moralischen Verhaltens und Handelns nahe zu bringen. Wir sind uns bewusst, dass es ohne eine werteorientierte junge Generation keine gesunde, gewissenhafte und moralische Gesellschaft geben kann und wir damit keinen Fortschritt für unser Land erwarten können.
Cilj ovog rada je bio da se ispita u kojoj mjeri relativna starost ima uticaj na eksplozivnu snagu, brzinu i agilnost mladih fudbalera uzrasta U13 i U14. Istraživanje je provedeno na uzorku 60 mladih ...fudbalera rođenih 2001. i 2002. godine. Unutar obe starosne grupe igrači su podijeljeni u dvije kategorije prema relativnoj starosti, odnosno prema tome da li su rođeni u prvoj ili drugoj polovini godine. Izvršena su antropometrijska mjerenja i mjerenja za procjenu eksplozivne snage, brzine i agilnosti pomoću testova: skok u dalj iz mjesta, vertikalni skok, sprint na 30 metara sa prolaznim vremenom na 10 metara, cik-cak trčanje bez lopte i Ajaksov test 5x10m. Pronađene su statistički značajne razlike u tjelesnoj visini i težini, kao i u testovima za procjenu eksplozivne snage u uzorku ispitanika uzrasta U13. U uzrastu U14 pronađene su razlike u testovima za procjenu eksplozivne snage i brzine sprinta, dok nije bilo statistički značajnih razlika u antropometrijskim varijablama. Prema dobijenim rezultatima, može se reći da je relativna starost važan faktor koji dovodi do pojave razlika u rezultatima ispitivanja motoričkih sposobnosti mladih fudbalera uzrasta U13 i U14. Zbog toga se efekat relativne starosti mora uzeti u obzir prilikom procjene sposobnosti i selekcije mladih fudbalera u periodu adolescencije.
Ruralni mladi jedna su od prioritetnih skupina u okviru europskih politika za mlade te sastavni dio teorije neoendogenog razvoja. Cilj ovog članka je analizirati djelovanje organizacija mladih i za ...mlade (OMM) u ruralnom području Ličko-senjske i Zadarske županije te u kojoj su mjeri one aktivni sudionik u lokalnom razvoju te s kojim se preprekama suočavaju. Koristeći metodološki okvir studije slučaja, članak prikazuje nalaze polustrukturiranih intervjua s ključnim akterima civilnog društva koji rade s mladima na istraživanom području kroz pregled aktivnosti i projekata koje provode te analizu prepreka i perspektiva za daljini razvoj aktera koji rade s mladima. OMM se često suočavaju s nerazumijevanjem jedinica lokalne i regionalne samouprave pri čemu se zanemaruje demokratski potencijal suradnje aktera u lokalnom, kulturnom, ekonomskom i političkom razvoju predmetnih zajednica. Nadalje, nalazi pokazuju da područja Zadarske i Ličko-senjske županije ne baštine praksu neoendogenog razvoja budući da potencijal i doprinos navedenih udruga nije prepoznat čime se ograničava mogućnost sudjelovanja mladih u donošenju politika za mlade, a posredno i destimulira njihov ostanak u ruralnim područjima.
Euroskepticizam mladih u Hrvatskoj Amanović, Mišela; Solenički, Martina
Elektronički Zbornik Radova Veleučilišta u Šibeniku,
12/2021, Volume:
15, Issue:
3-4
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Financijska kriza iz 2009. godine koja je rezultirala
ekonomskom divergencijom zemalja članica europodručja potaknula je rast
euroskepticizma diljem Europske unije. S očekivanim ulaskom Hrvatske u ...europodručje
ponovno se aktualiziralo pitanje troškova i koristi europskih integracija. Glavni
cilj rada je istražiti euroskepticizam mladih u Hrvatskoj. Istraživanje je
provedeno na uzorku od 405 mladih. Analiza je provedena korištenjem logističke
regresije. Zavisna varijabla u modelu je binomna varijabla koja opisuje odgovor
ispitanika na pitanje podržavaju li ili ne euro kao službenu valutu u
Hrvatskoj. Rezultati istraživanja ukazuju na to da su značajne odrednice euroskepticizma
mladih u isključivi nacionalni identitet i ekonomska očekivanja. S jedne
strane, ulazak Hrvatske u europodručje dijelom je u suprotnosti s osjećajem privrženosti
vlastitoj državi u kontekstu isključivog nacionalnog identiteta. Drugim
riječima, mladi koji ne smatraju europski identitet dijelom vlastitog
identiteta priklonit će se euroskepticizmu. Druga značajna odrednica
euroskepticizma mladih su ekonomska očekivanja, odnosno njihova procjena prednosti
i nedostataka pridruživanja europodručju. Drugim riječima, mladi formiraju
mišljenje o euru na individualnim i društvenim ekonomskim troškovima eura kao
službene valute, pa će oni koji očekuju više štete nego koristi, biti skloniji
euroskepticizmu. Rezultati istraživanja doprinose boljem razumijevanju
odrednica euroskepticizma mladih u Hrvatskoj te mogu biti poticaj da se dodatno
otvori medijski i društveni prostor za artikulaciju argumenata o koristima, ali
i troškovima budućeg članstva Hrvatske u Ekonomskoj i monetarnoj uniji.
