Autor razmatra stanje arhivskoga obrazovanja u svijetu, udio obrazovanja u postupku profesionalizacije struke, te navodi primjer Nizozemske arhivske škole. U imeniku Međunarodnog arhivskog vijeća ...popisano je preko 200 škola i programa za obuku arhivista. Razlike u obrazovnim programima su znatne. Arhivsko obrazovanje uvelike ovisi o organizaciji arhivske djelotnosti, o statusu i usmjerenju arhivske znanosti te o utjecaju struke. Arhivska djelatnost je, ovisno o specifičnim prilikama, definirana i organizirana različito. Arhivistika je, u zemljama gdje se javni arhivski sustav razvio za Francuske revolucije, više okrenuta povijesti, dok je u mlađim zemljama više usmjerena k administraciji. U državama starog svijeta arhivistika je izdanak diplomatike, u Novom svijetu arhivistika u svom početku uopće nije niti priznavana za znanost. U dijelu zemalja struka je čvrsto ukorijenjena u društvu te potrebe struke utječu na obrazovni program, dok je u drugim zemljama rad u arhivu jedini način obuke arhivista. Da bi se shvatio ovaj fenomen, treba proanalizirati koncept profesionalizacije, što je sociološki termin i znači proces u kojem ljudi istog zanimanja, rabeći svoj monopol u određenom području znanja, zajednički nastoje steći i zadržati određenu poziciju moći, kako bi kontrolirali vrijednost svoje struke. U procesu profesionalizacije, glavno sredstvo kojim se održava vrijednost struke je arhivsko obrazovanje. Njime se povećava kompetentnost stručnjaka i jača pozicija struke u cjelini. Dobru povijesnu ilustraciju procesa profesionalizacije pruža arhivsko obrazovanja u Nizozemskoj. U Nizozemskoj je 1802. godine osnovana javna arhivska služba, 1892. utemeljeno je Udruženje nizozemskih arhivista, 1898. tiskan je znameniti priručnik Mullera, Feitha i Fruina, 1918. objavljen je prvi nizozemski arhivski zakon, a 1919. nizozemska vlada utemeljila je arhivsku školu, pa je od tada svatko tko je želio ući u struku morao završiti neki od programa škole i položiti arhivski ispit. Struka je kontrolirala školu čija je najvažnija zadaća bila obuka viših arhivista. Glavni udžbenik bila je knjiga Mullera, Feitha i Fruina, što je uzrokovalo da su nizozemski arhivisti dugo bili poznatiji po svojoj pragmatičnosti i “zanatstvu” nego akademskim raspravama. Nakon II. svjetskog rata, brz napredak informacijske znanosti i tehnologija komunikacije utjecao je u cijelom svijetu na temelje arhivske struke. Redefiniran je svaki dio profesije, a ujedno i struktura i kontekst arhivskog obrazovanja. Potreba za promjenama je očevidna, no mogućnosti i želje njena zadovoljenja se razlikuju od zemlje do zemlje, ovisno o profesionalnoj fleksibilnosti.
O tom pitanju bilo je govora u članku "Nadzor nad kvalitetom mliječnih, proizvoda namijenjenih za izvoz u Holandiju" (Mljekarstvo br. 10, listopad 1953., str. 224 i dalje). Tamo je bilo pitanje ...kontrole obrađeno s gledišta kvalitete izvozne robe, pa ipak je pored toga prikazan i rad nekih kontrolnih stanica i ureda, spomenuti su kriteriji kontrole i svojstva, koja se općenito zahtijevaju od proizvoda. Zato ću ovdje dati samo opći pregled o organizaciji kontrole mlijeka i mliječnih proizvoda, pa usto nekoliko dopuna.
