Od fenotipa do biološkog liječenja teške astme Kljaić Bukvić, Blaženka; Ivković Jureković, Irena; Navratil, Marta ...
Paediatria Croatica,
06/2022, Volume:
66, Issue:
1-2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Teška astma je složena i heterogena bolest koja kliničara stavlja pred težak zadatak razlikovanja bolesnika prema rizičnim manife- stacijama bolesti (fenotipovi) i specifičnim patofiziološkim ...mehanizmima u podlozi bolesti (endotipovi), a sve u cilju odabira što učinkovitijeg liječenja prilagođenog potrebama pojedinog bolesnika. Dosadašnja istraživanja i pokušaji fenotipiziranja bolesnika s astmom, pa tako i teškom astmom, kod djece nisu dovela do jedno- značnog zaključka, osim već otprije poznatih činjenica da najveći dio djece ima atopiju s višestrukim preosjetljivostima (nerijetko kombinacija nutritivnih i aeroalergena, uloga plijesni), reverzibilnu bronhoopstrukciju i rane znakove remodelacije bronha. Samo mali broj djece ima trajnu bronhoopstrukciju (FEV1< 80%). Endotipovi teške astme ne razlikuju se od onih opisanih u astmi općenito: tip 2 (visoki Th2; eozinofili u serumu i sputumu, visoki IgE, FeNO; ključni citokini IL-4, IL-5, IL-13) i ne-tip 2 (niski Th2, neutrofilna, pau- cigranulocitna ili miješana upala; ključni citokini IL-8, IL-17, IL-22). Tip 2 je češći endotip kod djece i za njega postoji dostupna i odo- brena biološka terapija (anti-IgE i anti-IL-5). Ne-tip 2 je rjeđi endotip, obilježen općenito ograničenim terapijskim opcijama, među kojima se razmatra primjena azitromicina. Teška astma, iako kod djece rijetko zastupljena, predstavlja rizični fenotip koji ozbiljno narušava kvalitetu života. Pažljivo praćenje bolesnika i određivanje temeljnog endotipa omogućuje izbor i primjenu ciljanog i personaliziranog liječenja.
Astma je najčešća kronična bolest djece. U liječenju astme važno je prepoznati pridružene bolesti/stanja koja mogu utjecati na kontrolu astme, posebice ako se radi o teško lječivoj ili teškoj astmi. ...Anksioznost je jedno od takvih pridruženih stanja koja utječu na uspješnost liječenja astme, smanjenje tjelesne aktivnosti, kvalitetu života i posljedično na razvitak pretilosti. Također ima utjecaj na tijek i težinu astme preko endogenih mehanizama poput mijenjanja citokinskog profila, parasimpatičke aktivnosti i utjecaja na osovinu hipotalamus – hipofiza – nadbubrežna žlijezda. Kod djece s astmom posebnu pozornost treba usmjeriti i na anksioznost roditelja koja također značajno utječe na kontrolu dječje astme i razinu tjelesne aktivnosti. Anksioznost majki prenatalno i u ranom djetinjstvu može utjecati na razvoj astme djece putem epigenetskih mehanizama.
Je li to astma ili nešto drugo? Jusufović, Edin
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
10/2021, Volume:
30, Issue:
2 Astma i KOPB
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Prevalencija astme odraslih u svijetu varira od 0,2 % do 21,0 %. Populacijske studije pokazuju da 20 – 70 % ljudi s astmom ostaje nedijagnosticirano. Na suprotnoj strani, 30 – 35 % odraslih i djece ...kojima je dijagnosticirana astma zapravo nemaju astmu koja im je dijagnosticirana. Prekomjerna dijagnoza trenutačne astme može se pojaviti iz različitih razloga: 1. neuspjeh liječnika da potvrdi ograničenje zračnog protoka; 2. novi znakovi i simptomi u pacijenta s trajnom kliničkom remisijom prethodne astme; 3. alternativne dijagnoze koje oponašaju znakove i simptome astme. Najčešća diferencijalna dijagnoza astme u odraslih su disfunkcija glasnica, mehanička opstrukcija dišnih putova (npr. tumori i strana tijela), kongestivno zatajenje srca, kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB), kronični sinusitis i infekcije gornjih dišnih putova. Posljedice prekomjerne dijagnoze astme su: 1. nedijagnosticiranje i neliječenje stvarnog oboljenja; 2. produljena uporaba lijekova u liječenju astme u pacijenta bez astme čini apsolutnu pojavu nuspojava i komplikacija lijekova; 3. nepotrebni troškovi liječenja ili povišene stope osiguranja.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je jedan od bitnih ciljeva smanjiti pobol, nesposobnost i preranu smrt od kroničnih respiratornih bolesti, osobito astme i KOPB-a (kronična opstruktivna ...plućna bolest). KOPB i astma su kronične plućne bolesti koje se u mnogočemu razlikuju, ali zajedničko im je da je broj oboljelih u cijelom svijetu u stalnom porastu te da često ostaju neprepoznate, što se nepovoljno odražava na konačan ishod bolesti. Obje bolesti u svijetu imaju značajan udio u pobolu i smrtnosti među kroničnim nezaraznim bolestima te svaka na svoj način predstavlja veliki javnozdravstveni problem. KOPB je na trećem mjestu kao najčešći uzrok smrtnosti u svijetu i čini čak 6 % svih smrti u svijetu. Astma je najčešća kronična bolest u djece, a zbog svojih karakteristika, ako nastane u starijoj životnoj dobi, često ostaje neprepoznata ili se pogrešno dijagnosticira. Neprepoznavanje bolesti, kasno dijagnosticiranje i pravovremeno nepoduzimanje sveobuhvatnih mjera liječenja u bolesnika s KOPB-om
