Onečišćenje, odnosno utjecaj plastike na okoliš, jedan je od globalnih problema današnjice, a poznat je još od davnina. Zbog svoje široke upotrebe plastiku možemo naći u gotovo svim sastavnicama ...okoliša, gdje može štetno utjecati na žive organizme. Plastika, unatoč svojoj praktičnosti, sadrži štetne kemikalije, aditive, poput poput di(2-etilheksil)ftalata (DEHP), mono(2-etilheksil)ftalata (MEHP), bisfenola A (BPA), polikloriranih bifenila (PCB) i drugih. U ovome radu dan je pregled istraživanja štetnog djelovanja aditiva na ekosustav temeljen na raznim testovima toksičnosti.
Sorbinska kiselina i njezine soli, kalijev i kalcijev sorbat prehrambeni su aditivi, odnosno konzervansi s antimikrobnim djelovanjem koji inhibicijski djeluju na plijesni i kvasce, ali i na neke ...bakterije. Sorbinska kiselina, zbog navedenih svojstava, ima široku primjenu u
prehrambenoj industriji, a naročito za konzerviranje mliječnih proizvoda, slastičarskih i pekarskih proizvoda, majoneza, namaza, suhog voća, vina te za površinsku obradu prerađenih mesnih proizvoda. Mehanizan antimikrobnog djelovanja sorbata još nije u potpunosti istražen. Preporučeni dnevni unos sorbinske kiseline iznosi 25 mg/kg tjelesne mase te se smatra najmanje tosičnim konzervansom, iako u kombinaciji s drugim aditivima može stvarati spojeve štetne za zdravlje. Kako bi se utvrdilo moguće prekoračenja najveće dopuštene količine (NDK) sorbinske kiseline u proizvodima životinjskog podrijetla, tijekom petogodišnjeg razdoblja (2018. - 2022.) s hrvatskog tržišta prikupljeno je i analizirano 725 uzoraka, od čega 445 uzoraka mliječnih proizvoda i 280 uzoraka mesnih proizvoda. Od ukupnog broja uzoraka, sorbinska kiselina detektirana je u 37 uzoraka. Količina sorbinske kiseline u mesnim proizvodima kretala se u rasponu 6-73 mg/kg te u mliječnim proizvodima 6-797 mg/kg. U niti jednom od analiziranih uzoraka nije određena količina ovog aditiva veća od NDK definirane zakonodavstvom. Međutim, u cilju zaštite zdravlja potrošača nužna je daljnja sustavna kontrola ovog prehrambenih aditiva.
Zahtjevi potrošača za zdravijim namirnicama dobivenim iz ekološkog uzgoja jedan su od najvažnijih razloga za uvođenje novih hranidbenih strategija u stočarsku proizvodnju. Dodatni poticaj za traženje ...te iznalaženje novih dodataka koji će unaprijediti spomenutu proizvodnju nastao je slijedom zabrane uporabe antibiotika kao promotora rasta zbog razvoja rezistencije na antibiotike. Sukladno prethodno spomenutom, stočarska proizvodnja u većini zapadnoeuropskih zemalja danas podrazumijeva uporabu različitih prirodnih dodataka. U tom smislu posebno je učestala uporaba fitogenih aditiva kao što su: mažuran, češnjak, timijan, biljna eterična ulja, ružmarin, crni papar, artičoka, menta, korijen đumbira, origano, kim, šipak, kopriva, kamilica, maslačak i anis. Istraživanja utjecaja spomenutih fitogenih aditiva na performanse rasta i zdravlje različitih vrsta i kategorija domaćih životinja potvrdila su učinkovitost ovih spojeva kao promotora rasta koji ujedno bitno unaprjeđuju zdravlje životinja. Stručnjaci smatraju kako će pozitivna iskustva proizvođača s ovim aditivima u budućnosti dovesti do njihove još veće uporabe u suvremenoj stočarskoj proizvodnji.
Složen kemijski sastav i fizikalna svojstva nafte i naftnih goriva čine njihovu karakterizaciju vrlo zahtjevnom. Pojedinačni spojevi, sastojci nafte i proizvoda razlikuju se po molekulskoj strukturi, ...veličini, polarnosti i funkcionalnosti. Sastav i prisutnost određenih specifičnih ugljikovodičnih skupina u određenom proizvodu ovisi o vrsti goriva i postupku procesa obrade. Kako bi se predvidjeli potencijali goriva ili odredili zahtjevi za poboljšanjem, potrebno je dobro poznavanje sastava goriva. U tu svrhu stalno se razvijaju nove i sve sofisticiranije analitičke tehnike i metode. Spektroskopija NMR ima široku primjenu u istraživanju sastava složenih ugljikovodičnih smjesa nafte i naftnih proizvoda. Pregledom je obuhvaćena njezina primjena u analizi benzinskih i dizelskih goriva. Opisana je važnost razvoja tehnika CP/MAS NMR za snimanje čvrstih uzoraka u analizi naftno-geokemijskih supstrata. Prikazane su mogućnosti spektroskopije NMR u karakterizaciji polimernih aditiva koji se upotrebljavaju u naftnoj industriji.
