Mesothelioma Risk Associated with Asbestos Production in Slovenia Vudrag, Marko (Institute of Public Health of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia); Rihtar, Tatja (Institute of Public Health of Ljubljana, Ljubljana, Slovenia); Vegnuti, Miljana (University Clinic of Respiratory and Allergic Diseases, Golnik, Slovenia)
Arhiv za higijenu rada i toksikologiju,
03/2010, Volume:
61, Issue:
1
Journal Article
Peer reviewed
Open access
The aim of this study was to assess malignant mesothelioma morbidity due to exposure to asbestos in a population living in districts Nova Gorica and Tolmin (49,850 people) near the asbestos ...manufacturing village Anhovo (Slovenia) and to compare it with the entire Slovene population (1,949,750 people). Crude rates per 100,000 people were calculated from the total number of mesotheliomas, and risk assessment in the studied vs. total population was based on 23 years worth of data. Time series data on mesothelioma cases were also processed as a forecast of new cases by 2010.The crude incidence of mesothelioma per 100,000 individuals for all of Slovenia was 21.4, while for the Nova Gorica district including the village Anhovo it is 170.2 and for the Tolmin district 60.9. The probability of a mesothelioma case in the studied population was 8.5 times the probability of the same diagnosis in the whole of Slovenia. Over 23 years, 28% of all mesothelioma cases in Slovenia were diagnosed in the studied population, which makes only 2.5% of the total Slovene population.The outbreak of asbestosis and mesothelioma epidemics in the studied population is associated with manufacture of asbestos products in the local factory from 1922 to 1996.
Glavni cilj raziskave je bil oceniti obolevnost za malignim mezoteliomom zaradi izpostavljenosti azbestu pri populaciji iz okolice Anhovega v dveh upravnih enotah (Nova Gorica in Tolmin), t. j. pri opazovani populaciji v primerjavi s populacijo Slovenije.Analizirani so bili statisti _ni zdravstveni podatki za opazovano populacijo (49.850 prebivalcev) v primerjavi s populacijo Slovenije (1.949.750 prebivalcev). Grobe inciden _ne stopnje na povpre _no število prebivalcev so bile izra _unane iz skupnega števila mezoteliomov, verjetnosti bolezni v opazovani populaciji in v preostanku države pa so bile izra _unane s Poissonovim verjetnostnim ra _unom na podlagi podatkov za 23 let. Časovne serije podatkov o primerih mezotelioma so bile obdelane kot napoved za število novih primerov do leta 2010.Groba incidenca mezotelioma na 100.000 prebivalcev za Slovenijo znaša 21,4, za opazovano populacijo 170,2 (obmo _je Nove Gorice vklju _no z Anhovim) in 60,9 (obmo _je Tolmina). Verjetnost za pojavnost mezotelioma v opazovani populaciji je 8,5 -krat ve _ja kot verjetnost za enako diagnozo drugje v Sloveniji. Napovedano je, da se bo v 23-letnem obdobju 28 % vseh primerov mezotelioma pojavilo v opazovani populaciji, ki predstavlja 2,5 % skupne slovenske populacije.Do izbruha epidemije azbestoze in mezotelioma v opazovani populaciji je prišlo zaradi u _inkov proizvodnje azbestnih izdelkov v lokalni tovarni med letoma 1922 in 1996. Za ljudi, ki so bili poklicno izpostavljeni azbestu, bo potrebno doživljenjsko zdravniško pregledovanje.
As a rule, asbestosis is a disease of workers who are occupationally exposed to inhalation of asbestos dust, leaving permanent alterations on the lung parenchyma or pleura. In our ten-year study, we ...investigated 318 workers with pleural asbestosis from whom we took medical history which included occupational exposure to asbestos, radiological examinations and lung function, which is mandatory for the diagnosis and the follow up of the disease. We analysed functional parameters such as forced vital capacity (FVC) and forced expiratory volume in the first second (FEV1) and intermediate forced expiratory flow at 25% to 75% (FEF25%-75%). In addition, we investigated the predicted values of functional parameters according to smoking and non-smoking habits. We found a significant reduction in vital capacity, particularly in smokers after 25 years of exposure to asbestos. During the first 15 years, values of vital capacity on the group basis remained inside the 80% of the normal values and were not significant for assessing the dynamics of the lung function. To better assess the effects of occupational asbestos exposure, it is necessary to interpret lung function data not only on the group basis, but also for each subject individually.