izravno utječe na pobol i smrtnost od ove bolesti. Rane intervencije primijenjene u ranim fazama KOPB-a mogu dugoročno poboljšati prognozu, spriječiti trajni gubitak plućne funkcije i sačuvati kvalitetu života, a u konačnici dovode do spašavanja života i značajnih ušteda u liječenju. Primjena preporuka u liječenju astme zahtijeva jasno shvaćanje koncepta kontrole i težine astme, te odgovara na liječenje kao i svjesnost o činjenicama da neliječena astma, osim toga što uzrokuje simptome i oštećenje plućne funkcije, predstavlja veliki rizik budućih neželjenih događaja.
Exercise-induced laryngeal obstruction (EILO) is a differential diagnosis for asthma and prevalent in athletes referred for exercise-induced dyspnea. The aim of this study was to estimate the ...prevalence of EILO in elite cross-country skiers, known for a high prevalence of asthma.
Elite cross-country skiers were invited for screening of EILO. Screening consisted of clinical assessment, questionnaires, skin prick test, spirometry, eucapnic voluntary hyperventilation test, and continuous laryngoscopy during exercise test. Current asthma was defined as physician-diagnosed asthma and use of asthma medication during the last 12 months. EILO was defined as ≥2 points at the supraglottic or glottic level during exercise at maximal effort, using a visual grade score system.
A total of 89 (51% female) cross-country skiers completed the study. EILO was identified in 27% of the skiers, 83% of whom were female. All skiers with EILO had supraglottic EILO, and there was no glottic EILO. Current asthma was present in 34 (38%) of the skiers, 10 (29%) of whom had concomitant EILO. In the skiers with EILO, a higher proportion reported wheeze or shortness of breath after exercise, compared with skiers without EILO. In skiers with EILO and current asthma, compared with skiers with asthma only, a higher proportion reported wheeze or shortness of breath after exercise. Asthma medication usage did not differ between these groups.
EILO is common in elite cross-country skiers, especially females. Asthma and EILO may coexist, and the prevalence of respiratory symptoms is higher in skiers with both. Testing for EILO should be considered in cross-country skiers with respiratory symptoms.
Bronchial asthma due to complex etiopathogenesis, the frequency of exacerbations is a serious medical and social problem 10. At the root of the disease lies the chronic inflammatory process, which is ...the main cause of symptoms 5,18. In the therapy of bronchial asthma, the basis is drugs administered directly to the affected area of the inflammatory process by various inhalation techniques. Ignorance of drug inhalation techniques and/or failure of the patient/caregivers to make pharmacotherapy recommendations is associated with a risk of many side effects. In order for patient therapy to be safe and effective, it is necessary to carry out large-scale educational activities both among medical staff as well as patients and their caregivers in the field of aerosol therapy techniques.
Streszczenie
Astma oskrzelowa ze względu na złożoną etiopatogenezę, częstość zaostrzeń stanowi poważny problem medyczny jak i społeczny 10. U podłoża choroby leży przewlekły proces zapalny, który jest główną przyczyną objawów 5,18. W terapii astmy oskrzelowej podstawę stanowią leki podawane bezpośrednio do miejsca objętego procesem zapalnych za pomocą różnych technik inhalacyjnych. Nieznajomość technik inhalacji leków i / lub niestosowanie się pacjenta / jego opiekunów do zaleceń w zakresie farmakoterapii wiąże się z ryzykiem wielu działań niepożądanych. Aby terapia pacjentów była bezpieczna i skuteczna konieczne jest prowadzenie na szeroką skalę działań edukacyjnych zarówno wśród personelu medycznego jak też pacjentów i ich opiekunów z zakresu technik aerozoloterapii.
