Cilj je usporediti vrijednosti biomarkera alergije, ukupnog IgE-a (uIgE), specifičnog IgE-a (sIgE), indeksa specifičnog IgE-a (IsIgE) prema alergenu trave rdobrade Dactilis glomerata (Dac g) i ...eozinofilnih granulocita u sezoni cvatnje i izvan nje. Odabrana su djeca s dokazanom preosjetljivošću na alergene rdobrade (N=80). Svrstana su u dvije skupine. Skupina 1: djeca obrađena u sezoni peluda- cije (N=64). Skupina 2: djeca obrađena izvan sezone peludacije (N = 16). Koncentracija odabranih parametara određena je standar- diziranim laboratorijskim postupcima. Vrijednosti svih ispitivanih biomarkera alergije, osobito sIgE-a i IsIgE-a, bile su statistički zna- čajno veće u skupini djece testirane u sezoni cvjetanja rdobrade nego izvan nje (p<0,05). Posljedično tome je i korelacija između biomarkera bila bolja u sezoni izloženosti uzročnome alergenu. Dobiveni rezultati upućuju na to da bi biomarkere alergija, a osobito sIgE-a i IsIgE-a trebalo određivati u vrijeme izloženosti alergenu Dac g.
Alergija na kravlje mlijeko najčešća je alergijska bolest u ranom djetinjstvu. Oko 80% proteina prisutno je u krutoj frakciji (kazeini, kazeinski kompleks), a oko 20% u tekućoj frakciji (sirutki) ...mlijeka. Sirutka sadrži α-laktalbumin (Bos d 4) i β-laktoglobulin (Bos d 5), albumin goveđeg seruma (Bos d 6), imunoglobuline (Bos d 7) i laktorferin. Ukupni kazein (Bos d 8) čine četiri različite frakcije: αS1-kazein (Bos d 9), αS2-kazein (Bos d 10), β-kazein (Bos d 11) i κ-kazein (Bos d 12). Za određivanje tih pojedinačnih alergenskih molekula primjenjuje se tzv. komponentna dijagnostika (engl. Component Resolved Diagnosis, CRD), koja je omogućila identifika- ciju glavnih (Bos d 4 i Bos d 5 i sve kazeinske molekule) i sporednih (Bos d 6, Bos d 7 i laktoferin), odnosno križno reaktivnih (Bos d 5 i Bos d 6) alergenskih molekula. Buduća istraživanja omogućit će određivanje dijagnostičke značajnosti otkrivanja pojedinačnih aler- genskih molekula. Veliki napredak očekuje se i u području molekularne biologije, genomike, proteomike i bioinformatike.
Upala srednjeg uha s izljevom (OME) česta je bolest u djece s prevalencijom koja doseže do 20% i s utjecajem na provodni gubitak
sluha, zakašnjeli razvoj govora i oštećenje sluznice srednjeg uha. ...Cilj ove studije je utvrditi povezanost alergija i perzistirajućih upala
srednjeg uha s izljevom (OME) u djece. U istraživanje je uključeno sedamdeset šestero (76) djece između 2 i 14 godina s dijagnozom
perzistirajuće upale srednjeg uha s izljevom, koja su podvrgnuta operativnom zahvatu postavljanja aerizacijskih cjevčica. Sedamdeset
šestero (76) zdrave djece slične dobi koja su podvrgnuta različitim neotorinolaringološkim operativnim zahvatima uključena su
u kontrolnu skupinu. Pozitivna anamneza alergijskog rinitisa, rezultati intradermalnih kožnih testova i vrijednosti ukupnog i specifi čnog
IgE-a su dokumentirani.U skupini s dijagnozom upale srednjeg uha s izljevom 58-ero djece (76,3%) imalo je pozitivnu anamnezu
alergijskog rinitisa, a njih 45-ero (59,2%) imalo je pozitivne nalaze intradermalnog kožnog testiranja. Vrijednosti ukupnog IgE-a
bile su povišene u 46-ero djece (60.5%), a vrijednosti specifi čnog IgE-a bile su povišene u njih 39-ero (51,3%) u OME skupini.
