Nastava koja učenicima daje širok spektar mogućnosti za postizanje boljega razumijevanja nastavnih sadržaja i pristup nastavnom sadržaju sa širega aspekta jest integrirana nastava, a nastava glazbe ...pruža mnoštvo mogućnosti pri međupredmetnom povezivanju. U okviru rada provedeno je istraživanje na uzorku od 110 učitelja razredne nastave i učitelja predmetne nastave Glazbene kulture iz četiriju hrvatskih županija. Cilj istraživanja bio je utvrditi postoje li statistički značajne razlike u provođenju integrirane nastave Glazbene kulture i drugih predmeta između učitelja razredne nastave i učitelja Glazbene kulture, kao i razlike u njihovim mišljenjima o takvoj nastavi. Rezultati istraživanja upozorili su na potrebu intenzivnijega provođenja međupredmetne povezanosti nastave Glazbene kulture i drugih predmeta, koja doprinosi cjelovitosti, učinkovitosti i suvremenosti nastave u korist dobrobiti učenika.
Teaching that provides students with a wide range of opportunities to achieve a better understanding of curriculum content and an approach to curriculum content from a wider perspective is called integrated teaching, and teaching music offers many opportunities for cross-curricular integration. As part of the work, research was conducted on a sample of 110 classroom teachers and Music Culture subject teachers from four Croatian counties. The goal of the research was to determine whether there are statistically significant differences in the implementation of integrated teaching of Music Culture and other subjects between classroom teachers and Music Culture teachers, as well as differences in their opinions about such teaching. The results of the research pointed to the need for more intensive implementation of cross-curricular integration between the teaching of Music Culture and other subjects, which contributes to the completeness, efficiency, and modernity of the teaching for the benefit of the students.
Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi ulogu poslovne suradnje i potpore kolega školskom ravnatelju te ravnateljevo zadovoljstvo poslovnom suradnjom u osnovnim školama. Tijekom travnja, svibnja i ...lipnja 2021. godine metodom mrežne ankete provedeno je empirijsko kvantitativno istraživanje radi uvida u razumijevanje poslovnih odnosa između suradnje i potpore na radnom mjestu i razine poslovnog zadovoljstva među osnovnoškolskim ravnateljima Republike Hrvatske. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 483 pripadnika referentne populacije. Sudionici istraživanja, ravnatelji osnovnih škola, zadovoljni su poslovnom suradnjom te potporom na radnom mjestu, odnosno potporom svojih kolega, dok su osrednje zadovoljni svojim poslom. Pritom je utvrđeno da su sve konceptualne varijable statistički značajno pozitivno povezane.
Metodički pristup vrednotama u nastavi hrvatskoga jezika podrazumijeva uključivanje znanstvenih spoznaja supstratnih znanosti u planiranje i provedbu nastave. Generička struktura metodike ukazuje na ...sinergiju odgoja i obrazovanja radi ostvarivanja kognitivnih i afektivnih ishoda. Stoga je u znanstvenom smislu potrebno, uz sadržaje matične znanosti, u proces poučavanja interpolirati i etičke i aksiološke sastavnice – vrednote, radi cjelovitog razvoja učenika. U radu je evidentirana frekvencija svake pojedine vrednote u metodičkim predlošcima u udžbenicima za hrvatski jezik. Objedinjeni podatci ukazuju na to da su vrednote visoke frekvencije znanje, zahvalnost i ljubav. Učitelji (N = 137) i roditelji (N = 102) slažu se da su navedene vrednote povezane s obitelji. Više od 50 % učitelja sve navedene vrednote (osim vjere, poniznosti i požrtvovnosti) uvijek unosi u metodički kontekst, a manje od 50 % roditelja misli da vjeru i poniznost treba uvijek unositi u nastavu. Rezultati pokazuju da su vrednote koje ispitani učitelji i roditelji smatraju povezanima s obitelji te potrebnima u metodičkom kontekstu ujedno vrednote visoke i srednje frekvencije u metodičkim predlošcima.
The methodological approach to values in the teaching of the Croatian language necessitates the integration of scientific knowledge from underlying fields into the planning and implementation of the teaching process. The teaching methodology’s generic structure demonstrates the synergy upbringing and education in order to achieve cognitive and affective outcomes. In order for students to develop holistically, it is necessary, in a scientific sense, to interpolate ethical and axiological components – values, in addition to the content of the primary science, into the teaching process. The paper has recorded the frequency of each individual value in methodological templates in Croatian textbooks. The combined data indicate that the high frequency values are knowledge, gratitude and love. Teachers (N = 137) and parents (N = 102) agree that the mentioned values are related to family. More than 50% of teachers always include all the mentioned values (except faith, humility and sacrifice) in the methodological context, and less than 50% of parents think that faith and humility should always be included in classes. The results show that the values that the surveyed teachers and parents consider to be related to family and necessary in the methodological context are at the same time the values of high and medium frequency in methodological templates.
