Hrvatski ustav promijenjen je 2010. godine kako bi se snizili uvjeti za provedbu neposredne demokracije na nacionalnoj razini, te na taj način spasio referendum o članstvu Hrvatske u Europskoj uniji ...od vjerojatnog neuspjeha. Od tada je u Hrvatskoj došlo do naglog uspona građanskih inicijativa putem kojih je zaustavljana provedba nekoliko vladinih reformskih prijedloga. Stoga se može reći da je u Hrvatskoj recentna privlačnost neposredne demokracije stvorila novo okružje za djelovanje predstavničke demokracije. Počevši od teorijskih razmišljanja, ovaj članak analizira praksu neposredne demokracije u odabranim tranzicijskim zemljama, koja bi mogla biti poučna za Hrvatsku. Središnji dio članka razmatra prepreke na putu prema učinkovitoj provedbi neposredne demokracije u Hrvatskoj.
A number of recent international studies have reported the growing electoral success of populist parties among younger age groups. In this study, authors analysed the breeding ground for populism ...among the youth in Zagreb using the results of the Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE) project in Croatia. A mixed methods approach was employed with thematic analysis of 61 semi-structured interviews and regression analysis on a survey sample data of 1,216 young people aged 1625. Qualitative analysis indicated analogies to Cas Muddes three core concepts of populism (the good people, the bad elite and the general will) among interviewees opinions. In addition, common ideological features of populism (nationalism and radical egalitarianism) were to a degree present among the interviewees attitudes. In the quantitative part of this paper, the authors narrowed the analysis of populism to the radical right variant of populism, and given the lack of prominent populist actors in Croatia to support of ideas rather than political parties. The attitude towards a political system with a strong leader not constrained by parliament was chosen as the outcome since it holds significant populist potential in contemporary democracies. Analyses showed the connection of the anti-elite, anti-systemic attitudes as well as authoritarianism and a few right-wing political attitudes with the strong leader preference. Both qualitative and quantitative results of this study indicated that the breeding ground for populism exists among the youth in Zagreb. Additional research is required to further examine that complex and previously unexplored topic. / Recentne medunarodne studije izvjestavaju o porastu izbornog uspjeha populistickih politickih stranaka medu mladom populacijom. U ovom je radu istrazeno postoji li »plodno tlo« za prihvacanje populizma medu mladima u Zagrebu na temelju hrvatskih rezultata projekta Memory, Youth, Political Legacy and Civic Engagement (MYPLACE). Koristena je mjesovita metoda - tematska analiza 61 polustrukturiranog intervjua i regresijska analiza provedena na anketnim podacima prikupljenim na uzorku od 1.216 mladih u dobi od 16 do 25 godina. Kvalitativna je analiza indicirala postojanje analogija u politickim stavovima intervjuiranih mladih s trima idejama koje su u temelju modela populizma Casa Muddea (»narod je dobar i pravedan«, »politicka elita je pokvarena« i »treba se provoditi opca volja naroda«). Takoder, dio je sugovornika zastupao neke od uobicajenih ideoloskih komponenti populizma - nacionalizam i radikalni egalitarizam. U kvantitativnom dijelu rada analiza je suzena na samo jednu dimenziju populizma - radikalnu desnu varijantu. S obzirom na to da u vrijeme istrazivanja u Hrvatskoj nisu postojale utjecajnije populisticke stranke, analiza je s podrzavanja politickih stranaka usmjerena na podrzavanje ideja. Za kriterijsku varijablu regresijske analize izabrana je preferencija politickog sustava s jakim vodom koji nije pod kontrolom parlamenta. Ta preferencija, uz autoritarna svojstva, sadrzava i jak populisticki potencijal u suvremenim demokracijama. Analize su pokazale da su stavovi protiv elita i protiv sustava institucija kod mladih povezani s preferencijom nedemokratskoga jakog vode, kao i autoritarnost te nekoliko radikalnijih desnih stavova. I kvalitativni i kvantitativni nalazi upucuju na to da postoji plodno tlo za razvoj populizma medu mladima u Zagrebu, no potrebne su daljnje studije kako bi se istrazio taj kompleksan i u Hrvatskoj dosad gotovo neistrazen fenomen.
One of our nation's most prolific and widely discussed political theorists, Ian Shapiro speaks with a distinctive voice. His work is Deweyan in its inspiration, cosmopolitan in its concerns, and ...practical in its referents. In this book, he provides.