Azbestoza je bolest izazvana udisanjem azbestnih čestica koje ostavljaju trajne promjene na parenhimu pluća i/ili pleuri. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamnestičkih podataka, uvidom u profesionalnu izloženost azbestu i radiološkom obradom te patohistološkom potvrdom promjena na plućima i/ili pleuri. Funkcionalna obrada pluća obavezna je u postavljanju dijagnoze i praćenju bolesti. Tijekom desetogodišnjeg istraživanja funkcionalno smo obradili 318 osoba profesionalno izloženih azbestu s dokazanom azbestozom pleure. Analizirane su vrijednosti funkcionalnih parametara, i to forsiranoga vitalnog kapaciteta (FVC), forsiranoga ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) i srednjega ekspiracijskog protoka (FEF25%--75%)). Dokazan je statistički signifikantan pad vrijednosti FVC i FEV1. Dodatno smo istražili vrijednosti funkcionalnih parametara kod naših ispitanika s navikom pušenja i nepušača. U obje skupine prisutno je značajno sniženje vrijednosti vitalnog kapaciteta tijekom istraživanja, s tim da nakon 25 godina izloženosti azbestu kod pušača dolazi do naglog pada vrijednosti vitalnog kapaciteta u odnosu na nepušače. Bitno je uočiti da tijekom prvih 15 godina vrijednosti vitalnog kapaciteta ostaju unutar 80% normalnih vrijednosti te nemaju značenja za praćenje dinamike funkcije pluća kod azbestne bolesti. Individualnim praćenjem profesionalno izloženih radnika ostvaruje se bolji uvid u dinamiku funkcije pluća kod azbestne bolesti.
Azbest, s obzirom na svoja štetna svojstva predstavlja opasnu stvar, zbog toga rad s njime predstavlja opasnu djelatnost (posebno kad tuženik nije osigurao odgovarajuću zaštitnu opremu). Šteta koja ...je nastala u svezi s opasnom stvari, tj. opasnom djelatnosti smatra se da potječe od te stvari tj. te djelatnosti, osim ako se ne dokaže da oni nisu uzrok štete. U tom slučaju teret dokaza da šteta ne potječe od opasne stvari tj. opasne djelatnosti je na tuženiku. U konkretnom slučaju postoji uzročno -posljedična veza između bolesti tužitelja (azbestoza) i njegove plovidbe kao člana posade na brodovima tuženika. Prema tome postoji i odgovornost tuženika za štetu koju uslijed bolesti tužitelj trpi.
Dane su osnovne značajke azbesta i njegove prednosti u odnosu na druge zamjenske sirovine. Analizirane su posljedice na ljudsko zdravlje pri dodiru s azbestom te dane određene smjernice i odluke za ...njegovu uporabu. Unatoč visokim kvalitativnim značajkama, mnogostrukoj namjeni i relativno niskoj cijeni, prevladalo je njegovo negativno svojstvo i apelira se na zaustavljanje proizvodnje azbesta u svijetu. Mnoge razvijene zemlje su prestale upotrebljavati azbest upravo zbog njegove štetnosti na ljudsko zdravlje. Oboljeli od azbestoze i drugih neizlječivih bolesti uzrokovanih azbestom sve više zahtijevaju od vlada u zemljama koje još proizvode azbest visoke premije odštetnih zahtjeva i upozoravaju na materijalne posljedice izazvane uporabom azbesta.
U uzorku od 1150 bolesnika koji su se javili u Kliniku za plućne bolesti u razdoblju od 2001. do 2005.
godine zbog postojanja dišnih simptoma, a čiji su podaci o mjestu rada, ili mjestu stanovanja ...upućivali na to da bi se moglo raditi o bolesti pluća i/ ili pleure izazvanoj azbestom (AB), u 120 (10,4 %) otkrivena je bolest koja može biti posljedica izloženosti azbestu. Od tih bolesnika u 52-oje (43.3 %) razvio se maligni mezoteliom poplućnice (MMP), a razvio se i u 12 od 1030 (1,1 %) onih koji nisu bolovali od AB. Od ukupno 64 oboljela bila su 54 (84,3 %) muškarca i 10 (15,6 %) žena. Ukupno 52-oje od 64 (81,2 %) bilo je profesionalno ili vicinalno izloženo azbestnoj prašini. U istom razdoblju u Republici Hrvatskoj ukupno je prijavljeno 218 oboljelih.
