Asfaltni kolnik je dio kolničke kostrukcije koji je pod najvećim utjecajem prometnog opterećenja. Stoga se u slojevima asfaltnog kolnika tijekom njegova trajanja javljaju oštećenja poput pukotina, ...kolotraga, zamora materijala, starenja te oštećenja uzrokovanih vlagom. Uzroci takvih oštećenja većinom su povećanje broja teških vozila, pogreške pri projektiranju i izvođenju te klimatski i okolišni uvjeti. Znanstvenici i inženjeri kontinuirano rade na poboljšanju svojstava asfaltnih kolnika. Nedavna istraživanja usmjerena su na poboljšanje svojstava asfaltnih mješavina kemijskom sintezom novog materijala u laboratoriju. Cilj je ovog rada prikazati pregled stanja u području učinaka kemijski sintetiziranih aditiva na svojstva asfaltnih mješavina i veziva. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da su ti novi aditivi pri upotrebi u odgovarajućim omjerima imali značajan učinak na reološka svojstva asfaltnih mješavina, kao što su kolotrazi, elastičnost i otpornost na zamor. Očekuje se da će ovo istraživanje poslužiti kao referenca i vodič za buduća istraživanja o proizvodnji novih sintetiziranih aditiva kao modifikatora asfaltnih mješavina.
Prehrambeni se aditivi definiraju kao svaka tvar koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana, niti je prepoznatljiv kao sastojak određene hrane, bez obzira na hranjivu vrijednost. Antioksidansi su ...klasa prehrambenih aditiva koji se mogu dodavati mesnim proizvodima kako bi se spriječila oksidacija lipida, usporio razvoj neugodnih okusa te poboljšala stabilnost boje. Askorbinska kiselina (AK) i eritorbinska kiselina (EA) su antioksidansi čija je uporaba dopuštena u mesnim pripravcima i mesnim prerađevinama. Cilj je ovoga istraživanja bio usporediti sadržaj AK i EK u trajnim i polutrajnim kobasicama prikupljenim na hrvatskom tržištu tijekom četverogodišnjeg razdoblja i utvrditi njihovu sukladnost u pogledu sigurnosti za konzumaciju. AK i EK analizirane su validiranom UHPLC (tekućinska kromatografija ultra visoke učinkovitosti) metodom s granicom detekcije i granicom kvantifikacije nižom od 3 mg/L, odnosno 10 mg/L. Koncentracija AK u trajnim kobasicama iznosila je od 13 mg/kg do 457 mg/kg, a u polutrajnim kobasicama od 170 mg/kg do 545 mg/kg, dok se koncentracija EK kretala od 198 mg/kg do 472 mg/kg u trajnim kobasicama, a u polutrajnim kobasicama od 14 mg/kg do 400 mg/kg. Zbog visoke koncentracije EK ukupno je nesukladno bilo 12 uzoraka (8,9 %).
Proizvodnja dizelskoga goriva bez primjene razlicitih aditiva prakticno nije zamisliva. Golem napredak motorizacije, trajni razvoj oblikovanja dizelskih motora, jacanje zahtjeva zastite okolisa te ...sve veca konkurencija na trzistu motornih goriva, postavljaju zahtjeve na parametre kakvoce dizelskoga goriva, dok u njihovu udovoljavanju aditivi imaju nezamjenjivu ulogu. Rad navodi osnovne zahtjeve za kakvocom dizelskoga goriva, opis ucinka pojedinih vrsta aditiva te mogucnosti njihove primjene danas, kao i u bliskoj buducnosti.
Emulgatorske soli Katalenić, Marijan
MESO: Prvi hrvatski časopis o mesu,
07/2004, Volume:
VI, Issue:
4
Paper
Open access
Moderna prehrambena industrija proizvodi hranu koja zbog tehnološke obrade, transporta, čuvanja i nuđenja na prodaju mora sadržavati prehrambene aditive. Uporaba aditiva u nekoj hrani određena je ...funkcionalnim djelovanjem aditiva, dodanom količinom i dopuštenosti uporabe s obzirom na vrstu hrane, a sve u skladu s točno određenim pravilima. Emulgatorske soli, fosfatni i polifosfatni aditivi su uobičajeni aditivi u mesnoj industriji čija uporaba često namjeno ili nenamjerno prelazi granicu tehnološke nužnosti.
