Imena jednaka polaznim jedinicama na izraznom planu (tj. nastala bez ikakvih formalnih preinaka) u ovom se radu proučavaju iz terminološko-onomastičke i tvorbene perspektive. Uspoređuju se pristupi ...različitih autora, a pritom se upozorava na terminološku neujednačenost u literaturi. Naglašava se nužnost razlikovanja imenske tvorbe od neimenske tvorbe. Preispitivanjem dosad korištenih termina i njihovih definicija potvrđuje se prikladnost dijela terminā te ustanovljuje potreba za novim terminima koji bi trebali preciznije opisati različite pojave (tvorbene načine) i tako omogućiti isticanje nijansi među njihovim definicijama. Mnogobrojni primjeri iz različitih imenskih kategorija dokazuju plodnost tvorbenih načina temeljenih na izostanku formalnih preinaka u tvorbi iménā te argumentiraju primjenjivost predložene terminologije u onomastici općenito.
U radu se uspoređuje termin pripovijed (narrative) kako ga razumiju naratolozi i kako ga razumiju teoretičari glazbe i muzikolozi. Cilj je rada utvrditi javlja li se on u dvjema teorijskim ...disciplinama na isti način, kao jedinstven termin, ili je riječ o dvama homonimima. Naratološke studije medijski osjetljivih modela pripovijedi primjenjuju taj termin na različite vrste diskursa, tj. nalaze ga u različitim medijskim manifestacijama. Glazbeni teoretičari i muzikolozi razmatraju njegovu primjenu u glazbi te nastoje uspostaviti teoriju glazbene pripovijedi. Usporedba upotrebe termina pokazuje da u općoj naratologiji pojam pripovijedi obuhvaća i priču i diskurs te da se zasniva na referencijalnosti diskursa, koji nužno priziva pričosvijet (storyworld). Naratolozi drže da glazba ne može proizvesti pripovijed u tom smislu. Muzikolozi uglavnom prihvaćaju mišljenje o ograničenoj referencijalnosti glazbenoga diskursa, ali u njemu ipak nalaze specifična, često apstraktna pripovjedna značenja. Stoga, usprkos zajedničkim polazištima i načelima, dvije se discipline terminom pripovijed služe kako bi označile dva različita pojma, što dovodi do pojave homonima.
Članek prinaša predstavitev meril za opredelitev novejše leksike in dosedanjo terminološko rabo v slovenskem jezikoslovju. Ker je področje obravnave novejše leksike na Slovenskem razmeroma novo, so ...slovenske opredelitve in terminološke rabe neenotne in za novejšo leksiko zasledimo različne definicije in poimenovanja; najpogostejša so neologizem, novota, novejši leksem in novejša beseda za posamezno leksikalno enoto ter novejše besedje in novejša leksika za zbirko leksemov.
Prvi del prispevka obravnava osnovna teoretična in terminološka izhodišča izseljenstva, med drugim teorije migracij in teoretični oris nekaterih pojmov, vezanih na migracije. V drugem delu se ...osredotoča na prikaz ključnih ugotovitev empirične raziskave med 687 učenci in dijaki devetih slovenskih šol, ki kažejo poznavanje terminologije izseljenstva med mladimi.
V članku so predstavljeni tafoni in alveole, plitve vdolbine v skalah in skalnatih stenah. Pojavljajo se v različnih podnebjih in kamninah, nastali naj bi z votlinastim preperevanjem. V slovenski ...geografski literaturi zasledimo pojem tafon redko, samo v povezavi z drugo reliefno obliko – spodmoli. Namen članka je na podlagi obstoječe tuje literature predstaviti glavne značilnosti tafonov, vpeljati nekaj novih pojmov, predstaviti dileme v zvezi z njimi in opredeliti razlike s spodmoli.
The paper first presents conceptual and textual motivations and then translation solutions that inform a new Slovene edition of Saussure's Cours de linguistique générale (1916). This scientific text ...not only influenced the main directions in modern linguistics, but affected analytical thought in all areas of the humanities and social sciences. In collaboration with the editorial team, Saša Jerele, the translator, paid particular attention to the analysis of terminological dichotomies, the core of Saussure's linguistic ideas. Following translation traditions, she considered the latest interpretations of this key text, which was condensed in the decade before the centennial of the original (2006-2016). The editor's and translator's reflections focus especially on the text's title as well as the elementary dialectics of theoretical relations between language (langue) and speech (parole), signifier and signified, synchrony and diachrony, and the crucial concepts of the linguistic sign and its arbitrariness.