Provider: - Institution: National Library of the Netherlands - Koninklijke Bibliotheek - Data provided by Europeana Collections- All metadata published by Europeana are available free of restriction ...under the Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Ostavština: Zlatko i Joyce Baloković, 1972.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the ...Creative Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Provider: - Institution: - Data provided by Europeana Collections- Dar: Josip Juraj Strossmayer, 1883.- All metadata published by Europeana are available free of restriction under the Creative ...Commons CC0 1.0 Universal Public Domain Dedication. However, Europeana requests that you actively acknowledge and give attribution to all metadata sources including Europeana
Nizozemska je zemlja u kojoj se kultura oduvijek u visokoj mjeri
potpomagala iz raznih izvora. Kultura darivanja u ovoj se zemlji
razvijala stoljećima. Uspostavom modela "države blagostanja" kao i
u ...drugim zapadnim zemljama, država je preuzela najveći dio
obveza financiranja kulture. Osamdesetih godina nastaje značajno i
kritičko preispitivanje uloge države u ispunjavanju raznih javnih
potreba pa tako i kulturnih.
Od samog početka postavljalo se pitanje: je li odgovorno prepustiti
nacionalno kulturno blago privatiziranim ustanovama? Tko bi
trebao snositi odgovornost i kontrolirati provođenje cijelog procesa?.
Proces je ipak nastupio u razdoblju od 1988.-1994. U suglasnosti s
općim ministarskim planom odlučeno je da se 21 muzej osovi na
vlastite noge i to osamostaljenjem. Podloga početnoj fazi bila je
studija koja je propitivala trebaju li muzeji postati samostalni i pod
kojim uvjetima. Tijekom druge faze istraživao se najpogodniji tip
osamostaljenja. Treća faza je bila u znaku pitanja o konkretnoj
formi samostalnosti koju treba prihvatiti: neovisno samostalno tijelo,
neprofitna organizacija ili pak javno poduzeće. Odluka je donesena
na početku 1992, : muzeji će postati fundacije. Ključni Akt o
osamostaljenju bio je prihvaćen u oba doma Parlamenta.
Osnovnog čimbenika koji je omogućio da ovaj proces bude proveden
treba tražiti unutar stručne javnosti koja je dala nužnu podršku
provođenju jednog ipak riskantnog pothvata. To je primjer jednog
primjerenog načina ponašanja p r i uvođenju bilo koje obuhvatnije
mjere kulturne politike, poglavito one u području privatizacije u
kulturi.
Hrvatska je potkraj prošlog stoljeća prošla kroz proces tranzicije na tržišno gospodarstvo uglavnom slijedeći smjernice Washingtonskog konsenzusa. U razdoblju prije posljednje globalne financijske ...krize, Hrvatska nije pokazala gotovo nikakvu konvergenciju s razvijenim članicama Europske unije te je pripadala skupini najmanje razvijenih članica. Ovaj rad istražuje uzroke zaostajanja Hrvatske, pružajući istovremeno pregled suvremenih razvojnih politika i međunarodnih trendova fragmentacije proizvodnje koji su na njih utjecali. Rad ukazuje na nekoliko važnih čimbenika koji su oblikovali hrvatski razvojni put. Očekivanja od priljeva stranog kapitala bila su precijenjena, jer su se izravna inozemna ulaganja uglavnom sastojala od brownfield ulaganja u velika monopolistička poduzeća i rijetko su bila usmjerena na izvozno orijentirane sektore. Pristupanje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji popraćen je snažnijim rastom uvoza od izvoza, a pridruživanje Europskoj uniji nije donijelo gospodarski rast onako brzo kako se očekivalo. Nedostatak implementacije industrijske politike doveo je Hrvatsku do deindustrijalizacije i sve veće važnosti turističkog sektora kao oblika nizozemske bolesti.
Članak istražuje dobivanje državljanstva stanovništva stranog podrijetla u Nizozemskoj. Cilj mu je upoznati neupućene sa zakonskim odredbama o stjecanju državljanstva i dati neke osnovne podatke o ...stranoj populaciji u Nizozemskoj. Daje se pregled zakonskih propisa o dodjeli i stjecanju nizozemskog državljanstva kao i podaci koji se odnose na različite postupke dobivanja nizozemskog državljanstva. Budući da za Nizozemsku postoji takva mogućnost, ocjenjuje se pouzdanost i važnost podataka o stanovnicima stranog podrijetla u Nizozemskoj, koji se u toj zemlji zovu alohtonima.