Reactive oxygen species (ROS) can lead to haemolysis and eventually to diseases such as thalassemia and sickle cell anaemia. Their action can be counteracted by the antihaemolytic activity of ...therapeutic agents. The aim of our study was to identify plants that most efficiently counteract ROS-caused haemolysis. From ten plants known for their antioxidant activity (Orobanche orientalis G. Beck, Cucumis melo L., Albizzia julibrissin Durazz, Galium verum L., Scutellaria tournefortii Benth, Crocus caspius Fischer & Meyer, Sambucus ebulus L., Danae racemosa L., Rubus fruticsos L., and Artemisia absinthium L.) we prepared 30 extracts using three extraction methods (percolation, Soxhlet, and ultrasound-assisted extraction) to see whether the extraction method affects antihaemolytic efficiency, and one extraction method (polyphenol extraction) to see how much of this action is phenol-related. Extract antihaemolytic activity was determined in mice red blood cells and compared to that of vitamin C as a known antioxidant. Nine of our extracts were more potent than vitamin C, of which G. verum (aerial parts/percolation) and S. tournefortii (aerial parts/polyphenol) extracts were the most potent, with an IC
of 1.32 and 2.08 μg mL
, respectively. Haemolysis inhibition depended on extract concentration and the method of extraction. These plants could provide accessible sources of natural antioxidants to the pharmaceutical industry
Reaktivni kisikovi spojevi (ROS) mogu dovesti do hemolize te u konačnici do bolesti poput talasemije i anemije srpastih stanica. Takvo se djelovanje može ublažiti ili spriječiti terapijskim djelovanjem antihemolitika. Cilj je ovog istraživanja bio izdvojiti biljke koje najuspješnije sprječavaju hemolizu uzrokovanu reaktivnim kisikovim spojevima. U tu smo svrhu pripremili 30 ekstrakata biljaka poznatih po svojem antioksidacijskom djelovanju: Orobanche orientalis G. Beck, Cucumis melo L., Albizzia julibrissin Durazz, Galium verum L., Scutellaria tournefortii Benth, Crocus caspius Fischer & Meyer, Sambucus ebulus L, Danae racemosa L., Rubus fruticsos L. te Artemisia absinthium L. Rabili smo tri uobičajene ekstrakcijske metode (perkolacija, Soxhlet i ultrazvučna ekstrakcija) kako bismo utvrdili utječe li metoda na anihemolitičku aktivnost ekstrakta te smo u nekoliko uzoraka ekstrahirali polifenole kako bi se vidjelo koliko je ta aktivnost povezana s njihovom razinom. Antihemolitičku smo aktivnost mjerili u mišjim eritrocitima i usporedili je s onom vitamina C, koji je poznati antioksidans. Izdvojeno je devet ekstrakata sa snažnijom aktivnosti od vitamina C, od kojih su ekstrakti G. verum (zračni dijelovi/perkolacija) odnosno S. tournefortii (nadzemni dijelovi/polifenoli) bili najsnažniji, s inhibicijskom koncentracijom (IC50) od 1,32 odnosno 2.08 μg mL-1. Inhibicija hemolize ovisila je o koncentraciji ekstrakta te o metodi ekstrakcije. Ove bi biljke mogle poslužiti farmaceutskoj industriji kao lako dostupni izvori prirodnih antioksidansa
Svrha: Željela se ispitati učinkovitost atmosferskoga plazmenog mlaza (APM) kao izvora svjetlosti čiji učinak može brže razlagati vodikov peroksid u gelovima za izbjeljivanje i tako potaknuti brže i ...bolje izbjeljivanje. Materijali i metode: U zeleni čaj je osam sati bilo uronjeno 25 pastila hidroksilapatita. Nakon toga su osušene i podijeljene u pet skupina s po pet pastila. Uzorci su posebno tretirani gelovima za izbjeljivanje s 30-postotnim i 40-postotnim vodikovim peroksidom te u kombinaciji s atmosferskom plazmom. Tijekom procesa izbjeljivanja analizirana je optička emisijska spektroskopija i temperatura s pomoću pirometra. Boja pastila bila je određena RGB kolorimetrom. Za mjerenje pH vrijednosti korišteno je prije i poslije tretmana dodatnih 10 pastila kojima je pH izmjeren kontaktnim pH-metrom. Rezultati: Analizom promjene boja na pastilama prije i poslije tretmana, pokazano je da APM u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje poboljšava izbjeljivanje 32, odnosno 15 posto. Postupak izbjeljivanja s pomoću APM-a imao je bolji učinak u šest puta kraćem vremenu u odnosu prema tretmanu koji je predložio proizvođač. Optičkom emisijskom spektroskopijom dokazana je kemijska aktivnost plazme. Nakon tretmana APM-om, pH vrijednosti gela za izbjeljivanje pale su na 50 do 75 posto početnih vrijednosti, a temperatura na površini tretiranog uzorka porasla je s 8 na 10˚C u odnosu prema početnim vrijednostima. Zaključak: Uporaba atmosferskoga plazmenog mlaza u kombinaciji s gelovima za izbjeljivanje daje bolje rezultate u kraćem vremenu i ne povećava temperaturu koja može oštetiti okolno tkivo.
