Predmet istraživanja u ovom radu jest ukupno kretanje stanovništva i suvremene promjene u biološkoj strukturi stanovništva Istočne Hrvatske. Svrha istraživanja jest na temelju rezultata dvaju ...posljednjih popisa stanovništva (2001. i 2011.), analize vitalne statistike za razdoblje 2001. – 2016. te projekcija budućega kretanja stanovništva (do 2030., odnosno 2051.) utvrditi, analizirati i interpretirati osnovne agregatne pokazatelje koji indiciraju trendove u općem, prirodnom i mehaničkom kretanju stanovništva Istočne Hrvatske te njihovu interakcijsku povezanost uz proces demografskoga starenja. Cilj je rada utvrditi i opisati dosegnutu razinu ukupne depopulacije i demografskoga starenja Istočne Hrvatske. S obzirom na to da se opći i parcijalni procesi depopulacije nalaze u snažnom korelativnom odnosu spram oblikovanja biološke strukture stanovništva, jasno je da oni zajedno čine dalekosežne regresivne čimbenike populacijskoga, a time i društveno-gospodarskoga razvoja Istočne Hrvatske. Ako se nastave dosadašnji nepovoljni demografski trendovi, osobito u bioreprodukciji, realno se može očekivati da će Istočna Hrvatska do sredine 21. stoljeća prirodnim i mehaničkim putem izgubiti trećinu stanovništva popisanoga 2011. godine. Očekivani daljnji pad broja stanovnika ne će biti linearan, nego se očekuje jačanje debalansa u odnosu između pojedinih velikih (funkcionalnih) dobnih kontingenata, osobito u odnosu: mlado – staro stanovništvo.
The subject of this study is the total population trends and contemporary changes in the biological structure of the population of Eastern Croatia. The purpose of the study is, based on the results of the last two censuses (2001 and 2011), the analysis of vital statistics for the period 2001-2016, and the projections of the future population trends (by 2030, and 2051) to determine, analyze and interpret basic aggregate indicators indicating trends in the general, natural and mechanical movement of the population of Eastern Croatia and their interactive link with the process of demographic aging. The aim of the paper is to establish and describe the reached level of total depopulation and demographic aging of Eastern Croatia. Given that general and partial depopulation processes are in strong correlation with the formation of the biological structure of the population, it is clear that together they form far-reaching regressive factors of population development, as well as socio-economic development of Eastern Croatia. If the current unfavorable demographic trends persist, especially in bio-reproduction, it is reasonable to expect that Eastern Croatia by the middle of the 21st century will naturally and mechanically lose one third of the population registered in 2011. The expected further decline in the number of inhabitants will not be linear, and we expect a greater imbalance between certain large (functional) age contingents, especially in the relation: young – old population.
This paper deals with the importance of the spatial, geographic aspect in analyzing ferry traffic, especially on Croatian islands. The importance of ferry traffic is analyzed within the regional ...development of the European Union as a whole, as well as through some examples from different states. The analytical part of the paper deals with correlation between the ferry traffic and its two most striking indirect consequences that are present on Croatian islands, and those are demographic development and tourism. There is a close, direct connection between ferry traffic and tourism, as well as between ferry traffic and general demographic trends. Since there is no evidence of correlation between the index of seasonal frequency of the ferry lines (direct reflection of tourism) and the index of change in population trends on Croatian islands analyzed in this paper, the conclusion is that tourism, as the main economic activity on Croatian islands, can ease – but not significantly eliminate – depopulation characteristics of the insular part of Croatia.
This paper analyzes passengers' traffic across the border crossings and demographic trends in Croatian-Hungarian border area. The aim of this work is to determine the intensity of transborder ...relations and processes in neighbouring areas in the period of "loosening" of the Croatian-Hungarian border and their reflection in space. This will be determined through the analysis of the population trends in the last intercensal period (1991-2001 in Croatia, 1990-2001 in Hungary). The assumption is that significant transborder cooperation has not been established yet and that a transborder region has not been formed despite the "loosening" of the border. This statement has been confirmed by comparing demographic trends in the settlements with border crossings, in the settlements along the border, but without border crossings, in the settlements that are within 10 km from the border, but do not have an exit to it and finally, in other settlements of the border area from the Croatian and Hungarian side of the border.
