Riječku crkvu sv. Jeronima sa samostanom izgradili su augustinci pustinjaci svetog Augustina (Ordo eremitarum sancti Augustini). Iako se radi o prvoj redovničkoj zajednici u gradu Rijeci, njihova ...prošlost nije do sada u dovoljnoj mjeri istražena. Od 14. stoljeća do ukidanja samostana 1788. godine, obilježili su grad i širu okolicu u vjerskom, kulturnom i ekonomskom pogledu. Na temelju sačuvanih izvora u Hrvatskoj i inozemstvu autor donosi do sada u velikoj mjeri nepoznate podatke o životu riječkih augustinaca pustinjaka u 15. stoljeću. Rad prenosi vijesti o raznim samostanskim dobrima stečenim tijekom 15. stoljeća, posebno ističući povelju Reinprechta Walseeovca iz 1429. Važan način stjecanja dobara bile su i misne zaklade. Najznačajniji podatak odnosi se na uspostavu hospitala na riječkoj Andrejšćici u 15. stoljeću, za koji se do sada nije znalo. Donose se i podaci o značajnim redovnicima toga razdoblja.
Osnutak izvorno benediktinskog samostanskog kompleksa sv. Jakova u Opatiji, zahvaljujući novopronađenim zazidanim romaničkim otvorima prozora na zidu crkve, prebačen je u 11. ili 12. stoljeće. ...Nadalje se u tekstu obrađuju kasnogotički i kasnobarokni stilski slojevi crkve, u bitnim dijelovima uništeni proširenjima izvedenim od 1940. do 1942. godine. Urbanizacija koja je na prostoru liburnijskih srednjovjekovnih komuna započela u 11. i trajala do 16. stoljeća, bila je praćena i gradnjom sakralnih objekata na način siromašnih redovničkih, tj. pučkih crkvica ruralnih područja, u kojima su stilski zahtjevi novog vremena implementirani tek simbolički, gotovo uvijek u gabaritima izvornog zdanja ili njegovog tek nešto malo povećanog korpusa. U tu, širu sliku uklapa se i romanička, kasnogotička i kasnobarokna graditeljska prošlost crkve i samostana sv. Jakova.
Crkva sv. Kate u Novigradu nalazi se jugoistočno od stare povijesne jezgre Novigrada smještene ispod utvrde i zaštićene zidinama. Crkvu i samostan izgradili su Krbavski knezovi braća Butko i Toma, u ...to vrijeme vlasnici Novigrada i njegova područja. Samostan je pripadao Bosanskoj vikariji, vjerojatno od njegova osnutka pa do 1467. g., a od tada do njegova napuštanja 1576. g. Dalmatinskoj vikariji. Od konca 14. st. crkva i samostan često se spominju u zadarskim bilježničkim spisima, osobito u oporukama zadarskog plemstva, koje pružaju vrijedne podatke za povijest crkve i samostana, kao i poznavanje stanovništva i života u Novigradu i njegovoj okolici.
Autor obrađuje srebrno Raspeće iz zbirke samostana Male braće u Dubrovniku. Predlaže rekonstrukciju izvornog mu izgleda iz sredine 15. stoljeća prema kojoj barokne metalne dijelove valja zamijeniti ...elementima od brušenog gorskog kristala. Time se dobiva primjerak koji se izgledom, pa i stilom izravno referira na poznati križ - relikvijar u Scuoli Grande di San Giovanni Evangelista i na skupinu križeva u Veneciji koji su nastali prema tom velikom uzorku. Među njima je i primjerak iz Scuole di San Giorgio degli Schiavoni.
Namjera je rada svrnuti pažnju na veliku i dobro očuvanu srednjovjekovnu utvrdu na otoku Ugljanu koja je značajnu povijesnu ulogu odigrala u zadarsko-mletačkim sukobima 1345. i 1346. godine. ...Srednjovjekovni kaštel nalazi se na važnoj strateškoj točki u nadgledanju plovidbe u zadarskom akvatoriju te je vjerojatno nastao na mjestu ranije utvrde iz 6. stoljeća. Benediktinski samostan s crkvicom Sv. Mihovila smjestio se na mjestu utvrde najkasnije u 12. stoljeću, a djelovao je sve do 15. stoljeća, kada je prešao u komendu. Srednjovjekovne zidine podignute su uokolo samostana prije sredine 14. stoljeća, a nakon oštećenja pretrpljenih u spomenutim sukobima, obnovili su ih krajem 14. i početkom 15. stoljeća zadarski majstori braća Bilšić i Nikola Arbusjanić. Iako su crkva i samostanske zgrade potpuno porušene, dobro su sačuvani obrambeni zidovi s kulama iz vremena obnove.