Slučajni ili nenamjerni aditivi nemaju nikakve funkcije u živežnoj namirnici ali postanu njezin dio već prilikom obrade ili kasnije u fazi proizvodnje ili prometa. U ovom referatu osvrnuo bih se na ...nepoželjne aditive koje dandanas nalazimo u mlijeku, a to su antibiotici, sulfonamidi, sredstva za čišćenje i dezinfekciju te pesticidi.
Masovna upotreba aditiva javila se kao posljedica raznih zahtjeva koji su postavljeni u pogledu kvaliteta prehrambenih proizvoda. Ti zahtjevi se postavljaju uglavnom u pogledu ukusa, izgleda, ...trajnosti, sposobnosti za transport kao i u pogledu varijeteta u asortimanu.
Somatski embriji i biljke proizvedeni su iz dozrelih i nedozrelih kalusa embrija pšenice. Nedozreli embrij pokazao je bolju sposobnost za embriogenezu i regeneraciju biljke. Prisutnost 2,4 – D ...pokazala se bitnom za idukciju i održavanje somatske embriogeneze. Organski dušični aditivi (L-prolin, L-aspargin i kazein hidrolizat) djelovali su na stvaranje somatskog embrija kad su upotrijebljeni u mediju za održavanje kalusa. Histološka analiza potvrdila je stvaranje somatskog embrija. Regenerirane biljke imale su istu morfologiju kao i izvorne biljke.
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka aditiva na ad libitum konzumaciju svježeg obroka i suhe tvari (ST), in vivo probavljivost ST, organske tvari (OT), OT u ST (D-vrijednost) i sirovih ...proteina (SP) silirane crvene djeteline, te balans dušika (N). Crvena djetelina je košena u fenološkoj fazi cvatnje oko 60 % biljaka. Silirana je u bale ovijene plastičnom folijom bez dodatka aditiva ili s dodatkom biološkog aditiva u količini od 2 litre t-1 biljne mase. Crvena djetelina silirana bez dodatka aditiva sadržavala je statistički značajno manje (P<0,001) ST u odnosu na crvenu djetelinu s dodatkom aditiva (405 i 665 g ST kg-1 svježeg uzorka respektivno). Crvena djetelina silirana bez dodatka aditiva sadržavala je statistički značajno više SP (127 g kg-1 ST) u odnosu na crvenu djetelinu s dodatkom aditiva (110 g SP kg-1 ST). Crvena djetelina silirana bez dodatka aditiva imala je statistički značajno nižu pH-vrijednost (P<0,001) u odnosu na crvenu djetelinu s dodatkom aditiva (4,9 i 5,2 respektivno). Između tretmana nisu postojale razlike u količini NH3-N. Konzumacija po volji svježeg obroka silirane crvene djetelina bez aditiva bila je statistički značajno veća (P<0,001) u usporedbi s crvenom djetelinom siliranom s dodatkom aditiva, kao i konzumacija po volji ST obroka (P<0,01). Probavljivost ST, OT, D-vrijednost i probavljivost SP nije se značajno razlikovala između tretmana. Životinje hranjene siliranom crvenom djetelinom bez aditiva konzumirale su statistički značajno više N (P<0,001) u odnosu na životinje koje su konzumirale crvenu djetelinu s dodatkom aditiva. Između tretmana nije bilo statistički značajnih razlika u balansu N. S obzirom na to da je crvena djetelina silirana bez dodatka aditiva u trenutku siliranja bila bolje kvalitete od crvene djeteline silirane s dodatkom aditiva, zaključeno je da je zbog primijenjene tehnologije siliranja učinak dodatka aditiva na kemijski sastav, ad libitum konzumaciju, probavljivost ST, OT, SP, D vrijednost i balans N silirane crvene djeteline ostao prikriven.