Potreba za uklanjanjem organskih nečistoća iz industrijskih otpadnih voda uvjetovala je razvoj novih, djelotvornih tehnologija s posebnim naglaskom na uštedu sirovina i energije te ekonomičnost ...procesa. Katalitička oksidacija organskih zagađenja vodikovim peroksidom u vodenom mediju, poznata kao metoda CWPO (eng. Catalytic Wet Peroxide Oxidation), jedan je od postupaka koji ispunjava navedene zahtjeve. Upotrebom vodikova peroksida, kao oksidacijskog sredstva, i pogodnog heterogenog katalizatora moguće je proces provoditi pri atmosferskom tlaku i temperaturi ispod 383 K. Zeoliti su zbog svojih specifičnih značajki (selektivnost prema veličini i obliku molekula, termička i kemijska stabilnost, neškodljivost živom svijetu) izrazito pogodni katalizatori za uporabu u selektivnim oksidacijskim procesima. Stoga su u ovom radu proučavani aktivnost, selektivnost i stabilnost katalizatora Cu/Y-5 u reakciji oksidacije fenola vodikovim peroksidom. Katalizator je pripravljen ionskom izmjenom protoniranog oblika komercijalnog zeolita. Karakterizacija katalizatora obuhvaćala je rendgensku difrakciju (XRD), pretražnu elektronsku mikroskopiju (SEM) i elementnu analizu atomskim apsorpcijskim spektrometrom (AAS), te određivanje specifične površine i obujma pora (standardna BET-metoda). Reakcija je provođena u šaržnom Parrovu reaktoru pri atmosferskom tlaku i temperaturama od 323 do 353 K. Katalizator je pripravljen u praškastom obliku, a maseni udjel bakra u zeolitu iznosio je 3,46 %. Početna koncentracija fenola u reakcijskoj otopini bila je 0,01 mol dm−3, a vodikova peroksida od 0,01 do 0,10 mol dm−3. Dobiveni eksperimentalni podaci testirani su sljedećim kinetičkim modelima za oksidaciju fenola rPh = k1 cPh cHP i raspad vodikova peroksida rHP = k2 cHP, a kinetički parametri procijenjeni su Nelder-Meadovom metodom nelinearnog optimiranja. Rezultati provedenih istraživanja pokazali su da je pri ispitivanim reakcijskim uvjetima primjenom postupka CWPO uz katalizator Cu/Y-5 moguće iz početne reakcijske smjese u potpunosti ukloniti fenol uz istodobno 54,5 %-tno smanjenje sadržaja ukupnog organskog ugljika.
