Cilj istraživanja: Cilj provedenog istraživanja jest usporedba zdravstvenih briga i ponašanja pripadnika opće populacije i liječnika, kao i indikatora njihovoga mentalnog zdravlja tijekom pandemije ...COVID-19 u Hrvatskoj. Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno u ožujku i travnju 2020. na dva uzorka. Uzorak liječnika sastojao se od 725 sudionika, od kojih su većina žene (71,9%) u dobi između 26 i 81 godine (M=48,3; SD=11,26). U uzorku iz opće populacije sudjelovalo je 780 sudionika, također većinom žene (72,7%); raspon dobi kretao se
od 19 do 77 godina (M=40,2; SD=12,27). Sudionici su ispunili Upitnik ponašanja vezanih uz COVID-19, Ljestvicu COVID-19 briga, Ljestvicu briga vezanih uz pandemiju, a kao indikatori mentalnog zdravlja korišteni su CORE-YP i procjena kvalitete života. Rezultati: Liječnici, u odnosu na opću populaciju, imaju izraženije brige vezane za COVID-19 i brige vezane za funkcioniranje zdravstvenog sustava. Manje su zabrinuti za vlastito mentalno zdravlje, nisu psihološki uznemireniji niti imaju lošiju kvalitetu života u odnosu na opću populaciju. Međutim, imaju
izraženije teškoće sa spavanjem, bili su manje zainteresirani za razgovor o svojim teškoćama, ali su imali dojam adekvatne socijalne podrške i samoefikasnosti. Iako nema razlike između liječnika i opće populacije u općoj razini psihološkog distresa, u objema skupinama ta je razina značajno viša nego u razdoblju prije pandemije. Zaključci: Pandemija je izazvala situacijske specifične zabrinutosti kod liječnika, no njihov stupanj opće uznemirenosti i razina procijenjene kvalitete života jednaki su kao i u općoj populaciji. Iako se prema dosadašnjim stranim istraživanjima očekivalo narušeno psihičko zdravlje liječnika u pandemiji, naši rezultati to nisu potvrdili. Jedan je od mogućih razloga povoljna epidemiološka situacija u Hrvatskoj, koja je pokazivala linearni porast oboljelih od COVID-19.
Zbog povecanja ucestalosti psihickih poremecaja kod studenata cilj ovog istraivanja bio je ispitati u kojoj se mjeri individualne razlike u pojavi anksioznosti mogu objasniti perfekcionizmom, ...netolerancijom neizvjesnosti, ruminacijom i usredotocenom svjesnocu te postoje li razlike medu studentima u izraenosti prethodno spomenutih konstrukata s obzirom na razinu usredotocene svjesnosti. Na uzorku od 317 studenata prosjecne dobi od 21 godine dobiveno je kako odabrani konstrukti objanjavaju 31,5% varijance anksioznosti te da su anksiozniji oni koji vie ruminiraju i nisu usredotoceno svjesni. Osim toga, utvrdeno je kako su najvie razine mjerenih konstrukata zabiljeene kod studenata koji su nisko na usredotocenoj svjesnosti. Provedeno istraivanje znatno pridonosi razumijevanju kod nas relativno neistraenih konstrukata te ima mnoge prakticne implikacije. Kljucne rijeci: anksioznost, negativni perfekcionizam, ruminativni stil miljenja, netolerancija neizvjesnosti, usredotocena svjesnost
Predmet ovog istraživanja se odnosi na ispitivanje odnosa osobina ličnosti i asertivnosti sa samopoštovanjem i socijalnom anksioznošću. Uzorak ispitanika je činilo 240 osoba sa teritorije Srbije, ...kojima je data baterija testova na popunjavanje. Sadržala je upitnike Velikih pet plus dva za merenje osobina ličnosti (VP+2), upitnik za merenje socijalne anksioznosti (SA skala), upitnik za merenje asertivnosti (A skala) i upitnik za merenje samopoštovanja (RSS skala). Podaci su analizirani faktorskom analizom, Pearsonovom korelacijom, regresionom analizom i hijerarhijskom regresionom analizom. Rezultati ovog istraživanja pokazuju da je asertivnost u visokoj značajnoj vezi sa samopoštovanjem i socijalnom anksioznošću, kao i da su osobine ličnosti i asertivnost statistički značajni prediktori samopoštovanja i socijalne anksioznosti. Osnovni značaj ove studije ogleda se u pružanju smernica za rad stručnjacima za mentalno zdravlje koji se bave problematikama koje u sebi sadrže nisko samopoštovanje i visoku socijalnu anksioznost, poput depresije, poremećaja ishrane, problema u interpersonalnom funkcionisanju, da u svoju praksu implementiraju praksu razvijanja veština asertivnosti.
