Dokumentacija o dospijeću namještaja u samostan nije sačuvana, pa sve ostaje na razini više ili manje vjerojatnih pretpostavki. Kvaliteta namještaja upućuje na to da je bio namijenjen bolje ...pozicioniranoj osobi u samostanu, možda je njime čak opremljena gvardijanova soba. Obnovljeni će se namještaj vjerojatno moći vidjeti u samostanu, u sklopu tzv. fratarske sobe koja će, nadamo se, uskoro biti otvorena za javnost.
U arhivi Konzervatorskog odjela u Varaždinu pohranjena je bogata dokumentacija o kulturnoj baštini grada Varaždina. U opsežnom dosjeu, s materijalima koji se odnose na franjevački samostan i crkvu ...sv. Ivana Krstitelja u Varaždinu, nalazio se neobjavljeni tekst prof. Marije Mirković o povijesti i razvoju varaždinskog franjevačkog samostana i crkve. Prilikom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja na crkvi i samostanu, tim tekstom sam se više puta služila za niz korisnih podataka koje su nam donijela vrijedna istraživanja prof. Mirković. S obzirom na to da se radi o neobjavljenom tekstu, njime se nije moglo slobodno koristiti, niti je bio dostupan široj stručnoj javnosti, pa sam u suradnji s kolegama iz Hrvatskog restauratorskog zavoda pokrenula inicijativu da se rukopis digitalizira i objavi u „Portalu“. Prilikom čitanja i korištenja podataka treba uzeti u obzir da je tekst nastao 1993. godine te ga treba shvatiti kao dokument vremena i rezultat tadašnjih istraživanja prof. Mirković.
(Ivana Peškan)
U ovom svesku Krčkog zbornika objavljujemo studiju iz rukopisne ostavštine mr. sc. fra Petra Runje (1938. – 2014.), TOR, koji je posljednje godine svoga života proveo u samostanu franjevaca ...trećoredaca glagoljaša sv. Franje Asiškoga u gradu Krku. Stoga se i dao na pisanje povijesti ovoga važnog franjevačkog samostana. Autor na temelju neobjavljenih arhivskih vrela, objavljenih izvora i literature donosi pregled života i djelovanja ove redovničke zajednice franjevaca konventualaca od njezinih početaka do konca 18. stoljeća, kada samostan preuzimaju franjevci trećoredci glagoljaši. Iznose se različiti podaci iz povijesti ovoga samostanskoga zdanja i njegovih redovnika, položaja samostana u dugom razdoblju srednjovjekovlja i novovjekovlja. Donose se i osnovne informacije o pojedinim istaknutim redovnicima.
U radu se na temelju arhivske građe, osobito samostanskog arhiva u Đakovu i druge literature želi prikazati rad Milosrdnih sestara sv. Križa od samog dolaska u Đakovo 1868. godine i to samo u jednom ...području, u njezi bolesnika u maloj bolnici biskupskog vlastelinstva koja je postojala od 1859. godine u sklopu samostanskih zgrada. Rad u bolnici sestre su preuzele
odmah po dolasku u Đakovo, a kad im je biskup Josip Juraj Strossmayer darovao cijeli kompleks bolnica je postala njihovo vlasništvo.
Križni hodnik iz let ok. 1420 in 1430 predstavlja umetnostnozgodovinsko najpomembnejši del samostana. Pokriva ga 24 križno rebrastih obokov, ki se nizajo okrog samostanskega dvorišča z ...vodnjakom.Vzhodni krak križnega hodnika hrani vrsto slikarskih upodobitev iz druge četrtine in sredine 14. stoletja. Na fotografiji: na rdečem ozadju so upodobljeni klečeči dominikanci v molitveni drži. Kamnit baročni portal vodi v refektorij.Fotografija je bila posneta leta 2016.
Notranje samostansko dvoriče obdajajo zunanje stene križnega hodnika, ki jih je v pritličju predirajo zašiljena okna okrašena s samo še napol ohranjenim originalnim krogovičjem.
Strop refektorija ptujskega dominikanskega samostana krasi štukatura. Med vegetabilno ornamentiko je vpletenih 16 svetniških doprsij. Na sliki je doprsje sv. Ludvika Bertranda (ok. 1700).Fotografija ...je bila posneta leta 2016.
Pogostitev Tomaža Akvinskega pri kralju Ludviku IX. Svetem (ok. 1700) – stropna poslikava na stropu refektorija ptujskega dominikanskega samostana. Fotografija je bila posneta leta 2016.
Samostan benediktinki u Hvaru je kulturno-povijesni spomenik, poznat po jedinstvenoj čipki, koje časne sestre izrađuju od agavine niti. Tradicija izrade ove čipke seže u povijest do prije oko 150 ...godina. Benediktinke same prerađuju agavu, od čijih sjajnih niti izrađuju čipku izuzetne ljepote, od kojih je svaka unikat, jer se izrađuje bez nacrta i predloška. Agavine čipke zauzimaju posebno mjesto u povijesti čipkarstva Europe, i kao takve su, pored paške i međimurske s područja Hrvatske, upisane u UNESCO-ov popis svjetske nematerijalne kulturne baštine.
PDF
