Prispevek obravnava dinamiko rabe metafor vode v begunskem diskurzu, kot se kaže v nemški različici Wikipedije. Prosta enciklopedija omogoča analizirati dinamiko rabe metafor na edinstven način, in ...sicer s primerjavo redakcij nekega članka v povezavi s komentarji na diskusijskih straneh. Teoretični okvir za analizo metafor vode v analiziranem fragmentu begunskega diskurza predstavlja diskurzno lingvistična analiza, ki se izhajajoč iz Foucaultove tradicije pojmovanja diskurza osredotoča na transtekstualne jezikovne vzorce, in sicer tako na njihovo sistematičnost in kontekstualno rabo kot tudi na njihovo dinamiko. Rezultati študije kažejo, da metafore vode tudi v analiziranem fragmentu begunskega diskurza nemške Wikipedije igrajo pomembno vlogo pri perspektivizaciji beguncev in tvorijo raznoliko metaforično polje. Upad njihove rabe med izgradnjo članka na izpostavljenih delih opisnega besedila gre povezati s konsenzom o občutljivi rabi verbalnih metafor vode v begunskem diskurzu, ki se vzpostavi na diskusijskih straneh. Njihova pogosta zastopanost v citatih kaže na nekritično reprodukcijo metafor iz medijev. Vizualne metafore vode niso tematizirane v metajezikovni razpravi in ne fluktuirajo, kar kaže na ozko dojemanje problematičnosti vodnih metafor v opazovanem fragmentu. Rezultati raziskave z več vidikov pomembno dopolnjujejo dosedanje raziskave metafor v medijskem begunskem diskurzu.
Slobodno uređene enciklopedije, od kojih je Wikipedija vodeća prema broju članaka i korisnika, danas predstavljaju nezanemariv izvor informacija. Kako je koncepcija njihova uređivanja zasnovana na ...anonimnosti i slobodi unosa sadržaja, od same njihove pojave traju rasprave o pouzdanosti i kvaliteti na taj način uređenih sadržaja. Ovim se radom nastojalo spoznati trenutačno kvalitativno stanje enciklopedijskih izvora nastalih slobodno uređivačkom, odnosno tradicionalnom koncepcijom. Za izvore uspoređivanih sadržaja odabrana je Hrvatska enciklopedija, kao tradicionalno uređen izvor, i hrvatsko izdanje Wikipedije, kao slobodno uređen enciklopedijski sadržaj. U radu su definirani elementi putem kojih se utvrdio njihov kvalitativni odnos, a provjereni su putem recenzentske analize u kojoj je sudjelovalo 24 recenzenata, stručnjaka u pojedinim područjima. Rezultatima istraživanja prikazan je trenutačni odnos izvora prema parametrima informativnosti, točnosti iznesenih informacija, dostatnosti, usmjerenosti i objektivnosti. Rezultati ovoga rada dio su širega istraživanja kojim je uspostavljen model za kvalitativnu usporedbu izvora informacija.
U radu se raspravlja o promjenama u strukturi znanja, o sve većim potrebama za sposobnostima traženja i pronalaženja, ocjenjivanja i vrednovanja, organizacije i kreativne uporabe relevantnih ...informacija. Danas korisnici do sadržaja dolaze uz pomoć pretraživača, a to zahtijeva drugačiji pristup organizaciji enciklopedija i drugih leksikografskih izdanja. Sve je moguće pronaći, no važno je znati gdje i kako treba tražiti. Ni Google ne može odgovoriti na sva postavljena pitanja. Ako kao kriterij provjere kvalitete postavimo 5W pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto) ustanovit ćemo da su odgovori na pitanja koja su postavljena s pomoću prvih četiriju upitnih zamjenica gotovo uvijek dostupni, uglavnom primjereni, točni i dostatni; no zapinju odgovori na pitanje zašto.
U provedenom istraživanju u središtu je bila kvaliteta »pokrivenosti« nekih u Hrvatskoj poznatih leksičkih jedinica u različitim wikipedijama: u četiri jezika ili izdanja u regiji (hrvatski, bosanski, srpski, srpskohrvatski) i u četiri svjetska jezika (engleski, francuski, njemački i španjolski). Promatrana je zastupanost književnika i sportaša u izdanjima na tim jezicima. Nitko od promatranih književnika nema članak u svim jezicima/izdanjima. Uspoređujući jezike vidljivo je da naši autori gotovo i ne postoje u španjolskom i francuskom izdanju, a da je tek nešto bolja situacija s njemačkim. Zastupanost sportaša bila je bolja, gotovo svi se pojavljuju na odabranim svjetskim jezicima. Na kraju se postavlja nekoliko pitanja, npr. je li važnije pisati »za sebe«, dakle raditi na stvaranju što kvalitetnije enciklopedije namijenjene publici u Hrvatskoj, odnosno svima onima koji koriste hrvatski jezik, ili bi trebalo sustavno raditi na predstavljanju »naših« tema, bez obzira na to je li riječ o osobama ili tekstovima iz područja politike, povijesti ili (najšire shvaćeno) kulture i umjetnosti u izdanjima na drugim jezicima. Ako se slažemo u tome da ćemo dobiti relativno uspjele odgovore na pitanja tipa tko, što, gdje, kada, a mnogo manje uspjele na pitanja koja započinjemo s kako ili zašto, onda se time odgovara i na pitanje o ulozi online enciklopedija u transferu znanja. Vrijednost znanja sadržanog u odgovoru na pitanje kako ili zašto jest »dodana vrijednost« enciklopedije, ono po čemu se ona razlikuje od rječnika ili pretraživača.
U članku se opisuju suvremene ukrajinske elektroničke enciklopedije, preporučuje se njihov općeniti pregled te se karakteriziraju njihove glavne vrste, tematske i tipološke osobine online ...enciklopedijskih proizvoda i elektroničkih verzija tiskanih vodiča kao izvora koji također pridonose stvaranju opsežne mreže ukrajinskih elektroničkih enciklopedija i njihovoj integraciji u globalnu mrežu elektroničkih enciklopedija različitih vrsta i tematika. Od početka XXI. stoljeća u Ukrajini je započeo ubrzan proces stvaranja elektroničkih enciklopedija kao multimedijskih pandana tiskanim knjigama, kao i neovisnih djela na CD-ovima, DVD-ovima ili mrežnih verzija. Danas postoji primjetna tendencija prema stalnom kvalitativnom poboljšavanju online enciklopedija, ne samo s tehničkoga aspekta (konkretno, ovo se odnosi na brzinu i lakoću pronalaženja informacija, hipertekstualne poveznice, ili ubacivanje digitalnih audio ili videoisječaka, animacija i elemenata virtualne stvarnosti) nego i s aspekta sadržaja – znanstveno važećih, točnih i dokazanih činjenica.