V prispevku obravnavamo razlike med terminografijo in leksikografijo ter pojasnjujemo, v čem se terminološki in splošni razlagalni slovarji razlikujejo. Ukvarjamo se s slovarsko obravnavo ...leksemov, ki imajo v matičnih strokah status terminov, hkrati pa so se že uveljavili v besedilih, namenjenih splošnim uporabnikom, in se determinologizirali, pri čemer predstavljamo nekatere težave, s katerimi se zaradi determinologizacije srečujemo pri opisu leksike v splošnih razlagalnih in v terminoloških slovarjih. Opozarjamo tudi na zadrege uporabnikov pri uporabi obeh omenjenih tipov priročnikov.
Ovaj je rad potaknut
problemima s kojima se susrećemo pri definiranju pojedinih jezikoslovnih naziva
u sklopu projekta
Hrvatski mrežni rječnik –
Mrežnik
i studijom Ive Pranjkovića
Vrste
...zavisnosloženih rečenica
te se nalazi na tragu te
studije, ali se u njemu promišljanju podjela zavisnosloženih rečenica dodaje,
te u prvi plan ističe, i terminološki aspekt. U radu se posebno analiziraju ovi
problemi u nazivlju zavisnosloženih rečenica: sastavljeno/nesastavljeno pisanje
nekih naziva; uporaba domaćega i internacionalnoga nazivlja; nazivi za rečenice
u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne oznake glavne surečenice:
priložne/adverbne/adverbijalne rečenice
;
nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne
oznake načina kojom se izriče usporedba:
poredbene/usporedne/usporedbene
rečenice
te odnos tih rečenica prema načinskim rečenicama;
nazivi za rečenice u kojima se zavisna surečenica uvrštava na mjesto priložne
oznake pogodbe glavne surečenice:
pogodbene/uvjetne/kondicionalne
rečenice
; nazivi
apozicijska/apozitivna
rečenica
te odnos tih rečenica prema atributnim rečenicama.
Analiziraju se i različite definicije naziva
odnosna/relativna rečenica
,
objasnidbena
rečenica
i
dopunska
rečenica
. Cilj je ovoga rada predlaganje podjele
zavisnosloženih rečenica u okviru tradicionalne gramatike, u prvome redu u školskim
gramatikama i udžbenicima, razrješavanje nekih terminoloških dvojba te
poticanje na daljnje promišljanje podjele i nazivlja zavisnosloženih rečenica.
This paper is motivated by
the problems, which the authors encountered while defining some linguistic
terms within the project
Croatian Web Dictionary
–
Mrežnik
as
well as by Ivo Pranjković’s paper
Vrste
zavisnosloženih rečenica
(The Types of Dependent Clauses)
and follows the direction of that paper. The difference is that in addition to giving
an overview of different classifications of dependent sentences the focus of
this paper is on terminology. The paper analyses these problems: inconsistency
in writing of certain terms (as compounds or as two words), the use of terms of
Croatian or international origin, terms for sentences in which the dependent
clause is embedded into the main clause in the place of an apposition, terms
for sentences in which the dependent clause is embedded in the place of an
adverbial modifier:
priložne/adverbne/adverbijalne
rečenice
, terms for sentences in which the dependent
clause is embedded in the place of an adverbial modifier of manner which
expresses comparison:
poredbene/usporedne/usporedbene
rečenice
and their relation to sentences of manner, terms
for sentences in which the subordinate clause is embedded in the place of an
adverbial modifier of condition in the main clause:
pogodbene/uvjetne/kondicionalne rečenice
(conditional sentence); terms
apozicijska/apozitivna
rečenica
(appositive sentence), and their relation to the
attributive clause. Different definitions of the terms
odnosna/relativna rečenica
,
objasnidbena rečenica
,
and
dopunska rečenica
(relative clause, explanatory
clause, embedded clause) are analyzed. The aim of this paper is to suggest a
classification of dependent sentences within the framework of traditional
grammar, primarily for school grammar books and textbooks, to solve some
terminological problems and to encourage further discussion on certain problems
of classification and terminology of dependent sentences.
V jedrnem delu prispevka podajam integralni prevod Slovnice Dionizija Tračana s komentarji zahtevnejših oziroma manj jasnih mest v opombah, v spremni študiji pa pojasnjujem kontekst njenega nastanka, ...predstavljam njene posebnosti in razpravljam o grški slovničarski tradiciji, ki ji sodobno slovničarstvo med drugim dolguje skorajda celotno slovnično izrazje. Ponazoritvi tradicije prevajanja slovničnih izrazov služi tabela, ki ponazarja princip kalkiranja grških terminov v latinščino in dalje latinskih v slovenščino. S tem namenom in z namenom zveste ponazoritve izvornega slovničnega koncepta tudi v prevodu rabim uveljavljeno domače slovnično izrazje. Kadar je uveljavljeni izraz pomensko ali konceptualno oddaljen od izvirnega grškega izraza, tedaj le-tega po principu kalkiranja prevedem s pomensko bolj transparentnim, četudi v slovničarstvu neuveljavljenim ali zastarelim, domačim izrazom, mestoma celo z neologizmom.
PDF