The 2009 financial crisis, which
resulted in the economic divergence of euro area member states, spurred a rise
in Euroscepticism across the European Union. With the expected entry of Croatia
into the euro area, the issue of costs and benefits of European integration has
become relevant again. The main goal of the paper is to investigate the Euroscepticism
of young people in Croatia. The research is conducted on a sample of 405 young
people. The analysis is performed using logistic regression. The dependent
variable in the model is a binomial variable that describes the respondents'
answer to the question of whether or not they support the euro as the official
currency in Croatia. The results of the research indicate that significant
determinants of youth Euroscepticism are the exclusive national identity and
economic expectations. On the one hand, Croatia's accession to the euro area is
in a certain collision with a sense of commitment to one's own state in the
context of exclusive national identity. In other words, young people who do
not see European identity as part of their own identity will be inclined to Euroscepticism. Another important determinant of young people's Euroscepticism
is economic expectations, ie their assessment of the advantages and
disadvantages of joining the euro area. In other words, young people form an
opinion about the euro on the individual and social-economic costs of the euro
as the official currency, so those who expect more harm than good will be more
prone to Euroscepticism. The results of the research contribute to a better
understanding of the determinants of Euroscepticism among young people in
Croatia and can be an incentive to further open the media and social space for
articulating arguments about the benefits and costs of Croatia's future
membership in the Economic and Monetary Union.
The syndrome of relative energy deficiency in sports (RED-S) is the result of a prolonged period of low energy availability in athletes and leads to the deterioration of health and physical ...performance. Our study aimed to investigate the prevalence of RED-S-related health and performance problems in young Slovenian athletes, comparing middle (14-17 years) with late (18-21 years) adolescents.
We analysd data of 118 young athletes (61 females, 57 males) who had nutritional assessments. Statistical analysis was carried out to determine the prevalence of RED-S-related problems. RED-S was diagnosed using the Relative Energy Deficiency Tool and the Sports Clinical Assessment Tool. Nutrition-related risk factors for RED-S were assessed with the use of a questionnaire and analysis of a three-day food diary.
The majority of athletes had at least one RED-S-related health disorder. The number of health-related disorders was significantly higher in females 3.0 (0.2) compared to males 1.6 (0.2). It was also significantly higher in middle 2.6 (0.2) compared to 1.9 (0.3) late adolescents. Potential nutritional risk factors for RED-S were low carbohydrate intake, skipping meals before and after practice, a desire to lose weight, and a history of weight loss in the past year.
The prevalence of health-related RED-S disorders and performance problems in young athletes is concerning, and our study indicates that middle adolescents are more vulnerable to this than late adolescents. Our findings suggest that screening for RED-S symptoms and nutrition-related risk factors for RED-S should be included in regular medical examination of young athletes.
SOCIAL INTEGRATION OF YOUNG PERSONS AT RISK OF DROPPING OUT OF THE EDUCATION SYSTEM: RESULTS OF THE SLOVENIAN PROGRAMME PROJECT LEARNING FOR YOUNG ADULTS In order to understand the phenomenon of ...dropping out of the education system, it is important to direct scientific and professional interest on understanding the lifestyle of these young persons from their perspective. The concept of social vulnerability of the youth is useful for that purpose, as it explores risk factors in various life circumstances of young persons, based on which approaches and programmes focused on prevention of dropping out, solving the problems of droputs and unemployed young persons are developed. The programme Project Learning for Young Adults combines both approaches and is based on an individualised, holistic and structured way of working with vulerable young persons. It consists of three levels of project activities: elective, individual and interest based with the aim of developing working habits, team work, self-confidence and career interests in order to reintegrate young adults in the education system and promote their entering the labour market and social inclusion. The programme has been active for 25 years in the Republic of Slovenia and it has included over 1,370 young adults. It has been financed by the European Social Fund. Key words: vulnerable youth, drop-out, NEET population, project learning for young adults.