V članku prikazujemo analizo učnih priprav, ki jih je ustvaril veliki jezikovni model ChatGPT, in se sprašujemo, kakšen vir informacij lahko tovrstne priprave predstavljajo (bodočim) učiteljem in ...učiteljicam nemščine.
Ugotavljamo, da so učne priprave, ki jih ponudi ChatGPT, podobne običajnim zgledom načrta za učno enoto, kot jih poznamo v praksi. ChatGPT predlaga tako strukturni kot tudi procesni del didaktične enote. Čeprav je strukturni del glede na prakso nekoliko pomanjkljiv, a se vseeno z izpisom zadovoljimo, pa se več problematičnih točk pojavlja v procesnem delu generiranih priprav. Predlagane dejavnosti za doseganje določenega učnega cilja so pogosto premalo osredinjene na učenca in učenje. Učenec sicer sodeluje v učnem procesu, vendar je njegova vloga omejena pretežno na vadenje in urjenje, ni pa zaznati aktivne participacije pri odločitvah. Glavni posredovalec znanja je učitelj, saj učenja z odkrivanjem ali raziskovanjem ali problemskega pristopa skoraj nismo zasledili. Vsebinsko so učne priprave popolnoma prazne, saj ne vsebujejo nobenih napotkov, katero konkretno vsebino se pri določeni učni uri obravnava. ChatGPT pri izdelavi priprav ne upošteva dovolj natančno razlik glede na stopnje, določene po SEJO. Terminološko ChatGPT poskrbi za pravo zmedo, saj nekatere ustaljene izraze s področja didaktike in tujejezikovne didaktike popolnoma napačno uporablja, nekatere med seboj pomeša ali občasno uporabi termine, ki so v slovenščini neustrezni.
Kljub veliko pomanjkljivostim, ki smo jih prepoznali, pa vseeno lahko to orodje bodočim učiteljem in učiteljicam pomaga pri uresničevanju nekaterih didaktično-metodičnih načel sodobnega pouka tujega jezika, saj v pripravah najdemo tudi dobre primere dejavnosti za spodbujanje interakcije, avtomatizacije in evalvacije. Da bi bodoči učitelji in učiteljice nemščine nevarnosti in določene potenciale ChatGPT-ja znali izluščiti, pa jim je v času študija nujno treba omogočiti, da v luči različnih teorij izdelke ChatGPT-ja kritično vrednotijo.
Pravično i uključivo obrazovanje podrazumijeva spremnost okoline na prilagodbu potrebama sve djece, meðusobnu suradnju i komunikaciju koja doprinosi osjećaju pripadnosti i zaokupljenosti obrazovanjem ...svakog djeteta. Budući da su uključivost i pravičnost apostrofirani u hrvatskoj obrazovnoj i socijalnoj politici, očekuje se njihova implementacija u svim segmentima i aspektima odgojno-obrazovnih ustanova. Cilj ovog istraživanja jest analizirati razinu zadovoljstva odgojitelja i učitelja zakonski predviðenim oblicima podrške djeci te njihovu procjenu doprinosa sastavnica obrazovne politike izjednačavanju obrazovnih mogućnosti sve djece. Korišten je eksplanatorni sekvencijalni nacrt istraživanja. Kvantitativni podaci prikupljeni su na reprezentativnom uzorku 3% odgojitelja i učitelja (N = 1288), a kvalitativni na prigodnom uzorku odgojitelja i učitelja iz šest hrvatskih regija (N = 15). Ispitanici su ispunjavali mrežni Upitnik o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi te sudjelovali u strukturiranim intervjuima. Utvrðeno je da je većina odgojitelja i učitelja nezadovoljna ili indiferentna u odnosu na zakonski definirane oblike podrške djeci u nepovoljnom položaju i da tek mali broj odgojno-obrazovnih djelatnika prepoznaje doprinos odgojno-obrazovnih politika izjednačavanju odgojno-obrazovnih mogućnosti djece. Rezultati ukazuju na razlike izmeðu ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja (razredna i predmetna nastava) u mogućnostima osiguravanja pravičnog i uključivog obrazovanja, što problematizira mogućnosti pružanja primjerene podrške učenju i razvoju djece u nepovoljnom položaju. Pedagoški diskontinuitet na različitim razinama obrazovanja i mehanički pogled kreatora obrazovnih politika na uvoðenje promjena koji zanemaruje mogućnosti njihova ostvarivanja u pojedinim odgojno-obrazovnim ustanovama važne su prepreke ostvarivanju uključivog i pravičnog obrazovanja.