Samostan Blažene Djevice Marije i svih svetih, odnosno sv. Jelene u Šenkovcu kraj Čakovca, bio je mjesto ukopa članova obitelji Zrinski u 16. i 17. stoljeću kada ta obitelj posjeduje veći dio ...Međimurja. Zrinski su odigrali veliku ulogu na povijesnoj sceni u vrijeme osmanskih osvajanja te su dali značajan doprinos obrani Međimurja, ali i šire regije. U članku se opisuju tadašnje povijesne prilike i donose podatci koji ocrtavaju vezu čakovečkog pavlinskog samostana i obitelji Zrinski u periodu od 1546. do 1691.godine te se daje prikaz relativno skromnih
očuvanih materijalnih ostataka koji o tome svjedoče.
Ovaj je članak podijeljen u pet glavnih dijelova. U prvom dijelu autor govori o nenadanom boravku Franje Asiškoga u Hrvatskoj. Drugi dio razrađuje različite predaje koje su povezane s Franjinim ...boravkom u našim krajevima, dok treći govori o povijesnom utemeljenju samostana u Trogiru, prvom franjevačkom samostanu na našim prostorima. Sljedeći dijelovi, treći i četvrti, govore o širenju franjevačkog pokreta u priobalnom i kontinentalnom dijelu Hrvatske te, naposljetku, o prvoj provinciji kojoj su pripadala Manja braća i njihovi samostani iznoseći, nasuprot starijim i tradicionalnim mišljenjima, novi pogled o pitanju franjevačke Prvoprovincije na hrvatskom tlu.
U radu se obrađuje historijat istraživanja jednoga od najvažnijih samostanskih kartulara iz hrvatskoga srednjovjekovlja: Libellus Policorion – Rogovski kartular, koji se danas čuva u Državnom arhivu ...u Zadru (HR–DAZD–337, Benediktinski samostan sv. Kuzme i Damjana na Pašmanu, kut. 1). To je kopijalna knjiga – kartular hrvatske kraljevske Rogovske opatije (prvotno samostan svetog Ivana Evanđelista u Biogradu, potom od 12. stoljeća stvarni i pravni sljednik samostan svetih Kuzme i Damjana na brdu Ćokovcu kod Tkona na otoku Pašmanu) sastavljen u drugoj polovini 14. stoljeća te pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom (Latinitas medii aevi), goticom bolonjskoga tipa (littera Bononiensis). Ovo je drugi dio rada u kojemu se obrađuju autori i istraživački rezultati koji se odnose na ovaj dragocjen kartular od konca 19. pa do početka 21. stoljeća. Ukazuje se na ključna istraživačka pitanja koja su bila stavljana pred tekst kartulara (ispravâ i zapisâ) i povijesne okolnosti nastanka ovoga kartulara.
Kreševski franjevački samostan s crkvom do temelja je izgorio u požaru koji se dogodio na Uskrs, 7. travnja 1765. Obnova će, nakon što je uprava samostana pribavila potrebne dozvole, uslijediti ...poslije nešto više od dvije godine. Obnovljeni samostan i crkva su nakon pedesetak godina u velikoj mjeri dotrajali pa je poduzeta temeljita obnova. U oba obnoviteljska pothvata sudjeluju i hercegovačke župe, koje također cijelo vrijeme samostanu daju redovite godišnje doprinose u naturi i novcu.
Cilj rada je prikazati novčani doprinos pojedinih hercegovačkih župa u obnovama te, kroz količinsku klasifikaciju redovitih davanja, njihov udio u ekonomskom održanju samostana do sredine 19. stoljeća.
U članku se, temeljem analize povijesnih vrela i literature o dominikanskom samostanu u Splitu u 13. stoljeću, opisuju počeci tog samostana. Opovrgava se legenda da ga je 1217. utemeljio o. Grgur ...Splićanin, ali i teza da najstariji povijesno potvrđeni spomen dominikanaca u Splitu seže iz 1243. godine te se iznosi tvrdnja da je samostan utemeljen između 1221. i 1229. Opisuju se položaj i posjed samostana u Splitu, iznose se podaci o dominikancima koji su u 13. stoljeću živjeli u tom samostanu i o njegovu bogoslovnom učilištu, a potom se analizira uloga splitskih dominikanaca u crkvenom i društvenom životu Splita i Splitske metropolije. Budući da su splitski dominikanci dobili posjed u Trogiru i ondje podignuli samostan, govori se i o počecima tog samostana.
PDF