Ovaj rad prikazuje razvoj tehnologije novih aditiva koja omogućuje formulaciju fluida za automatske prijenosnike (ATF-Automatic Transmission Fluids) na osnovi mineralnih ulja sa značajno poboljšanom ...otpornošću na trenje. U radu se uspoređuju performance trenja tehnologije novih aditiva kod komercijalno dostupnih ATF-a u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi pri industrijski standardnim testovima trenja kao što su SAE No’2 rig (SAE No'2 mjerna oprema) i Low Velocity Friction Apparatus (aparatura za ispitivanje trenja pri niskim brzinama). Isto tako, u radu se razmatraju primjeri još većih tehničkih izazova koje postavljaju posljednje ATF specifikacije u uvjetima još naglašenije oksidacije, trošenja, ekstremnih pritisaka, otpornosti na trenje, kapaciteta okretnog momenta i antikorozijskih zahtjeva, te se performance nove tehnologije aditiva otpornih na trenje uspoređuju s ostalim dostupnim ATF tehnologijama na nekim od spomenutih područja.
Performance fluida otpornih na trenje koje su omogućene pomoću tehnologije novih aditiva mogu se primijeniti kod čitavog niza automatskih prijenosnika, npr. mokrih spojki za pokretanje, spojki pretvarača okretnog momenta, prijenosnika s dvostrukim spojkama i posljednje generacije automatskih prijenosnika sa šest, sedam, i osam stupnjeva prijenosa.
Prehrambeni aditiv je svaka tvar koja se sama po sebi ne konzumira kao hrana, niti je prepoznatljiv sastojak hrane već se dodaje zbog svoje važne uloge. Najčešće se dodaje u hranu u svrhu ...konzerviranja, održavanja svježine, očuvanja konzistencije, poboljšanja teksture te usporavanja rasta mikroorganizama. Najčešće korišteni aditivi u mesnoj industriji su kalijevi ili natrijevi nitrati i nitriti. Tradicionalno se koriste za konzerviranje mesnih proizvoda zbog svoje učinkovitosti antimikrobnog djelovanja nitrita protiv patogene bakterije Clostridium botulinum, rasta njenih spora kao i protiv drugih bakterija. Osim konzervirajućeg učinka odgovorni su za karakteristična organoleptička svojstva, prvenstveno svojstvenu ružičastu boju mesnih proizvoda. Istraživanja ukazuju da prevelik unos nitrata i nitrita može predstavljati rizik za ljudsko zdravlje. Cilj ovog znanstvenog rada bio je određivanje sadražaja nitrita i nitrata u mesnim proizvodima bez dodanih aditiva. Također, istraživao se i učinak dodanih nitrata i nitrita na mesne proizvode iz prirodnih izvora, kao što su sastojci na bazi povrća – blitve i peršina. Mesni proizvodi u kojima se određivao sadržaj navedenih aditiva bili su termički obrađeni proizvodi poput mortadele, kuhane šunke i parizera i trajna kobasica. Statističkom obradom rezultata termički obrađenih mesnih proizvoda mortadele, kuhane šunke i parizera dobivene su p-vrijednosti <0.05 između recepture s nitritnom soli i novih receptura. Srednje vrijednosti masenih koncentracija natrijevog nitrita u komercijalnim recepturama bile su od 3.50-40.50 mg/kg dok su za nove recepture te vrijednosti bile ispod granice detekcije. U slučaju fermentirane kobasice, p-vrijednost ispod 0.05 između komercijalno dostupne recepture s nitratnom i nitritnom soli i novih receptura je potvrdila hipotezu o zamjeni navedenih soli s novim konceptima. Srednja vrijednost masene koncentracije natrijevog nitrata u komercijalnoj recepturi bila je 268.52 mg/kg dok je ta vrijednost ispod granice detekcije kod novih receptura.