Gruba incidencija za razdoblje od 2001. do 2005. godine u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosila je 13,8 MMP na 100.000 stanovnika, a u Republici Hrvatskoj 3,9. Prosječna godišnja incidencija u Splitsko-dalmatinskoj
županiji iznosila je 2,7 MMP na 100.000 stanovnika, a u Republici Hrvatskoj 0,8. Proizlazi da je od ukupnog broja oboljelih od MMP-a u Republici Hrvatskoj 22,7 % iz Splitsko-dalmatinske županije (u kojoj živi 10,5 % od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske).
Ovakva distribucija MMP-a može biti u vezi sa zaposlenošću u brodograđevnoj industriji i drugim industrijskim izvorima azbesta u ovom dijelu zemlje.
Cilj ovog rada bio je utvrditi posljedice proizvodnje i prerade azbestnih vlakana na zdravlje radnika i stanovništva pojedinih županija Hrvatske. Analizirane su baze podataka Hrvatskog zavoda za ...javno zdravstvo: bolničkog morbiditeta, umrlih, Registra za rak i Registra profesionalnih bolesti u razdoblju 2002.-2007. godine s obzirom na dijagnoze mezoteliom (C45), azbestoza i pleuralni plak (J61, J92). Prosječne
šestogodišnje stope hospitaliziranih osoba na 100.000 stanovnika zbog mezotelioma, azbestoze i pleuralnog plaka za Splitsko-dalmatinsku (5,0), Dubrovačko-neretvansku (3,9), Istarsku (3,7) i Primorsko-goransku
županiju (3,1) veće su od stopa za Hrvatsku (2,1). U promatranom razdoblju prijavljeno je 649 profesionalnih bolesti, a 11,7 % odnosilo se na bolesti uzrokovane azbestom. Najveći broj prijava (38) odnosio se na dijagnozu pleuralnog plaka uz azbestozu, slijede pleuralni plak (23), azbestoza (19) i mezoteliom (6).
Stope profesionalnih bolesti povezanih s azbestom u promatranom razdoblju u Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji veće su od hrvatskog prosjeka. Mortalitet od bolesti vezanih uz azbest u istom razdoblju bilježi ukupno 312 umrlih osoba s prosječnom godišnjom stopom smrtnosti od 1,2 na 100.000
stanovnika. Četiri županije imaju veću stopu smrtnosti od hrvatskog prosjeka: Primorsko-goranska (3,4), Splitsko-dalmatinska (2,8), Istarska (2,8) i Brodsko-posavska (1,5). Incidencija mezotelioma u razdoblju 2001.-2005. godine veća je od hrvatskog prosjeka u Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Istarskoj županiji. Pri tome u interpretaciji podataka treba uzeti u obzir mali apsolutni broj hospitaliziranih i umrlih osoba tijekom promatranog razdoblja i činjenicu da stope ovise o ukupnom broju te dobnoj i spolnoj raspodjeli stanovnika, a prijave profesionalnih bolesti vezane su i uz ostvarivanje određenih prava.
U radu se govori o iskustvima u praćenju zdravstvenog stanja radnika izloženih djelovanju azbesta na radnim mjestima, dijagnostici i procesu priznavanja profesionalne bolesti. Razmatra se problem ...utvrđivanja profesionalne bolesti, predlaže se algoritam za postavljanje dijagnoze profesionalne azbestoze pluća i poplućnice. To bi pridonijelo ujednačavanju kriterija za priznavanje profesionalne bolesti. Na sličan način može se potražiti rješenje i za ostale profesionalne bolesti, te bi se isključila ideja o postavljanju ad personam izabrane stručne komisije koja bi radila te poslove. Na taj bi se način učvrstio dignitet specijaliste medicine rada.