Katalitička oksidacija zagađivala organskog podrijetla vodikovim peroksidom u vodenom mediju, poznata kao metoda CWPO (eng. Catalytic Wet Peroxide Oxidation), jedan je od postupaka kojim je moguće ...postići smanjenje organskog opterećenja otpadnih voda u praksi. U ovom radu zeolit Y-5 izabran je za nosač u koji je kao katalitički aktivna tvar ugrađen bakar. U radu je istražen utjecaj reakcijskih parametara te postsintetske kemijske i termičke obrade katalizatora na njegove katalitičke značajke: aktivnost i stabilnost. Katalizator Cu/Y-5 pripravljen je ionskom izmjenom protoniranog oblika komercijalnog zeolita Y-5. Radi poboljšanja njegovih katalitičkih značajki provođena je postsintetska kemijska (ispiranje sa H2SO4) i termička obrada (kalciniranje). Karakterizacija katalizatora Cu/Y-5 obuhvaćala je rengdensku difrakcijsku analizu na praškastom uzorku (PXRD) i elementnu analizu na atomskom apsorpcijskom spektrometru (AAS) te određivanje specifične površine, obujma pora i raspodjele obujma pora (standardna metoda BET). Aktivnost i stabilnost pripravljenih katalizatora ispitana je u reakciji oksidacije fenola vodikovim peroksidom u vodenoj otopini. Maseni udjel bakra na zeolitu bio je 3,46 % prije postsintetske obrade, odnosno 3,97 % nakon postsintetske termičke obrade te 0,94 % nakon postsintetske kemijske obrade. Eksperimentalni podatci dobiveni provođenjem katalitičkih testova testirani su sljedećim kinetičkim modelima za oksidaciju fenola rPh = k1 cPh cHP i raspad vodikova peroksida rHP = k2 cHP. Za procjenu kinetičkih parametara primijenjena je Nelder-Meadova metoda nelinearnog optimiranja. Oba postupka postsintetske obrade značajno su poboljšala stabilnost pripravljenog Cu/Y-5 katalizatora, dok je istodobno njegova aktivnost ostala nepromijenjena ili je poboljšana.
Kondenzat izdahnutog zraka (KIZ) sadržava aerosoliziran sekret dišnih putova i hlapljive sastojke koji pružaju neinvazivan uvid u biokemijske i upalne procese u plućima. Značajan porast interesa za ...KIZ rezultat je prepoznavanja da u plućnim bolestima ta lako skupljiva tekućina ima mjerljive karakteristike koje se razlikuju od zdravog stanja. KIZ pruža uvid u redoks reakcije unutar pluća, acidobazni status te stupanj i tip upale u akutnoj i kroničnoj fazi astme, kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti, adultnom respiratornom distres sindromu, cističnoj fibrozi i drugim bolestima dišnog sustava. Karakteriziran nepoznatim i varijabilnim stupnjevima razrjeđenja, KIZ ne pruža preciznu informaciju o koncentraciji pojedinog markera unutar sekreta dišnih putova, ali pokazuje kada se koncentracija razlikuje između zdravog i bolesnog stanja u dišnom sustavu. Zbog pristupačnosti i jednostavnosti izvođenja, KIZ postaje integralni dio budućih kliničkih istraživanja, a nakon što se prevlada problem standardizacije, on bi se mogao iskoristiti u dijagnosticiranju i praćenju terapije bolesti dišnog sustava.
Štetni učinci povišenih razina katekolamina posredovani su različitim mehanizmima, uključujući transkripciju gena i formiranje produkata oksidacije. Svrha je ovoga istraživanja bila utvrditi jesu li ...molekularni mehanizmi koji stoje u osnovi štetnoga djelovanja adrenalina na DNA posredovani reaktivnim vrstama kisika (ROS). Da bismo to postigli, izložili smo humane stanice pune krvi adrenalinu (10 μmol L-1) i vodikovu peroksidu (50 μmol L-1) (pozitivna kontrola), koje su odvojeno predtretirane i post-tretirane kvercetinom (500 μmol L-1), „hvatačem“ slobodnih radikala. Kvercetin je značajno smanjio broj stanica s DNA oštećenjima i u predtretmanu i u post-tretmanu, što je sugeriralo da adrenalin djeluje uglavnom stvaranjem ROSa. Taj je mehanizam podržan i postupnim smanjenjem broja stanica s oštećenjima DNA izazvanim adrenalinom i H2O2 u vremenskim intervalima od 15, 30, 45 i 60 minuta nakon tretmana. Naši rezultati jasno pokazuju da su mehanizmi popravka prilično učinkoviti u odnosu na ROS-posredovana oštećenja DNA izazvana adrenalinom.