Depression, anxiety and fear of childbirth have numerous consequences for women and their developing offspring. Insecure attachment in close adult relationships is considered to be a risk factor for ...depressive symptoms. This study aims to gain further insight into the risk factors for depressive and anxiety symptoms in nulliparous women during the third trimester of pregnancy regarding the main contextual relations, with an emphasis on partner attachment.
A group of 325 nulliparas in the third trimester of pregnancy was enrolled in a childbirth preparation program. The following instruments were applied: Experiences in Close Relationships-Revised, the Edinburgh Depression Scale, the Zung Anxiety Scale, and a questionnaire regarding fear of childbirth. Three separate multiple linear regression models were built to explore the associations between demographic, social and attachment variables and mental health functioning.
Highly educated nulliparas and those with a higher level of co-workers' emotional support experienced a lower level of anxiety when other predictors in the model were held constant. Of all the predictors in the model, only attachment anxiety and co-workers' support were statistically significantly associated with the level of depression. Attachment anxiety was significantly associated with all three mental health indicators (level of depression, anxiety and fear of childbirth).
The results suggest that intimate attachment anxiety could be a key contextual factor for mood and anxiety mental health functioning during the third trimester of pregnancy, accessible to change. Our results could facilitate the formulation of interventions for reducing antenatal depressive symptoms.
Reducing food intake can decrease anxiety indices in rats. Th e aim of this study was to evaluate the influence of short-term (48 hours) total food restriction on the behavioural characteristics, the ...motor coordination and balance, of rats. Th ree-month-old male Wistar albino rats (n=20) weighing 350-400 g were divided into a control group (food and water intake ad libitum) and an experimental group (total food restriction 48 hours before testing). Behavioural studies were performed using the open field, elevated plus maze, Barnes maze, beam walking, evoked beam walking and linear locomotor tests. Th e total distance moved, the velocity, the movement and the frequency in the centre zone of the open field were significantly higher in the treated group. Th e cumulative duration in the centre zone of the open field did not significantly increase in the treated group. Th e number of entries into the open arms, the total time spent in the open arms and the total distance moved in the elevated plus maze significantly increased with no change in the velocity in the food-restricted animals. Th e 48 hours of total food restriction did not affect the Barnes maze test parameters or the parameters of the linear locomotor test. Th e velocity recorded during the beam walking test was not affected by the food restriction, but the velocity recorded during the evoked beam walking test significantly decreased in the treated group. In summary, short-term total food restriction did not produce significant changes in the physical performance of rats but did result in anxiolytic- like behaviour accompanied by food-seeking behaviour due to enhanced motivation to forage for food.
Redukcija unosa hrane može dovesti do smanjenja anksioznosti kod pacova. Cilj ovog istraživanja je bio da se ispita uticaj kratkotrajnog (48 h), potpunog prekida unosa hrane na ponašanje, kao i motoričku koordinaciju i ravnotežu kod pacova. Tri meseca stari, muški Wistar albino pacovi (n=20), težine 350-400 g su podeljeni u kontrolnu grupu (unos hrane i vode ad libitum) i eksperimentalnu grupu - potpuni prekid unosa hrane 48 h pre testiranja. Bihejvioralna istraživanja su sprovedena uz korišćenje testova: „otvorenog polja”, „uzdignutog krstastog lavirinta”, Barnsovog lavirinta, „hodanja po gredi”, „izazvanog hodanja po gredi “ i linearnog lokomotornog testa. Ukupno pređeno rastojanje, brzina, kretanje i frekvencija ulazaka u centralnu zonu „otvorenog polja” su bili značajno veći u tretiranoj grupi. Ukupno vreme provedeno u centralnoj zoni „otvorenog polja” se nije značajno povećalo u tretiranoj grupi. Broj ulazaka u otvorene krake, ukupno vreme provedeno u otvorenim kracima i ukupno pređeno rastojanje u „uzdignutom krstastom lavirintu” su bili značajno povećani, dok se brzina nije menjala kod životinja bez unosa hrane. 