Prema podacima iz Registra profesionalnih bolesti Hrvatskoga zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, u posljednjih deset godina (2008. ‒ 2017.) prijavljeno je samo 20 slučajeva profesionalne ...astme od ukupno 2234 prijavljene profesionalne bolesti. To upućuje na značajne nedostatke u prepoznavanju toga poremećaja u našoj radnoj populaciji. Cilj ovoga rada bio je opisati standardnu metodu praćenja vršnog ekspiratornog protoka zraka (eng. peak expiratory flow, PEF) i predložiti praktičnu smjernicu za korištenje te dijagnostičke metode u ambulantama medicine rada i sporta. Praćenje vršnog ekspiratornog protoka zraka (PEF-monitoring) jednostavna je, jeftina, neinvazivna i pouzdana metoda za utvrđivanje funkcije dišnog sustava u stvarnim uvjetima rada i radnog okoliša. Sadašnje smjernice preporučuju PEF-monitoring kao inicijalnu dijagnostičku metodu prilikom sumnje na profesionalnu astmu. Pozitivan test upozorava na povezanost promjene plućne funkcije s radnom izloženošću i važan je dio dijagnostičkoga procesa utvrđivanja profesionalne astme. Najveći je nedostatak te metode da se tim testom ne može utvrditi uzrok astme, tj. on ne razlikuje profesionalnu astmu od astme pogoršane na radu, nema standardizirane metode za interpretaciju rezultata, a mjerenja provode sami radnici pa su moguće namjerne i nenamjerne manipulacije rezultatima mjerenja. U radu je predložena praktična smjernica za primjenu te metode u ambulantama medicine rada i sporta, s preporukama protokola mjerenja PEF-a, prikaza rezultata mjerenja i njihove interpretacije u sklopu dijagnosticiranja profesionalne astme.
A patient with long-lasting atopic asthma, allergic rhinitis, chronic idiopathic urticaria, decreased lung function, complaints of recurrent day and night symptoms, and exacerbations that need ...systemic GKS often visits the ER departments. During chronic treatment, the patient used a large dose of GKS and LABA, which were inhaled. The patient's condition changed after initiating treatment with omalizumab. We achieved clinical improvement, confirmed by the spirometry results, and reduction of intensity of asthma and urticaria with treatment.
Pretilost i opstruktivne plućne bolesti Mladinov, Suzana; Ilak, Dino
Medicus (Zagreb, Croatia : 1992),
04/2018, Volume:
27, Issue:
1 Debljina i ...
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Istodobni porast globalne prevalencije pretilosti, KOPB-a i astme ima važne zdravstvene i ekonomske implikacije. Pretilost je metabolički poremećaj koji se može povezati sa sustavnom upalom u KOPB-u ...i astmi. U odnosu prema bolesnicima koji su normalno uhranjeni pretili bolesnici s KOPB-om i astmom imaju više komorbiditeta, bolesnici s KOPB-om izraženiju zaduhu, manji funkcionalni kapacitet i lošiju kvalitetu života, a bolesnici s astmom češće egzacerbacije i odsutnost tipične eozinoDlne upale te slabiji odgovor na terapiju. „Paradoks pretilosti“ u KOPB-u odnosi se na dulje preživljenje pretilih osoba koje ovisi ne samo o ukupnoj tjelesnoj masi nego i o udjelu i distribuciji masti. U procesu smanjenja tjelesne mase prednost treba dati strategijama gubitka te mase s održanjem mišićne mase. U astmi razlikujemo dva fenotipa povezana s pretilošću: alergijsku astmu ranog nastupa koja se javlja u mlađoj životnoj dobi s dominantnim Th2-upalnim odgovorom (Th2-high) i komplicira se pretilošću u kasnijoj životnoj dobi te nealergijsku astmu kasnog nastupa koja se češće javlja u žena u odrasloj dobi kao komplikacija inicijalno prisutne pretilosti i obilježena je niskim intenzitetom Th2-upalnog odgovora (Th2-low). Nekoliko je načina kojima gubitak tjelesne mase pozitivno utječe na kontrolu astme: poboljšanjem mehanike prsnog koša, ublažavanjem gastroezofagealnog refluksa te sniženjem intenziteta upale.
Asthma is a chronic disorder of the airways. Oxidative stress is an important part of asthma pathogenesis. It plays a crucial role in exacerbating the disease, as well as an important consequence of ...airways inflammation.
Aim: The present study was undertaken to investigate the lipid peroxidation and catalase activity in serum and antioxidant level in plasma of asthmatic patients and their association with lifestyle and severity of the disease.
Methods: A total of 210 subjects, 120 asthmatics and 90 healthy controls matched in respect to age, sex, lifestyle and socioeconomic status, were chosen randomly for the present study. The samples were analyzed for MDA concentration and catalase activity in serum and ferric reducing ability of plasma (FRAP). Statistical analysis was done using unpaired Student’s t-test, ANOVA with Duncan post hoc test and Pearson coefficient of correlation.
Results: The serum MDA was found to be significantly higher in the asthmatics as compared to healthy individuals (p<0.01) while catalase activity in serum and antioxidant level of the plasma were markedly lower in the asthmatics as compared to healthy individuals (p<0.01). A significant difference was observed in serum MDA, catalase activity and plasma antioxidant level among the patients in relation to the severity of disease. There was a marked increase in the serum MDA in the patients with longer duration of the disease (p<0.05).
Conclusion: The oxidant-antioxidant imbalance occurs in asthma leading to oxidative stress and is an important part of the asthma pathogenesis.
Uvod: Astma je hronično oboljenje disajnih puteva. Oksi- dativni stres čini važan deo u patogenezi astme. Ima presudnu ulogu u pogoršanju bolesti i predstavlja važnu posle- dicu upale disajnih puteva.
Ova studija je preduzeta kako bi se istražili lipidna peroksi- dacija i aktivnost katalaze u serumu i nivo antioksidanasa u plazmi kod bolesnika sa astmom i njihova povezanost sa životnim stilom i težinom bolesti.
Metode: Ukupno 210 ispitanika, 12|0 astmatičara i 90 zdravih kontrolnih ispitanika odgovarajuće starosti, pola, životnog stila i socioekonomskog statusa, nasumično je izabrano za ovu studiju. Analizom uzoraka određene su koncentracija MDA i aktivnost katalaze u serumu i primenjena je metoda FRAP (ferric reducing ability of plasma). Statistička analiza je izvršena pomoću Studentovog t testa, testa ANOVA sa Duncan post hoc testom i Pearsonove korelacije koeficijenta.
Rezultati: MDA u serumu bio je značajno viši kod astmatičara u poređenju sa zdravim ispitanicima (p<0,01), dok su aktivnost katalaze u serumu i nivo antioksidanasa u plazmi bili upadljivo niži kod astmatičara u poređenju sa zdravim ispitanicima (p<0,01). Između pacijenata je uočena značajna razlika u nivoima MDA u serumu, aktivnosti katalaze i nivoima antioksidanasa u plazmi u odnosu na težinu oboljenja. Postojao je upadljiv porast nivoa MDA u serumu kod pacijenata povezan sa dužinom bolesti (p<0,05).
Zaključak: U astmi se javlja poremećaj oksidantne-antiok- sidantne ravnoteže, što dovodi do oksidativnog stresa i čini važan deo patogeneze astme.