U radu je ispitan utjecaj pranja s izbjeljivanjem s dva različita sredstva za bijeljenje: praškom za bijeljenje i vodikovim peroksidom na prethodno biopoliranu pamučnu denim tkaninu bojadisanu s ...indigo bojilom. Odjevni proizvodi od pamučne denim tkanine obojadisani indigo bojilom su prani uz dodatak enzima radi otklanjanja dlakavosti površine, odnosno biopolirani. Nakon toga je jedan dio obrađivan s praškastim sredstvom za bijeljenje u koncentraciji od 2,5 g/L u vremenima od 3 i 5 min na 50 óC, a drugi dio s vodikovim peroksidom u koncentraciji 2,5 g/L u vremenima od 5 i 10 min. Nakon obrada na uzorcima su provedena ispitivanja vlačne čvrstoće, čvrstoće u šavu, površinske mase, postojanosti obojenja na vodu, na kiselinu, lužinu, pranje i habanje. Pranje odjevnih predmeta s izbjeljivanjem provedeno primjenom dvaju sredstva za bijeljenje imalo je velik utjecaj na njihova fizikalna svojstva i postojanosti obojenja u odnosu na neobrađene predmete.
U radu se predstavljaju rezultati studije o slučaju 19-godišnje pacijentice koja je došla u Kliniku za oralnu medicinu žaleći se na oljuštene usnice. Te je lezije imala već dulje od sedam godina i ...nikakvo liječenje nije pomoglo. Njezin dotadašnji liječnik dijagnosticirao je kontaktni dermatitis. Naša dijagnoza glasila je eksfolijativni heilitis. Epikutani test pastom za zube koja je sadržavala natrijev lauril-sulfat (SLS) bio je pozitivan, pa ju je pacijentica odbacila. Umjesto nje počela se koristiti pastom za zube bez SLS-a. Tijekom jednogodišnje terapije 1-postotnom otopinom vodikova peroksida i glicerin-boraksa, stanje joj se postupno poboljšalo i na kraju se lezija potpuno povukla. Glicerin-boraks sigurno je i jeftino sredstvo, jednostavno za korištenje u liječenju otpornoga eksfolijativnog heilitisa. SLS je u ovom slučaju vjerojatno bio uzročnik te tegobe.
U radu je ispitan utjecaj različitih tipova zeolitnih nosača na aktivnost i stabilnost Cu/ZSM5, Cu/Y i Cu/X katalizatora korištenih za obradu fenolne (modelne) otpadne vode vodikovim peroksidom. ...Katalizatori su pripravljeni ionskom izmjenom komercijalnih ZSM5, Y i X zeolita. Karakterizacija katalizatora je obuhvaćala rendgensku difrakcijsku analizu (XRD), skenirajuću elektronsku mikrografiju (SEM), infracrvenu spektroskopiju (FTIR), elementarnu analizu (AAS) te određivanje specifične površine standardnom BET metodom. Reakcija je provođena u šaržnom reaktoru pri atmosferskom tlaku, različitim temperaturama (323 K – 353 K), konstantnoj koncentraciji fenola (0,01 mol dm-3) i vodikovog peroksida (0,1 mol dm-3) te masi katalizatora (0,5 g dm-3). Djelotvornost katalizatora praćena je preko konverzije fenola, ukupnog organskog ugljika te skidanja bakra s nosača. Utvrđeno je da je Cu/X katalizator aktivniji i stabilniji od Cu/Y i Cu/ZSM5 katalizatora te da je pri blagim reakcijskim uvjetima pogodan za obradu fenolne otpadne vode.
Poboljšanje kvalitete motornih goriva s obzirom na ekološke karakteristike kontinuirano je usmjereno prema smanjenju sadržaja sumpora, što je moguće postići različitim postupcima desulfurizacije. U ...tom smislu, razvijen je proces oksidacijske desulfurizacije kao alternativa ili dodatak postojećem procesu hidrodesulfurizacije (HDS).
U ovom radu proučavan je utjecaj temperature reakcije, brzine miješanja i vremena oksidacije na proces oksidacijske desulfurizacije (ODS) modelnog dizelskog goriva u sustavu vodikov peroksid / octena kiselina. Ispitivanja su provedena u kotlastom reaktoru volumena 70 ml, u temperaturnom rasponu 20-90 °C, pri brzini miješanja od 300-700 o/min i vremenu reakcije do 150 minuta. Dobiveni rezultati ukazuju na povećanje stvaranja sulfona pri višim temperaturama i većoj brzini miješanja.
Nakon procesa oksidacije provedena je ekstrakcija rafinantne faze dimetil-formamidom, te su istraženi utjecaji procesnih parametara; omjera otapalo/rafinat, brzine vrtnje miješala i temperature. Analiza sumporovih spojeva nakon procesa oksidacijske desulfurizacije provedena je metodom plinske kromatografije.
PDF