48 h potpunog prekida unosa hrane nije imalo uticaja na parametre testa Barnsovog lavirinta, kao ni na parametre linearnog lokomotornog testa. Brzina registrovana kod testa „hodanja po gredi” se nije menjala usled restrikcije unosa hrane, ali se brzina registrovana kod testa „ izazvanog hodanja po gredi” značajno smanjila u grupi tretiranih životinja. Sumarno, kratkotrajni potpuni prekid unosa hrane nije izazvao značajne promene fi zičke sposobnosti pacova, ali je na ponašanje ispoljio efekte koji podsećaju na anksiolitičko dejstvo, uz obrasce koji podsećaju na traženje hrane usled povećane motivacije da se obezbedi hrana
Cilj je rada bio provjeriti postoje li značajne razlike između onih adolescenata koji nikad nisu sekstali i onih koji su se upustili u takvo ponašanje barem jedanput u nizu varijabli: seksualno ...rizičnom ponašanju, ljutnji, depresivnosti, anksioznosti, samoefikasnosti i druženju s vršnjacima koji se ponašaju devijantno. Također, cilj rada bio je provjeriti jesu li ljutnja i neugodne emocije depresivnosti i anksioznosti značajni prediktori sekstinga te imaju li samoefikasnost i druženje s vršnjacima koji se devijantno ponašaju moderatorsku ulogu u odnosu između navedenih prediktora i sekstinga. Analizirani su podaci prikupljeni istraživanjem koje je provedeno 2012. godine na 311 učenika (149 mladića, 162 djevojke) u dobi od petnaest do sedamnaest godina. Rezultati su niza nezavisnih t-testova pokazali postojanje značajnih razlika između dviju skupina sudionika u seksualno rizičnom ponašanju i druženju s devijantnim vršnjacima, pri čemu su se oni koji su sekstali barem jedanput, u usporedbi s onima koji nikad nisu sekstali, češće upustili u seksualno rizična ponašanja te se više druže s devijantnim vršnjacima. Rezultati su hijerarhijske binarne logističke regresijske analize pokazali da ljutnja, depresivnost i anksioznost ne predviđaju značajno seksting, kao i da samoefikasnost i druženje s devijantnim vršnjacima ne mijenjaju odnos između ljutnje i sekstinga te neugodnih emocija depresivnosti i anksioznosti i sekstinga. Dobiveni su rezultati komentirani u vidu nalaza prijašnjih istraživanja, ali i u okviru odnosa između navedenih varijabli specificiranih u okviru Agnewove (1992) generalne teorije stresa.
U radu su prikazani rezultati istraživanja provedena na djeci koja su tijekom rata doživjela različita traumatska iskustva, a s ciljem utvrđivanja proživljenih trauma te simptomatike posttraumatskog ...stresnog poremećaja, odnosno stupnja subjektivnog stresa i manifestne anksioznosti. Djeca su imala više od jednog ratnog iskustva, u prosjeku više od osam. Uz to 20% djece procjenjuje visok stupanj subjektivnog stresa koji ima obilježje PTSP-a, dok 18,5% djece pokazuje klinički izražene simptome anksioznosti. Zbog važnih terapijskih implikacija i smjernica za rad s tom djecom, ispitane su strategije suočavanja koje djeca iz ovog uzorka najčešće koriste u stresnim situacijama. Najveći broj djece u problematičnim situacijama traži podršku odraslih osoba ili prijatelja, što predstavlja efikasniji način samopomoći u teškim situacijama. Zabrinjava, međutim, činjenica da po frekvenciji korišenja potom slijedi strategija izbjegavanja, koja dugoročno ne pomažeu rješavanju problema. Kako su ta djeca uključena u projekt psihosocijalne skrbi, rezultati istraživanja omogućuju u psihološko-pedagoškim radionicama planirati igre, vježbe i tehnike rada kojima će se razvijati vještine efikasnijeg suočavanja. Rezultati će olakšat i identifikaciju djece s naglašenom simptomatikom, koji zahtijevaju dodatan individualan pristup.
Ugradnja totalne endoproteze kuka (TEP) jedna je od najčešćih operacija u ortopedskoj kirurgiji. Riječ je o složenom operacijskom zahvatu koji zahtijeva dugotrajan oporavak. Neugodne emocije mogu ...usporiti oporavak i otežati prilagodbu pacijenata te je važno znati u kojoj su mjeri neugodna emocionalna stanja poput depresije, anksioznosti i stresa prisutna kod pacijenata. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi učestalost pojave anksioznosti, depresije i stresa kod pacijenata prije i nakon ugradnje totalne endoproteze kuka. Zanimalo nas je i kakav je odnos promatranih emocionalnih stanja s nekim sociodemografskim obilježjima.