Azbest je generičko ime za skupinu silikatnih minerala od kojih su najčešći krizotil, krocidolit, amozit, tremolit, antofi lit. Izloženost azbestu može uzrokovati benigne bolesti pluća i pleure, kao ...što su azbestoza, lokalna i difuzna zadebljanja pleure, bolest malih dišnih putova i maligne bolesti kao što su karcinom pluća i maligni mezoteliom. Inhalirana azbest a vlakna deponiraju se u donjem dijelu dišnog sustava, gdje dolazi do interakcije s alveolarnim makrofagima i aktivnoga celularnog imunosnog odgovora koji dovodi do kroničnog sporo progredirajućeg fibrozirajućeg procesa u plućnom intersticiju i pleuri. Azbest može u izloženih osoba afi cirati imunokompetentne stanice i inducirati malignu transformaciju mezotelnih stanica. Dosada nije jasno utvrđeno djeluju li azbestna vlakna direktno na mezotelne stanice ili indirektno dovode do nastanka malignog mezotelioma. Smatra se da je maligni mezoteliom kompleksan tumor koji je rezultat akumuliranih ultiplih genskih oštećenja. Zasada također nema potpuno specifi čnog protutijela za mezoteliom, koji bi izolirano bio dostatan za dijagnozu. Nedavno objavljena istraživanja djelovanja azbestnih vlakana na T-limfocite pokazala su da azbest djeluje kao superantigen. U oboljelih od malignog mezotelioma utvrđena je povećana ekspresija Bcl-2-gena na perifernim CD4+ T-limfocitima. Ovi nalazi su značajan doprinos saznanjima o biološkim učincima azbesta u različitim uvjetima izloženosti s obzirom na trajanje i intenzitet.
Azbestoza je bolest izazvana udisanjem azbestnih čestica koje ostavljaju trajne promjene na parenhimu pluća i/ili pleuri. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamnestičkih podataka, uvidom u ...profesionalnu izloženost azbestu i radiološkom obradom te patohistološkom potvrdom promjena na plućima i/ili pleuri. Funkcionalna obrada pluća obavezna je u postavljanju dijagnoze i praćenju bolesti. Tijekom desetogodišnjeg istraživanja funkcionalno smo obradili 318 osoba profesionalno izloženih azbestu s dokazanom azbestozom pleure. Analizirane su vrijednosti funkcionalnih parametara, i to forsiranoga vitalnog kapaciteta (FVC), forsiranoga ekspiracijskog volumena u prvoj sekundi (FEV1) i srednjega ekspiracijskog protoka (FEF25 %-75 %). Dokazan je statistički signifikantan pad vrijednosti FVC i FEV1. Dodatno smo istražili vrijednosti funkcionalnih parametara kod naših ispitanika s navikom pušenja i nepušača. U obje skupine prisutno je značajno sniženje vrijednosti vitalnog kapaciteta tijekom istraživanja, s tim da nakon 25 godina izloženosti azbestu kod pušača dolazi do naglog pada vrijednosti vitalnog kapaciteta u odnosu na nepušače. Bitno je uočiti da tijekom prvih 15 godina vrijednosti vitalnog kapaciteta ostaju unutar 80 % normalnih vrijednosti te nemaju značenja za praćenje dinamike funkcije pluća kod azbestne bolesti. Individualnim praćenjem profesionalno izloženih radnika ostvaruje se bolji uvid u dinamiku funkcije pluća kod azbestne bolesti.
Azbest, s obzirom na svoja štetna svojstva predstavlja opasnu stvar, zbog toga rad s njime predstavlja opasnu djelatnost (posebno kad tuženik nije osigurao odgovarajuću zaštitnu opremu). Šteta koja ...je nastala u svezi s opasnom stvari, tj. opasnom djelatnosti smatra se da potječe od te stvari tj. te djelatnosti, osim ako se ne dokaže da oni nisu uzrok štete. U tom slučaju teret dokaza da šteta ne potječe od opasne stvari tj. opasne djelatnosti je na tuženiku. U konkretnom slučaju postoji uzročno -posljedična veza između bolesti tužitelja (azbestoza) i njegove plovidbe kao člana posade na brodovima tuženika. Prema tome postoji i odgovornost tuženika za štetu koju uslijed bolesti tužitelj trpi.
PDF