The induction phase plays a key role in shaping the professional identity of the teacher, so it is important that the beginning teacher has good mentoring support. Method-oriented supervision can be ...useful for the development of mentoring skills because it enables mentors to build their competencies through the integration of their practical experience and theoretical knowledge. Therefore, the aim of this research was to explore the possibility of applying supervision in the development of competencies of beginning teachers’ mentors and to develop a model of method-oriented supervision. Proposed model was organized around the following topics: roles and responsibilities of mentors and beginning teachers, induction process, working alliance, experiential learning, communication skills and counselling skills. This model was applied with a supervision group consisting of five beginning teachers’ mentors. Based on the activity of supervisees during the process of method-oriented supervision and the reflections of the supervisor, it can be concluded that beginner teachers’ mentors developed educational mentoring approach. They also improved their observational skills and skills needed for establishing a working alliance. It can be concluded that the proposed model of method-oriented supervision has proven to be useful for the development of the competencies of the beginning teachers’ mentors. Key words: method-oriented supervision; experiential learning; mentorship; beginning teachers; professional development.
Čim višja stopnja inkluzivnosti izobraževalnega sistema je cilj, h kateremu stremimo na vseh vzgojno-izobraževalnih ravneh. Inkluzivnost se nanaša na tiste posameznike in skupine, ki so bili skozi ...zgodovino večkrat izključeni, zaradi odstopanja od pričakovanih norm razvoja pa so bili pogosto tudi stigmatizirani. V članku so predstavljene glavne teoretske opredelitve koncepta inkluzije in sodobne sistemske rešitve vključevanja oseb s posebnimi potrebami v izobraževanje. Osredotočamo se na podobnosti in razlike med izobraževanjem oseb s posebnimi potrebami na različnih ravneh izobraževanja. Zanima nas, ali se identificirane prepreke na poti k inkluzivnosti šolskega sistema prenašajo z nižjih na višje ravni vzgojno-izobraževalnega sistema in kako to vpliva na inkluzivno naravnanost učnih skupnosti. Izhajamo iz analize relevantnih zakonodajnih dokumentov, spletnih strani, teoretske literature in sekundarnih virov o vključevanju oseb s posebnimi potrebami v sistem izobraževanja v Sloveniji. Ugotavljamo, da to, kar velja za izobraževalni sistem na douniverzitetni ravni, v veliki meri velja tudi za terciarno izobraževanje. Bolj kot inkluzivno se na vseh ravneh izobraževanja odraža integracijsko razumevanje vključevanja oseb s posebnimi potrebami. To hkrati pomeni odmik od širšega razumevanja inkluzije kot temelja za vzpostavljanje bolj inkluzivno naravnane učne skupnosti.
Djeca se već u prvim godinama života susreću s medijskim sadržajima, pri čemu izloženost i vrijeme koje provode uz medije s odrastanjem sve više raste. Upravo je stoga važno medijsko obrazovanje koje ...djecu treba pripremiti na suživot s medijima, a u tom procesu, uz obitelj, najvažniju ulogu imaju učitelji koji provode medijsko obrazovanje u školama te kao takvi i sami moraju biti medijski pismeni. Cilj je ovoga rada utvrditi medijske kompetencije učitelja razredne nastave i Hrvatskoga jezika, kao primarnih medijskih edukatora u hrvatskim školama, i njihovu povezanost s procjenom medijskih kompetencija učenika. U istraživanju, koje je provedeno metodom samoprocjene ispitanika, sudjelovalo je 2229 učitelja, a rezultati su pokazali da su medijske kompetencije učitelja povezane s procjenama medijskih kompetencija učenika te da učitelji najlošije ocjenjuju vlastite vještine proizvodnje medijskih sadržaja, primarno onih složenijih, te da im je potrebno dodatno usavršavanje u području medijske pismenosti. Pritom učitelji Hrvatskoga jezika svoje sposobnosti analize i kritičkog vrednovanja medijskog sadržaja procjenjuju višom u odnosu na učitelje razredne nastave. Rezultati pokazuju da su medijske kompetencije učitelja slabo povezane s procjenom kritičke medijske pismenosti učenika.