Primijenjen je upitnik koji uključuje osnovne sociodemografske podatke ispitanika te Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-S). Uzorak od 50 ispitanika obaju spolova bio je prigodnog tipa, prosječne dobi 69 godina. Istraživanje je provedeno dvokratno za vrijeme boravka pacijenata u bolnici, dan prije operacije i drugi dan nakon operacije kuka.
Prije operacije emocionalno stanje pacijenata bilo je vrlo neugodno, osobito stres. Nakon operacije došlo je do izrazitog, statistički značajnog smanjenja svih triju neugodnih emocija, što ukazuje na poboljšanje emocionalnog stanja pacijenata nakon operacije u odnosu na stanje prije. Osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje značajno su starije od ostalih te imaju značajno izrazitiju depresivnost nakon operacije. Korelacije su pokazale da s povećanjem dobi pacijenata, raste i anksioznost, i to u obje točke mjerenja, te je i razina depresivnog raspoloženja izrazitija. Po spolu, bračnom statusu, kao ni po tome imaju li ispitanici djece nije dobivena statistički značajna razlika.
Socijalna anksioznost često vodi različitim problemima u interpersonalnom funkcioniranju. Ovim se istraživanjem ispitao doprinos vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i doživljavanja pozitivnih ...emocija, pored doprinosa socijalne anksioznosti, objašnjenju kvalitete prijateljskih odnosa studenata. Istraživanje je provedeno sa 630 studentica i studenata triju hrvatskih sveučilišta. Svi su ispunili sljedeće upitnike: Upitnik općih podataka, Ljestvicu anksioznosti u socijalnim interakcijama, Ljestvicu socijalne fobije, Ljestvicu pozitivnog i negativnog afekta, Upitnik vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i Upitnik kvalitete prijateljstva. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da su vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i čestina doživljavanja pozitivnih emocija, povrh kontrole spola i obaju tipova socijalnih strahova, značajni specifični prediktori kvalitete prijateljskih odnosa studenata. Spol se dosljedno u svim koracima pokazuje značajnim specifičnim prediktorom, no nije potvrđen interakcijski učinak spola i obaju tipova socijalnih strahova na kvalitetu prijateljstva. Dobiveni su rezultati korisni u teorijskom razumijevanju samootkrivanja i razvoja bliskih odnosa, ali i u praktičnom smislu za rad sa socijalno anksioznim osobama koje se koriste strategijom skrivanja pravoga ja.
Društvene mreže su virtualni prostori koji služe za međusobno povezivanje korisnika kojih je trenutno u svijetu preko 3,8 milijarde. Broj korisnika kao i broj različitih društvenih mreža je u stalnom ...porastu što ukazuje da je tehnologijom posredovana svakodnevica postala sastavni dio života u 21. stoljeću. Nedvojbeno je da postoje brojne prednosti napretka tehnologije, no otvara se pitanje pridonosi li nužno uporaba društvenih mreža dobrobiti i kvaliteti života svakog pojedinca. Zadnjih desetak godina sve je veći broj istraživanja koja nastoje razjasniti vezu između korištenja društvenih mreža i psihičkog zdravlja. U kontekstu društvenih mreža najviše se ispituje subjektivna procjena količine vremena provedenog na društvenim mrežama te na koji je način to vrijeme provedeno (aktivna/pasivna uporaba). U kontekstu psihičkog zdravlja najistraživaniji konstrukti su anksioznost i depresivnost, dok se samopoštovanje, strah od propuštanja, socijalna usporedba, usamljenost pokazuju medijatorima/moderatorima povezanosti društvenih mreža i psihičkog zdravlja. Međutim, iznimno je važno staviti dosadašnja istraživanja u kontekst pandemije COVID-19. Ovaj pregledni rad donosi glavne nalaze u ovom području s jasnim zaključkom kako je potrebno još kvalitetnih longitudinalnih i eksperimentalnih studija koje će dati odgovor na pitanje o smjeru tog odnosa kao i o
potencijalnim zaštitnim odnosno rizičnim faktorima, naročito u kontekstu promjene važnosti društvenih mreža za održavanje socijalnih kontakata.
PDF