Prometne nesreće svakodnevna su pojava i u njima stradava velik broj ljudi. Procjene su Svjetske zdravstvene organizacije da će do 2030. godine smrtno stradavanje u prometnim nesrećama postati peti ...uzrok smrtnosti. Danas su prometne nesreće prvi uzrok stradanja mladih u dobi od 10 do 25 godina. Neiskustvo, prekomjerno samopouzdanje, velika brzina, korištenje opojnih droga i alkohola samo su neki od uzroka koji utječu na prekomjeran broj prometnih nesreća mladih vozača. Sve češće se
postavlja pitanje koliko su uopće mladi vozači dobro educirani o sigurnosti u cestovnom prometu te koliko je njihovo znanje u trenutku dobivanja vozačkih dozvola. U radu je dana analiza stanja sigurnosti prometa s naglaskom na mlade vozače te pregled mjera primjenom kojih bi se dugoročno moglo poboljšati stanje sigurnosti mladih vozača na hrvatskim prometnicama.
Traffic accidents, unfortunately, are an everyday occurrence and they affect a large number of people. The World Health Organization estimates
that by 2030 deaths in traffic accidents would become the fifth cause of mortality. Today, traffic accidents are the number one cause of death
of 10 to 25 year olds. Inexperience, over-confidence, high speed, use of narcotics and alcohol are just some of the attributes that affect the
overwhelming number of traffic accidents of young drivers. The question
is whether young drivers are educated about road safety and how much knowledge they possess at the moment of obtaining a driving license. The
paper presents an analysis of traffic safety conditions with emphasis on young drivers and an overview of measures to improve the long-term safety of young drivers on Croatian roads.
Kvaliteta života mladih s otoka Prvića Mikulandra, Katarina; Rajhvajn Bulat, Linda
Socijalna ekologija,
01/2022, Volume:
31, Issue:
3
Journal Article, Web Resource
Peer reviewed
Open access
Cilj je rada dobiti uvid u kvalitetu života mladih s otoka Prvića, ispitanu preko subjektivne dobrobiti mladih i resursa zajednice. U istraživanju je sudjelovalo devet mladih osoba s otoka Prvića, a ...podatci su prikupljeni putem polustrukturiranih intervjua, u razdoblju od svibnja do kolovoza 2020. Rezultati su pokazali da mladi imaju dobre odnose s obitelji, partnerom/icom i prijateljima. Uglavnom su zadovoljni stvarima koje posjeduju i financijskom situacijom. Zadovoljni su svojim trenutnim radnim okruženjem, no većina iskazuje želju za promjenom radnog statusa. Kao najveću poteškoću ističu život s roditeljima i nemogućnost osamostaljenja. Uglavnom smatraju da imaju dovoljnu količinu izbora u životu, ali smatraju kako bi veći izbor imali da žive na kopnu. Što se tiče resursa zajednice, mladi vide otok kao mjesto koje ima više poteškoća i područja koja treba unaprijediti, nego resursa, no svejedno smatraju da život na otoku ima svoje prednosti. Oni mladi koji su naveli da planiraju otići s otoka, također su rekli da bi ostali ili se vratili tamo živjeti kada bi se počelo više ulagati u otok. Rad se dotiče i subjektivne dobrobiti mladih u razdoblju pojave pandemije COVID-19 i mladi ističu kako je taj događaj imao nekih negativnih posljedica na njihovu dobrobit, ali smatraju da je izoliranost otoka te uključenost u zajednicu i održavanje veza s ostalim otočanima olakšalo suočavanje s novonastalom situacijom. Nalazi istraživanja mogu biti od koristi državnim resorima prilikom kreiranja politika za mlade i otočkih politika, ali i za planiranje određenih intervencija za ublažavanje posljedica pandemije.
Otoci su geografski izolirana područja koja karakterizira nepovoljna demografska slika. Najčešće se govori o odlasku mladih radi potrebe za obrazovanje te radi demotivirajućeg ambijenta što dovodi do ...„izumiranja otoka“. Ovim se istraživanjem nastojalo saznati kako su mladi na otoku Ugljanu formirali svoje obrazovne aspiracije i odluke usmjerene na visoko obrazovanje. Provedeno je kvalitativno istraživanje odnosno intervju, a uzorak se sastojao od 21 sugovornika (18-24 godine) koji su se odlučili ili planiraju visoko obrazovanje. Istraživanje je pokazalo da na formiranje obrazovnih aspiracija djeluju različiti aspekti – život na otoku, dosadašnje obrazovno iskustvo, utjecaj okoline, percepcija obrazovanja i otoka. Iako mladi uglavnom navode kako su samostalno donijeli odluke u vezi svog školovanja ipak je vidljivo kako su se te obrazovne aspiracije i odluke formirale duže vrijeme i pod utjecajem značajnih drugih. Također zaključuju kako otok Ugljan nije poticajan za mlade, obrazovane ljude zbog slabih životnih mogućnosti.
PDF
