Osobe s multiplom sklerozom (MS) mogu imati poremećaj ravnoteže kao
posljedicu djelovanja bolesti, a oko 75% oboljelih požalit će se na to u
nekoj fazi tijekom svoje bolesti. Ravnoteža je rezultat ...sposobnosti kontrole
posturalnog gibanja te prilagodbe na zahtjeve okoliša. Budući da MS može
utjecati na bilo područje središnjeg živčanog sustava (SŽS), zahvaćenost više
područja može doprinijeti gubitku ravnoteže. S ciljem održavanja ravnoteže
osoba mora imati zadovoljena barem dva zahtjeva prema korteksu: vizualnu
potvrdu položaja, ne-vizualnu potvrdu položaja (uključujući proprioceptore i
vestibularni sustav) i normalno funkcioniranje malog mozga. Pojedinci koji nisu
u mogućnosti nadoknaditi motorički ili senzorni gubitak (ovisno o patologiji) u
opasnosti su od pada. Pronalaženje najboljeg načina za rješavanje problema
ravnoteže u osoba s MS zahtijeva jedinstven pristup za svakog pojedinca. Da
bi se optimizirala rana intervencija s obzirom na neuroplastičnost, procjena
ravnoteže preporučuje se odmah nakon dijagnoze MS. Upotreba samo jednog
instrumenta za procjenu ravnoteže ne može dati sve odgovore niti je dovoljno
osjetljiva za ispitivanje cjelokupne ravnoteže s obzirom na sposobnosti pojedinca
da kompenzira ili nadoknadi gubitak. Preporučuje se veći broj instrumenata za
procjenu ravnoteže, zbog raznolikosti pacijenata i njihovih oštećenja. Cilj ovog
pregleda je sažeti instrumente za procjenu ravnoteže u osoba s MS.
Prvi bolnički registar bolesnika s multiplom sklerozom (MS) u Hrvatskoj uspostavljen je 2014. godine u Klinici za neurologiju, Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Zagreb. Cilj registra je ...kontinuirano prikupljanje podataka o broju hospitalno obrađenih bolesnika s MS, oblicima bolesti, prediktorima napredovanja onesposobljenosti, životnim navikama i dugoročnim ishodima za bolesnike. Relevantni medicinski podaci u registru MS uključivali su procjenu dobi i spola bolesnika, obiteljsku anamnezu na MS, podatke o prethodnim imunizacijama, tijeku bolesti, procjenu funkcionalne onesposobljenosti, kvantitativni prikaz lezija mozga magnetskom rezonancijom (MRI) i analizu cerebrospinalnog likvora. Nadalje, analizirane su životne navike bolesnika uključujući pušenje i konzumaciju alkohola. Svi podaci iz bolničke medicinske dokumentacije koji su prikupljeni od 1. siječnja 2014. godine do 1. siječnja 2015. godine upisani su u bazu podataka. Retrospektivno smo analizirali podatke prema dobi i spolu. Relevantni rezultati su pokazali da većina registriranih bolesnika ima relapsno remitirajući oblik bolesti s niskim stupnjem funkcionalne onesposobljenosti. Analiza cerebrospinalnog likvora u većine bolesnika pokazala je pozitivne oligoklonske vrpce i poremećenu propusnost krvno-moždane barijere. Kvantitativna MRI analiza mozga pokazala je značajno opterećenje brojem cerebralnih lezija u većine bolesnika, što odgovara relapsno remitirajućem obliku bolesti. Podjela prema životnim navikama pokazala je da je bilo više pušača i konzumenata alkohola u skupini muških bolesnika. Naš bolnički registar može poslužiti kao prototip za uspostavljanje nacionalnog registra MS, ali ga treba pobolj šati kako bi se osigurali svi potrebni podaci za pouzdanu statističku analizu podataka.