Stabilna crijevna mikrobiota utječe na mnogo načina na održavanje ili poboljšanje zdravlja svinja. Dosadašnja istraživanja su pokazala pozitivan utjecaj crijevne mikrobiote u iskoristivosti hranjivih ...tvari, poboljšanju morfoloških i fizioloških svojstava gastrointestinalnog (GI) trakta, u sprječavanju prodora patogenih vrsta, a također mikroorganizmi probavila imaju važnu imunološku ulogu. Osim korisnih i poželjnih bakterijskih vrsta, crijevna mikrobiota svinja može uključivati patogene poput Salmonella spp., Clostridia spp. i patogenih sojeva E. coli. U slučaju narušene ravnoteže prirodno prisutnih mikrobnih zajednica, ovi patogeni mogu uzrokovati bolesti svinja te posljedično gubitke u proizvodnji. U prošlosti su za osiguranje stabilne mikrobiote GI trakta preventivno korišteni antibiotici, no od kada je prepoznata štetnost takve prakse sve više se koriste probiotici, prebiotici te različiti aditivi. Za takav pristup, potrebno je poznavati sastav i brojnost mikrobnih zajednica prisutnih u GI traktu svinja kao i identificirati ključne mikroorganizme u prevenciji infekcija i održavanju zdravlja domaćina. Zbog toga je u fokusu znanstvenog interesa definirati i detaljno karakterizirati crijevnu mikrobiotu zdravih jedinki, istražiti međusobne mikrobne interakcije, kao i interakcije s domaćinom, te različite načine osiguravanja stabilne crijevne mikrobiote kako bi se održala vitalnost i zdravlje životinja.
U radu je dat pregled polimernih aditiva koji služe za sniženje tecišta i poboljšanje reoloških svojstava nafte i plinskog kondenzata. Opisane su temeljne vrste polimera koji se u te svrhe ...primjenjuju: polimeri na osnovi olefina, posebice etilena, kopolimeri vinil-acetata i alkil-fumarata, esteri akrilne i metakrilne kiseline te polimeri na osnovi anhidrida maleinske kiseline. Prikazan je mehanizam djelovanja aditiva i metode za utvrđivanje njihove djelotvornosti. Dio pregleda obuhvaća rezultate sinteze i primjene vlastitih aditiva za naftu i plinski kondenzat. Posebno je opisan utjecaj kemijske strukture i molekulske mase polimernih aditiva te njihove koncentracije na tecivost i viskoznost. Ispitivanja su provedena na uzorcima nafte s naftnih polja u INI, Števkovica, Obod i Đeletovci i plinsko-kondenzatnih polja Molve, Kalinovac, Stari Gradac i Gola te mađarskog polja Barcs. Rezultati pokazuju da na djelotvornost u primjeni bitno utječu vrste
aditiva i nafte, odnosno plinskog kondenzata. Optimalni su rezultati postignuti primjenom aditiva na osnovi kopolimera dugolančanih estera metakrilne kiseline s vinil-karboksilnim kiselinama.