U kontrolnoj skupini 12-ero djece (15,8%) imalo je pozitivnu anamnezu alergijskog rinitisa, njih 10-ero (13,2%) imalo je pozitivne
nalaze intradermalnog kožnog testiranja, vrijednosti ukupnog IgE-a bile su povišene u 17-ero djece (22,4%) iz kontrolne skupine, a
njih 9-ero (11,8%) imalo je povišene vrijednosti specifi čnog IgE-a. Rad pokazuje značajno veću prevalenciju alergija u skupini djece s
upalom srednjeg uha s izljevom u usporedbi s kontrolnom skupinom. Značajno veći broj pozitivnih nalaza alergoloških testiranja
nalazimo u skupini djece s upalom srednjeg uha s izljevom u odnosu na kontrolnu skupinu.
U ovom revijskom prikazu namjera je prikazati neke nove spoznaje iz područja imunologije koja su pomogla razumijevanju patofizioloških mehanizama alergijskih bolesti. Prepoznavanjem složene naravi ...tih bolesti i uporabom životinjskih modela te suvremenih imunoloških metoda istraživanja in vitro nastoji se iste rabiti u rutinskom kliničkom radu u svrhu uspješnije prevencije, dijagnostike i liječenja alergijskih bolesti.
Franjo Kogoj bio je redoviti član JAZU u Zagrebu (1947.), prvi tajnik Razreda za medicinske znanosti Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti i njen u više mandata birani potpredsjednik ...(1958-1973), dugogodišnji predstojnik Dermatovenerološke klinike i Katedre, više puta dekan i prodekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Mnogobrojni se radovi akademika Kogoja odnose na alergijska zbivanja u organizmu i na njihovo značenje za morfologiju i tijek bolesti kao i na prognozu, profilaksu i liječenje.Tu pripadaju radovi o antikutinima i prokutinima, superponirane tuberkulinske reakcije, superponirane epikutane reakcije, superponirane tuberkulinsko-trihofitinake reakcije, eksperimentalna istraživanja alergijskih reakcija kod ekcema i pruridermatitisa, koji je naziv uveo u dermatološku terminologiju umjesto naziva neurodermitis odnosno endogeni ekcem, prurigo-astma, prurigo Besnier. U velikom broju radova obraduje problematiku alergije, donoseći pri tome uvijek nešto nova. Pitanje alergije predstavlja, njegovo najomiljenije područje. U tim radovima i nadalje obrađuje svoju omiljelu problematiku: medikamentozne egzanteme, medikamentozne dermatopatije, egzem, pruridermatitis (atopijski dermatitis), pruritus, superponirane trihofitinske reakoije, upliv serotonina na alergijske kožne testove, alergijska zbivanja na koži, tzv. kortikotropinsku terapiju u dermatologiji i ulogu histamina u ekcemskoj reakciji. Posebnu pažnju pobudila su njegova najnovija izlaganja u radu: “Ein Vierteljahrhundert Vasculitis” iznešena na “Deutsch-japanischer Angiologen Kongress” održanom u Essenu 1973.god. Njegovom je inicijativom osnovan 1965. godine Alergološki centar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti na Hvaru, koji je u početku bio smješten u prostorije adaptirane u tu svrhu, a 1973. premješten u suvremeno izgrađeni prostor za bolnički odjel, za ambulante, dijagnostičke laboratorije za biokemijske pretrage, ispitivanje plućne i funkcije, snimanje elektrokardiograma, zatim za radiološke preglede, fizioterapiju i biblioteku. Kogoj i A. Brnobić osnivači su Alergološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske (1952). Osnivanjem Sekcije željeli su ujediniti rad medicinskih struka koje su težile poučavanju alergijskih zbivanja. Na Kogojevu inicijativu osnovan je 1965. godine Alergološki centar Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Hvaru. U Centru se od 1973. godine mogao neometano odvijati i gotovo sav prijeko potreban rad s područja alergologije i kliničke imunologije. Kogoj je publicirao oko 230 znanstvenih i stručnih radova, od kojih oko 70 obrađuje alergologijsku i imunobiologijsku problematiku, 5 knjiga, nekoliko monografija, a dao je i posebno vrijedne priloge za priručnike te udžbenike.
S njime je završila sjajna era povijesti Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i HAZU.