Słowa kluczowe: astma oskrzelowa, techniki aerozoloterapii.
Urticaria is one of the most common skin disorders. A characteristic feature of this disease is the sudden appearance and rapid regression (up to 24hours) of blisters, angioedema, or both of these ...simultaneously. Often, the above changes are accompanied by symptoms of itching and pain. Chronic urticaria, i.e. one that lasts for at least 6 weeks, is divided into spontaneous (CSU) and induced. CSU, because of its unpredictable nature, strongly reduces the quality of life, especially the patient's active professionally and socially. Below is a description of a 38-year-old female patient, with the profession of teacher diagnosed with atopic chronic severe asthma coexisting with CSU, which has been qualified for the program with omalizumab in 2013, i.e., one year before the registration of the drug in the latter diagnosis. Since the inclusion of the patient into the program in addition to the vast improvement in asthma control in spite of the withdrawal of systemic corticosteroids (sGCS) and the reduction of inhaled glucocorticosteroids (ICS), any episode of CSU is not repeated which is undoubtedly the added benefit of applied therapy.
We report the case of a 38-year-old woman suffering from allergic asthma since the age of 4. In the last 10 years, the patient presented with severe uncontrolled asthma with frequent exacerbations, ...despite stage-5 treatment according to GINA guidelines, including constant high doses of methylprednisolone. Long-time treatment with high doses of systemic corticosteroids induced many side effects including arterial hypertension, diabetes, GERD, hypercholesterolemia and obesity (weight 121kg, height 176cm, BMI 39kg/m2). Despite the treatment, asthma control remained poor, and quality of life and lung function test results were low (ACQ: 4,71 p, miniAQLQ: 3,2 p, FEV1 2,04 L 60,3% pred., FEV1/FVC 60,85%). The patient was enrolled into the omalizumab treatment program in March 2014. After 24 months of omalizumab treatment, the dose of methylprednisolone was reduced by 30mg/day. At the same time, asthma control and quality of life improved significantly (ACQ 1,85, miniAQLQ 4,73). Body weight was reduced by 30kg (BMI 29kg/m2) as well. Asthma exacerbation rate was also significantly reduced, and there was no asthma exacerbation in the last 12 months of the treatment. Unexpectedly, we observed improvement and further normalization of spirometry with finally normal FEV1/FVC ratio and FEV1 (FEV1 2,87 L 86,4% pred.). The patient has resumed her all daily-life activities.
COVID-19, bolest uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), akutna je respiracijska bolest koja može uzrokovati teški akutni respiracijski sindrom, dovesti do zatajenja disanja i smrtnog ishoda. ...Obje bolesti su, rjeđe od očekivanog, prijavljene kao pridružene bolesti COVID-19, ali je prijavljen povećan mortalitet kod bolesnika koji su imali KOPB kao pridruženu bolest. Trenutno nisu poznati potencijalni štetni ili zaštitni učinci inhalacijskih kortikosteroida i ostalih lijekova, koji se koriste u liječenju astme i KOPB-a, na rizik inficiranja SARS-CoV-2 virusom ili pogoršanje COVID-19. Ne preporučuju se izmjene u temeljnom liječenju astme i KOPB-a i bolesnike treba liječiti sukladno aktualnim smjernicama, s ciljem postizanja maksimalne kontrole bolesti i održavanja optimalne plućne funkcije. Dok se bolesnici s astmom ne smatraju populacijom povećanog rizika u slučaju COVID-19, bolesnici s KOPB-om moraju se tretirati kao osobe povećanog rizika i kod njih treba provoditi mjere pojačane zaštite, sukladno aktualnim epidemiološkim preporukama. Primjena inhalacijske terapije predstavlja povećan rizik širenja novoga koronavirusa te se preporučuju posebne mjere za smanjivanje tog rizika. Dijagnostički postupci kod kojih se stvara aerosol trebaju se odgoditi do povoljnije epidemiološke situacije ako nisu žurni. Žurne postupke treba provoditi uz odgovarajuće zaštitne mjere, po mogućnosti nakon obavljenog testiranja na COVID-19.
PDF