Natrijev ili mononatrijev glutamat (MSG) je registrirani prehrambeni aditiv koji ima funkciju pojačivača okusa. Koristi se u prehrambenoj industriji ponajprije u proizvodnji koncentrata za juhe, ...umaka, polugotovih jela, ali i mesnih proizvoda. Uporaba MSG, osim kao pojačivača okusa, povezana je i s potrebom za smanjenjem udjela soli u hrani. Iako većina ljudi može konzumirati hranu s dodanim MSG bez posljedica, u ljudi s problemima u ravnoteži natrija i kalija u organizmu, kojima nedostaju enzimi potrebni za metabolizam glutaminske kiseline u obliku natrijevog iona te u ljudi koji su skloni alergijskim reakcijama, postoji mogućnost pojave izraženijih simptoma, kao što su: mučnina, glavobolja, pretjerano zadržavanje vode u organizmu te osjećaj žarenja. Najveća dopuštena količina (NDK) MSG pojedinačno ili u kombinacija s drugim solima definirana zakonodavstvom iznosi 10 g/kg, izraženo kao glutaminskakiselina.Uovomradu,kakobise dobili preliminarni rezultati o sadržaju MSG u paštetama na hrvatskom tržištu, analizirano je 58 uzoraka četiri vrste pašteta: pileća, čajna, jetrena i riblja (tuna) pašteta. Rezultati su pokazali da pet uzorka nije udovoljavalo NDK vrijednosti od kojih dva uzorka pileće paštete, dva uzorka čajne paštete te jedan uzorak jetrene paštete. Sadržaj glutaminske kiseline u pilećim paštetama iznosio je od 3,59-13,55 g/kg, u uzorcima čajnih pašteta od 1,21-11,46 te u uzorcima jetrenih pašteta od 1,52-11,93 g/ kg. U ribljim paštetama sadržaj glutaminske kiseline iznosio je od 0,61-7,89 g/kg te su svi uzorci udovoljavali NDK vrijednosti. Uzimajući u obzir dobivene rezultate, koji govore da sadržaj glutaminske kiseline u pojedinim paštetama prelazi NDK vrijednost kao i moguću uporabu MSG u drugim kategorijama hrane, potreban je sustavan nadzor ovog aditiva u različitim proizvodima u cilju proizvodnje zdravstveno ispravne hrane i zaštite zdravlja potrošača.
Izbor odgovarajuće probiotičke kulture neophodan je za održavanje adekvatnog broja živih stanica do potrošnje, budući da postoji potencijalno nepovoljna interakcija između odabranog soja i starter ...kulture. Ova studija ispitala je prikladnost Cacıka kao potencijalnog nositelja probiotika, uključujući Lactobacillus acidophilus 74-2, Lactobacillus rhamnosus Howaru HN001TM i Bifidobacterium longum BB536 u različitim kombinacijama. Prisutnost tri probiotika uzrokovala je višu postacidifikaciju i kraće vrijeme fermentacije povezano s većim brojem stanica soja L. bulgaricus. Osim određenih kombinacija koje sadrže B. longum BB536, broj pojedinačnih probiotičkih bakterija bio je veći od 6 log g-1 za sve uzorke Cacık s dodatkom probiotika. Rezultati su pokazali da je bakterijska interakcija bila presudna za preživljavanje tijekom 21 dana skladištenja. U uzorcima koji su sadržavali soj B. longum BB536 sam ili u kombinaciji sa sojem L. acidophilus 74-2 zabilježen je pad broja živih stanica za 2,45 log i 1,95 log po g, zbog čega su se ove kombinacije pokazale neuspješnima u smislu kreiranja probiotičkog proizvoda. U tri od ukupno četiri uzorka koji su sadržavali soj L. rhamnosus Howaru HN001TM sam ili u kombinaciji s drugim probiotičkim sojevima, broj živih stanica L. rhamnosus Howaru HN001TM održao se na početnoj inokuliranoj razini, dok se značajno povećao u ko-kulturi s L. acidophilus 74-2. Uzimajući u obzir ukupna senzorska svojstva i preživljavanje probiotika, Cacık s dodatkom pojedinačnih sojeva L. rhamnosus Howaru HN001TM ili B. longum BB536 i L. rhamnosus Howaru HN001TM ili L. acidophilus 74-2 i L. rhamnosus Howaru HN001TM ili sva tri probiotika može se smatrati pogodnim za daljnju proizvodnju.
Aditivi i hrana Katalenić, Marijan
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
01/2008, Volume:
17, Issue:
1_Nutricionizam
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Prehrambeni aditivi tehnološka su nužnost u proizvodnji hrane. Teško je u slobodnoj prodaji naći hranu koja ih ne sadržava. Upravo zbog toga stvaraju kontroverzu i kod znanstvenika i kod potrošača. ...Neka istraživanja koja povezuju aditive i zdravlje zahtijevaju oprez ili, bolje rečeno, drugo mišljenje. Pamfleti kao “Izvješća Klinike za pedijatrijsku onkologiju – Düsseldorf” ili populističke knjižice o štetnosti aditiva služe samo za plašenje potrošača odvraćajući pažnju od puno važnijih problema hrane i prehrane. U HZJZ-u više od 30 godina postoji specijalizirani tim koji se bavi zdravstvenom ispravnošću aditiva i legislativom vezanom uz njih. Povezivanje zdravstvene ispravnosti aditiva, proizvodnje hrane, količine nađene u hrani i zdravlja ipak nam daje za pravo reći da su percepcija o štetnosti aditiva i stvarnost sasvim suprotne.
PDF