The possession of media competences has become necessary in modern societies in which children already encounter media content in the first years of their lives, while the exposure and time they spend with the media grows more and more as they grow up. Media education should prepare children for coexistence with the media and develop the skills of using, analyzing, critically evaluating and creating media content, and in this process, along with the family, the most important role is played by teachers who carry out media education in schools and as such they must be media literate themselves. The aim of this work is to determine the media competences of classroom and Croatian language teachers, as primary media educators in Croatian schools, and their connection with the evaluation of students’ media competences. 2,229 teachers participated in the research, which was conducted using the self-assessment method of respondents, and the results showed that teachers’ media competences are related to assessments of students’ media competences, and that teachers rate their own skills in the production of media content, primarily the more complex ones, the worst, and that they need additional training in the field of media literacy. At the same time, teachers of the Croatian language rate their ability to analyze and critically evaluate media content higher than classroom teachers. The results show that the media competence of teachers is weakly related to the assessment of students’ critical media literacy.
Slovensko-hrvatske veze kompleksni su procesi koji se ostvaruju na različitim razinama, a u velikoj mjeri ih realiziraju pojedinci koji spajaju obje kulture. U radu se, stoga, promatraju slovenski ...pojedinci koji su dio svojega života proveli na hrvatskim prostorima, školujući se u hrvatskim obrazovnim institucijama ili radeći kao nastavnički kadar u školskom sustavu u vrijeme kada su oba naroda bila u sklopu Austro-Ugarske Monarhije. U radu je naveden pregled najznačajnijih radova koji su se bavili tematikom slovensko-hrvatskih odnosa, pri čemu se ističe pristup u kojem se sagledavaju pojedinci za koje pojedini autor procjenjuje da je od značaja za hrvatsku ili slovensku zajednicu. Iako je u posljednjim desetljećima intenziviran rad na promatranju slovensko-hrvatskih odnosa, još uvijek nedostaje kompleksnije sagledavanje ove problematike.
Cilj rada je ustanoviti razloge zbog kojih su pojedinci dolazili raditi u hrvatske gimnazije, jesu li se i na koji način istaknuli u svojem djelovanju, te na koji su način utjecali na okolinu u kojoj su se našli. Analizom života i rada pojedinih slovenskih gimnazijskih profesora može se zaključiti da su u hrvatske krajeve došli po službenoj dužnosti, uglavnom zato što nisu mogli birati mjesto na kojem će službovati ili zato što nisu mogli riješiti svoje egzistencijalno pitanje na prostoru Slovenije. Veći
dio doseljenih profesora snašao se u novoj okolini i svojim je djelovanjem utjecao
na lokalne i šire društvene i kulturne okolnosti, pri čemu je nerijetko istican i nacionalni
identitet (hrvatski i/ili slovenski) kao važan dio njihovoga djelovanja. Na
taj su se način, naročito oni profesori koji su se javno isticali svojim djelovanjem i
to zahvaljujući izvanškolskim aktivnostima i interesima poput pisaca, glazbenika i
slikara, pojedinci uklapali u okolinu u koju su doseljavali i postajali ugledni i priznati
članovi zajednice. Ipak, iako su svoj posao obavljali profesionalno, određen broj
tih pojedinaca čeznuo je za povratkom u Sloveniju i realizacijom svojih interesa u
matičnoj zemlji. Drugu skupinu pojedinaca čiji se život i rad analizira u djelu čine
Slovenci koji se nisu snašli u okolinu u koju su doselili, otvoreno su iskazivali svoje
nezadovoljstvo i aktivno su radili na tome da odu s hrvatskih prostora. O djelovanju
odabranih pojedinaca doznaje se u velikoj mjeri na temelju tiska i literature, ali i na
temelju književnog stvaralaštva Augusta Šenoe.
Zaključuje se, stoga, da su slovenski učitelji i profesori koji su doselili na hrvatske prostore
svojim djelovanjem obilježili zajednicu u koju su došli, pridonijeli su stvaranju
i jačanju slovensko-hrvatskih veza uvažavajući posebnosti kraja u koji su došli
i unoseći u njega elemente svoje kulture. S obzirom da su bili dio javnoga života,
njihovo je djelovanje dokumentirano u tisku, ali i u hrvatskoj književnosti. Ipak,
treba naglasiti da ova tema nije u dovoljnoj mjeri istražena i da ovaj rad predstavlja
poticaj za daljnje istraživanje kompleksnih ljudskih sudbina slovenskih pojedinaca
koji su doselili na hrvatske prostore.
