Članak se bavi razvojem socijalnih politika u Češkoj tijekom 20. i na početku 21. stoljeća, s posebnim osvrtom na njihovu legitimizaciju. U dijelu literature se razmjerno snažne težnje prema ...egalitarizmu u suvremenom češkom društvu nakon 1989. godine objašnjavaju kao prežitak komunističkih stereotipa (tj. kao neka vrsta češke inačice ostalgije). Drugi autori to pokušavaju objasniti kroz prizmu povijesti, smatrajući da je riječ o prežitku protestantske tradicije u kolektivnom mentalnom zemljovidu. U radu se iznose argumenti protiv obaju navedenih objašnjenja. Težnje prema egalitarizmu u suvremenom češkom društvu nisu tek puka posljedica života u socijalističkoj diktaturi između 1945. i 1989. Nadalje, vrlo je teško pokazati uzročno-posljedičnu vezu između ranog modernog protestantizma i suvremenog mentalnog zemljovida društva. Stoga se u radu nudi novo objašnjenje dugotrajne veze koja se javila tijekom izgradnje moderne češke nacije između kolektivnog mentalnog zemljovida i strukture društva. Pokazuje se da je ta veza preduvjetom nastanka društvenog konsenzusa koji je temelj legitimizacije svake socijalne politike. Članak se temelji na historiografskim podacima i suvremenim empirijskim sociološkim istraživanjima.
Svrha – Internet postaje dio života generacije od 55 i više godina. Istraživanje pretpostavlja da sve više raste broj starijih osoba koje koriste internet. Na temelju ove pretpostavke, cilj je rada ...istražiti utjecaj izabranih demografskih obilježja na varijable korištenja interneta. Te varijable uključuju učestalost korištenja interneta, mjesto pristupa internetu, vrstu traženih informacija te ukupnu učestalost korištenja ovog medija za određenu svrhu.
Metodološki pristup – Uvod predstavlja teorijsku pozadinu teme, a slijedi ga dio rada koji je usredotočen na procjenu podataka prikupljenih primarnim istraživanjem. Ti podaci uključuju korištenje koefi cijenta korelacije koji mjeri razinu zavisnosti između promatranih varijabli. Drugi alat koji se koristi tijekom istraživanja naziva se stablo odlučivanja. Ono otkriva varijablu s najjačim utjecajem na korištenje interneta. U ovom slučaju to je bila varijabla lokacija s koje se pristupa internetu.
Rezultati i implikacije – Pri ispitivanju uvjetovanosti između demografskih varijabli i korištenja interneta, govori se o nezavisnosti ili preciznije, neznatnoj zavisnosti. To se odnosi na činjenicu da starije osobe svih dobi koriste internet bez obzira na demografska obilježja. To je više uvjetovano društvenim utjecajima.
Ograničenja – Podatke dobivene ovom analizom nije moguće primijeniti na cijelu Republiku Češku.
Doprinos – Na temelju rezultata istraživanja može se odbaciti bilo kakav značajan utjecaj demografskih obilježja na to da starije osobe koriste internet. Diskurs opisuje i kasnije uspoređuje poglede i stranih i domaćih istraživanja o tom pitanju.
Sadašnje stanje Katoličke crkve i katoličkog vjeronauka u školi u Republici Češkoj još uvijek je pod utjecajem važnih povijesnih događaja. Među njih svakako valja ubrojiti spaljivanje Jana Husa ...(1415), bitku kod Bijele gore nedaleko od Praga (1620), vladavinu Habsburgovaca i razdoblje komunističkoga totalitarnog režima. Danas je broj katolika u Republici Češkoj malen, pa je prema tome malen i broj učenika koji pohađaju katolički vjeronauk u javnoj školi. Vjeroučitelji laici se formiraju na teološkim učilištima, a nerijetko imaju i drugu profesiju.
Iako se Europska strategija zapošljavanja (EES) primjenjuje na nove države članice tek nakon njihova pridruživanja, ona je oblikovala češku politiku zapošljavanja davno prije toga. Stoga se postavlja ...pitanje kako je EES mogla zadobiti takav utjecaj, usprkos činjenici da ne predstavlja niti posebno snažnu vrstu europske regulative, niti ju je nametala Europska Komisija u okviru svoje predpristupne strategije. Teorija Europeizacije sugerira da temeljno institucionalno neslaganje između propisa Europske Unije i nacionalnih propisa, kao i određeni nacionalni uvjeti, mogu objasniti prilagodbu nacionalnih politika normama Europske Unije. Ipak, kako je Europska strategija zapošljavanja mekša vrsta propisa Europske Unije, kognitivni utjecaj na dominantne nacionalne aktere igra važnu ulogu u njezinom djelovanju. U češkom slučaju, Europska je Unija s priličnim uspjehom utjecala na postavljanje prioriteta u zapošljavanju – interpretaciju problema tržišta rada oblikovali su ciljevi Europske strategije zapošljavanja, što je dovelo do aktivacije i povećanja učinkovitosti politike zapošljavanja. No uzorno funkcioniranje Europske strategije zapošljavanja bilo je presudno za uspješnu i ranu prilagodbu u većoj mjeri nego prikaz službene politike zapošljavanja kao dio predpristupne strategije.
PDF
