Literarna dela kot diskurzivna artikulacija bivanjskega izkustva življenjskega prostora postajajo legitimen predmet geografskega preučevanja. Postmoderna geografija si je za svoje potrebe prilagodila ...tudi nekatere koncepcije literarne vede, kot so intertekstualnost, pokrajina kot besedilo ali geografsko zamišljanje. Kvalitativna analiza izbranih primerov literarnih besedil, ki tematizirajo prostor slovenske Istre, pokaže, kako se v njih oblikujejo topofilija, identitetna razlika jaz/drugi ter občutja kraja in brez krajevnosti. Gre za sodobne pojme humanistične geografije, ki pretežno objektivistično, naravoslovno-družboslovno tradicijo stroke nadgrajujejo z upoštevanjem posameznikovega in skupnostnega dojemanja, zamišljanja in oblikovanja prostora. Literarna dela geografiji omogočajo preučevanje našega odnosa do življenjskega okolja in pomenov, ki jih prostoru pripisujemo ali pa se z njimi identificiramo. Naša razmerja do prostora so tudi temeljni pogoj za oblikovanje identitet in družbene odgovornosti.
V prispevku so prikazane osnovne topoklimatske značilnosti obalnega pasu Slovenske Istre, ki so rezultat splošnih podnebnih potez in specifičnih lokalnih razmer. Prostorsko najbolj razširjene ...topoklimatske enote so posledica razlik v osončenosti ter kombinacije lokalnih reliefnih danosti in rabe tal. Prikazane so na karti v merilu 1 : 50.000.
U članku se raspravlja o izabranim istroslovenskim nazivima za ptice iz porodice
pataka (Anatidae), reda guščarica (Anseriformes). Autori su istroslovenske
ornitonime prikupili koristeći upitnik koji ...je bio osnovom za pripremu Lexicon
ornitologicum Histriae slovenicae (LOHS). Prvo je istraživanje obavio Goran Filipi
osamdesetih godina prošloga stoljeća, dok je druge, novije, podatke prikupila
Suzana Todorović 2009. godine u okviru svoje doktorske disertacije (LRR) –
ornitonimi koje je Suzana Todorović zapisala u Novoj vasi objavljeni su u IbLA,
a nazivi zabilježeni u Borštu u LAIČaG. Autori su prikupljenu građu međusobno
usporedili, odredili etimologiju te utvrdili koje nazive Istrani još uvijek koriste, a
koje su zaboravili ili zamijenili drugima.
Usporedba nazivlja iz osamdesetih godina s novijim nazivima prikupljenih tijekom
2009. godine pokazala je da su većinu ornitonima sačuvali, a neke su nadomjestili
postojećim nazivima za druge vrste.
Većina je prikazanih ornitonima istromletačkog podrijetla, uz nekoliko
domaćih riječi koje aloglotske nazive pobliže određuju.
A cultural landscape is simultaneously a complex phenomenon and a process~it is a medium and a result of human activities and perception. This monograph is based on a postmodern view of the landscape ...and it understands the landscape not only as a physical phenomenon, but especially as a social and cultural document. Reading this document discloses the layers of meaning and processes that comprise it. This study examines the understanding and perception of the spatial effects from the history of Slovenian Istria in the twentieth century. It does not deal with direct changes in cultural landscape features, but rather with people’s relationship to them, and so social representation theory is used to represent landscape as a complex phenomenon. The focus is on representations of the landscape and history, such as their appearance in various literary, professional, and scholarly texts. Any literature can be a source for scholarly study and can enable the creation of new geographical knowledge and awareness.
U radu se tematiziraju obiteljski nadimci dvaju sela u slovenskoj Istri – Šareda
i Pomjana – čiji govori pripadaju šavrinskomu dijalektu, koji sa subdijalektom
sela Rižana čine dijalektnu skupinu ...istroslovenskoga dijalekta. U obama su
selima anketirani domaći stanovnici, koji govore mjesnim govorom i poznaju povijest
sela te seoske obiteljske nadimke. Obiteljski su nadimci prikupljeni u razgovoru
s ispitanicima. Zapisivani su na licu mjesta, tijekom anketiranja, te su poslije
provjeravani preslušavanjem snimljenih razgovora.
Podatci (obiteljski nadimci) prikupljeni za terenskoga istraživanja na Pomjanu,
uspoređuju se s podatcima u trima registrima Status animarum, koji su pohranjeni
u Arhivu Koparske biskupije. Uz anagrafske i religiozne podatke župljana
svećenici su u Status animarum često bilježili i obiteljske nadimke.
Terenskim su istraživanjem prikupljena 44 obiteljska nadimka – 36 na Pomjanu
i 8 na Šaredu. Utvrđeno je da su nadimci pomjanskih obitelji nastali od: osobnih
imena (sedam nadimaka), prezimena (osam nadimaka), smještaja kuće (jedan
nadimak), imena mjesta gospodarova podrijetla (tri nadimka), naziva zanimanja
(sedam nadimaka), funkcije kuće (šest nadimaka), naziva biljke (jedan nadimak),
naziva životinje (jedan nadimak) i osobnoga nadimka (dva obiteljska nadimka).
Obiteljski nadimci na Šaredu temelje se na: prezimenu (dva nadimka), imenu
mjesta gospodarova podrijetla (četiri nadimka), statusu gospodara kuće (jedan
nadimak) i osobnome nadimku (jedan obiteljski nadimak).
U slovenskoj Istri maslina uspijeva na svojoj sjevernoj klimatskoj granici rasta , pa je povremeno ugrožena oštrim mrazom. U 20. stoljeću je prosječno povratno razdoblje smrzavanja maslina iznosilo ...20 godina, a u 18. stoljeću, koje je bilo hladnije , masline su bile izložene smrzavanju svakih 10- 15 godina. Usprkos riziku od mrazne štete, maslinarstvo je u slovenskoj Istri važna i isplativa gospodarska djelatnost koja je u stalnom razvoju, zahvaljujući sve većoj potražnji proteklih nekoliko desetljeća. Raščlamba topoklimatskih uvjeta za maslinarstvo pokazala je da je moguće barem udvostručiti sadašnje površine pod maslinama u slovenskoj Istri. Međutim, širenje masline izvan tradicionalnih područja uzgoja moglo bi biti upitno usprkos prognoziranom zatopljenju klime, s obzirom da iste prognoze predviđaju veću mogućnost pojave vremenskih nepogoda, uključujući i oštar mraz.
L'Atlante linguistico dell'Istria slovena di cui è uscita la seconda parte è la continuazione e integrazione dello Slovenski dialektološki atlas Tržaške pokrajine (SDLA - TS), Trst 1987, pubblicato ...nella collana Slavica triestina a cura di F. Crevatin, edita dalla Scuola Superiore di lingue modeme per interpreti e traduttori dell'Universita degli Studi di Trieste. La differenza tra le due opera è sensibile, non solo per l'estensione geografica, giacché la prima si occupa della situazione delle parlate slovene della provincia di Trieste, mentre il presente Atlas abbraccia quelle dell'Istria slovena.
PDF