Cilj rada bio je usporediti prve i posljednje slike magnetske rezonancije (MR) u bolesnika s multiplom sklerozom (MS) sa slikama zdravih osoba. Kod bolesnika s MS htjeli smo ispitati najranije ...zahvaćeno područje. U ovoj studiji se srednjesagitalno područje kod bolesnika s postavljenom dijagnozom MS pregledalo na slikama MR mozga u vrijeme postavljanja dijagnoze i nakon liječenja. Uspoređivalo se zdrave osobe s bolesnicima kojima je dijagnosticirana MS. Mjerenje je uključilo područje korpusa kalozuma, mozga, malog mozga, ponsa, bulbusa, četvrtog ventrikula i hipofi ze. Kod bolesnika s MS došlo je do porasta na području četvrtog ventrikula, a do smanjenja u drugim područjima. Utvrđeno je da su zahvaćena tkiva u žena na početku bolesti bila hipofi za, mozak i bulbus, a kod muškaraca korpus kalozum i mozak. Otkriveno je da atrofi ja ne ovisi o vremenu. Kada se promatralo korelaciju između zbira na Expanded Disability Status Scale (EDDS) i atrofi je, vidjelo se da s povećanjem EDDS (kada bolest napreduje) dolazi do smanjenja područja malog mozga i korpusa kalozuma u muškaraca, a povećanja područja četvrtog ventrikula u žena. Pokazali smo da se atrofi ja hipofi ze razvija u ranoj fazi MS, osobito u žena. Pozornost privlači rana atrofi ja hipofi ze i bulbusa u žena te kasna atrofi ja ovih tkiva u muškaraca.
U studiji je obuhvaćen 61 oboljeli od multiple skleroze. Svi su bili hospitalizirani u našoj ustanovi od 1. listopada 2013. do 15. veljače 2014. Cilj rada je bio istražiti bolne sindrome pridružene ...osnovnoj bolesti. Bolovi su bili prisutni u 90% ispitanika. Najveći broj oboljelih imao je bolove u leđima (52%) i mišićno-zglobno-koštane bolove (39%), nakon čega slijede bolovi u vratu (31%), bolni tonički spazmi (26%), neuropatski bolovi u ekstremitetima (23%) i bolovi uslijed spasticiteta (21%). Drugi tipovi bolova bili su prisutni u manje od 20% oboljelih. Analgetike je uzimalo 67% ispitanika, najčešće nesteroidne antireumatike, dok je lijekove protiv neuropatskih bolova uzimao manji broj bolesnika. Visoka učestalost bolnih sindroma ukazuje na važnost redovitih postupaka fizikalnih terapija.
U sklopu neurološke djelatnosti Opće bolnice Zabok liječeno je 65 osoba s multiplom sklerozom. Dvadeset šest njih žalilo se na žareću bol u udovima. Liječenje analgeticima nije pomagalo te je kod 24 ...bolesnika u terapiju uvedeno 900mg/dan gabapentina podijeljenog u tri doze. Zabilježeno je statistički značajno poboljšanje nakon 4 mjeseca terapije.
U studiji je obuhvaćeno 60 oboljelih od multiple skleroze (MS). Svi su bili hospitalizirani u našoj ustanovi od 1. rujna 2014. do 31. prosinca 2014. Cilj rada je bio istražiti učestalost sindroma ...nemirnih nogu (RLS) i odrediti međusobnu povezanost RLS-a s dobi ispitanika, spolom, stupnjem onesposobljenosti, oblikom MS, vremenom proteklim od postavljanja dijagnoze MS i uzimanjem antidepresiva. Dijagnoza RLS-a postavljena je sukladno kriterijima Međunarodne studijske grupe za sindrom nemirnih nogu (IRLSSG). Od ukupno 60 ispitanika njih 24 (40%) ispunilo je kriterije za postojanje RLS-a. U skupini ispitanika s RLS utvrđena je statistički značajno veća zastupljenost žena i onih koji uzimaju antidepresive. Nije nađena statistički značajna razlika između skupina u odnosu na životnu dob, trajanje bolesti, stupanj onesposobljenosti i klinički tijek MS. Od 24 bolesnika koji su ispunili kriterije za dijagnozu RLS-a njih 37,5% nije obavijestilo neurologa o prisutnim smetnjama. Visoka učestalost RLS-a i činjenica da velik udio oboljelih ne iznosi nadležnom neurologu smetnje iz okvira RLS-a zahtijevaju aktivan pristup u dijagnostici i liječenju.
PDF