U radu se autori fokusiraju na lokalne i prekogranične migracijske procese u sjevernoj Dalmaciji i njihov utjecaj na razvoj vranskog feuda tijekom 17. i 18. stoljeća. Nakon kvalitativne analize ...demografske, crkvene i kartografske arhivske građe uspostavljena je veza između ekonomskih i okolišnih procesa i razvoja u nizinskome močvarnom pograničju, u odnosu spram prirodne osnove, geostrateške pozicije te komunikacijsko-komercijalnoga i (i)migracijskog potencijala prostora. U radu se pokušava odgovoriti i na pitanje je li se privatni pothvat melioracije posjeda obitelji Borelli pokazao ekonomski uspješnim ili pak avanturističkim eksperimentom u okolnostima neuspješne sesilizacije doseljenog stanovništva iz Bukovice. Pritom protomoderne lokalne migracije Morlaka rezultiraju njihovim angažmanom na isušivanju močvara i blata, uz već postojeću ulogu u obrani Novoga i Najnovijega mletačkog posjeda od eventualnih ponovnih osmanskih upada. Iako njihovo doseljavanje nema okolišni predznak, u konačnici su oni melioracijom izmijenili okoliš Kotara, usprkos činjenici da je ratarska ekonomska eksploatacija ostala nerazvijena, dok je prevladavajuće stočarenje na plodnoj i melioriranoj zemlji predstavljalo ekonomski neracionalno iskorištavanje zemlje. Način na koji je ravnokotarski kraj demografski, pa i ekonomski profitirao od redistribucija stanovništva iz zaleđa dio je odgovora na demografsku devastaciju izazvanu osmanskim ratovima početkom ranoga novog vijeka, pustošenjem te okolišnim pritiskom na močvarno zemljište nakon mletačke rekonkviste. Nizinski je okoliš izmijenjen melioriranjem zapuštenih vodotoka, čime je čovjek ponovno, prvi put nakon antike, intenzivnije zadirao u okoliš. Ishod toga ranonovovjekovnog sraza ekonomskih i okolišnih interesa na ograničenom prostoru vranskog feuda rezultirao je značajnim razlikama u kvaliteti i predznaku razvoja u kratkoročnoj u odnosu na dugoročnu perspektivu.
Rijeka je u posljednjemu međupopisnom razdoblju 1991.-2001. prvi put nakon Drugoga svjetskog rata zabilježila smanjenje broja stanovnika. To je smanjenje rezultat negativnoga prirodnoga kretanja i ...negativnog migracijskog salda. Istodobno gradska okolica
bilježi porast broja stanovnika upravo zahvaljujući doseljavanju. U radu se, uz analizu migracijskih obilježja stanovništva grada i okolice na temelju podataka ranijih popisa stanovništva, a posebice popisa 2001. godine, daju i temeljni nalazi empirijskoga istraživanja
provedenog metodom ankete na uzorku od 411 ispitanika u četiri naselja riječke okolice 2006. Iz analize odgovora ispitanika na četiri postavljena pitanja o razlozima iseljavanja iz naselja u kojem su prije živjeli i razlozima doseljenja u naselje u okolici Rijeke proizlazi
da je glavni potisni čimbenik za iseljenje i glavni privlačni čimbenik doseljenja u suburbije rješavanje stambenoga pitanja.
Vukovar je tijekom 20. stoljeća imao vrlo dinamičan i po mnogo čemu specifičan demografski i etnodemografski razvoj koji je u velikoj mjeri bio determiniran širim povijesnim, društvenim, ...geopolitičkim, kulturološkim, gospodarskim i drugim silnicama, pri čemu su voljne i prisilne migracije bile dominantnim čimbenikom promjena u kretanju i strukturama stanovništva. U radu su, na temelju primarnih izvora (objavljenih rezultata općih popisa stanovništva), kroz četiri vremenski nejednaka, ali relevantna razdoblja (1900. – 1910., 1910. – 1948., 1948. – 1991. i 1991. – 2011.), analizirane, prikazane i interpretirane najvažnije promjene u sastavu stanovništva Vukovara prema etničkoj pripadnosti te je ukazano na dosegnuti stupanj homogenosti, heterogenosti i bimodalnosti etnodemografske slike naseljenosti grada kao važne odrednice oblikovanja njegova kulturnoga, etničkoga, nacionalnoga i geografskoga, odnosno prostornoga i urbanoga identiteta u predmetnome analitičkom razdoblju (1900. – 2011.). Unatoč složenu etničkomu sastavu stanovništva, tijekom cijeloga 20. stoljeća Vukovar je imao hrvatsku etničku većinu koja se kretala u rasponu od 38,7 % (1900.) do 57,1 % (2011.), što je bitno utjecalo i na dominantna obilježja identiteta grada proteklih stotinu i nešto više godina.
Tijekom posljednja dva desetljeća cijelu su Hrvatsku, pa i naselje Koprivnicu, zahvatili negativni demografski trendovi, izazvani ponajprije prirodnim padom, ali i sve intenzivnijim iseljavanjem ...mladog i fertilnog stanovništva u inozemstvo. Navedeni procesi i reakcije na njih potvrđuju pristup u kojem se stanovništvo ne smatra osnovnim resursom prostora i potencijalom svakog planiranja i revitalizacije. Zato su i Hrvatska i promatrana koprivnička populacija u sve nezavidnijem položaju. Budući je kretanje stanovništva demografski okvir prostornog planiranja i revitalizacijskog pristupa, u radu je za procjenu ukupnog stanovništva primijenjena matematička ekstrapolacija temeljena na podacima posljednjeg popisa stanovništva 2011. godine. Dominantni procesi sve više usmjeravaju suvremeni razvoj i negativno utječu na budućnost promatranog prostora pa time nameću nužnost predlaganja i postavljanja rješenja za izvjesniju razvojnu budućnost, zasnovanu na populacijskoj i revitalizacijskoj politici. Stoga rad daje poseban osvrt na revitalizacijsku politiku i revitalizacijske modele s domicilnom i imigracijskom populacijom.
PDF