U članku autor želi doprinijeti aktualnoj raspravi o demokraciji problematiziranjem ideje ‘vladavine nikoga’. Prvo se bavi Rosanvallonovom teorijom kontrademokracije i Keaneovom koncepcijom nadzorne ...demokracije. Keane smatra da ‘nadzorna demokracija’ nije samo nova faza u razvoju demokracije na globalnoj razini nego se prije svega radi o dokidanju svih oblika dominacije u ljudskim odnosima. Dunn i Gray kritiziraju njegovu ideju da u takvoj demokraciji ‘nitko ne vlada’. Oni smatraju da nema smisla tvrditi da u demokraciji ‘nitko ne vlada’ budući da svaki oblik vladavine treba vladare. Autor članka nastoji pokazati da su ove navodno realistične kritike, ali i Keaneovo shvaćanje koncepcije ‘nitko ne vlada’ previše mehaničke, odnosno da su doslovno shvatile spomenutu koncepciju. Ako bi demokraciju vidjeli kao vrstu osjećaja prije nego skup političkih institucija, onda bi prije proniknuli u ponešto zagonetnu ideju o ‘vladavini nikoga’. Ova ideja, naime, ne znači dokidanje vladavine čovjeka nad čovjekom, nego se odnosi na svijest o kontingentnosti svih oblika gospodstva. To je bilo dobro poznato Platonu i uvjerljivo je oživljeno u djelima francuskog filozofa Jacquesa Rancièrea.
Autorica daje prikaz demokratizacije Gvatemale tijekom trećeg vala te analizira promjene vlada, režima i sustava. Navodi da je početku promjene političkog sustava Gvatemale prethodila faza ...predautokratskih iskustava s demokracijom (1944-1954) te da je nesposobnost da okonča dugotrajni građanski rat bio jedan od ključnih razloga početka kraja autoritarnog sustava (1954-1985). Uslijedila je prolongirana tranzicija (1985-1999) koja se odvijala u četiri faze i koju je nadgledala vojska, preuzevši na taj način ulogu snažnog protudemokratskog aktera veta. U fazi konsolidacije (2000-2012) stabilizirala se defektna demokracija, u kojoj je civilni demokratski režim ne samo pod pokroviteljstvom vojske već ga ugrožavaju i kriminalne organizacije. Zaključuje da se u proteklih stotinjak godina politička situacija u Gvatemali i nije znatno poboljšala s obzirom na to da je ona od banana-države postala defektna i najnekvalitetnija demokracija Latinske Amerike.
Prigovor nekonzistentnosti koji se ponekad upućuje političkoj filozofiji J. S. Milla poprima različite oblike, a u ovom se radu obrađuje slučaj nekonzistentnosti između antipaternalizma izraženog u O ...slobodi i paternalističkog opravdanja demokracije i prijedloga višestrukog prava glasa u Razmišljanjima o predstavničkoj vlasti. Rad polazi od karakterizacije Milla kao demokratskog instrumentalista, te ističe kako Millovo opravdanje edukativne uloge demokracije i epistemičke vrijednosti višestrukog prava glasa ne mora biti utemeljeno na paternalističkim idejama. Povezivanjem Millove teze, kako država može intervenirati u slobodu pojedinca kada čini neku radnju kojom krši dužnost koju ima prema drugima, s Estlundovom idejom političkog opravdanja putem normativnog pristanka rad pokazuje kako Millovo opravdanje demokracije (i višestrukog prava glasa) može biti utemeljeno na dužnostima koje imamo prema drugima, a ne na paternalizmu.
U članku se analizira problem legitimnog predstavljanja Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBIH) koristeći se konsocijacijalizmom, „fenomenom čiče Tome“ i jednosmjernim ...udruživanjem glasova kao teorijskim prizmama analize problema. Prvo se sažima povijest Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine te analizira značenje amandmana koje je Ustavu FBiH nametnuo visoki predstavnik Wolfgang Petritsch 2002. godine i značenje presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U-23-14 Ljubić iz 2016. godine. Zatim se analizira realističan scenarij potpunog izbacivanja hrvatskih predstavnika iz vladajuće koalicije na svim razinama vlasti zbog neprovođenja presude Ljubić i mogućnost jednostranih izmjena Ustava FBiH koje mogu donijeti stranke bošnjačke većine nakon općih izbora 2022. godine. Naposljetku, raspravlja se o problemu operacionalizacije legitimnog predstavljanja Hrvata u Domu naroda Federacije Bosne i Hercegovine i njegovu potencijalnom alternativnom rješenju. Glavni je argument članka da zbog nedostataka izbornog zakona i nelogične operacionalizacije konsocijacijskih karakteristika u FBiH Hrvati nisu u stanju birati vlastite legitimne predstavnike u Hrvatski klub Doma naroda Parlamenta FBiH, za njih najvažniju političku instituciju u Bosni i Hercegovini.
This article analyses the issue of legitimate political representation of Croats in the House of Peoples of the Parliament of the Federation of Bosnia and Herzegovina (FBiH) using consociationalism, uni-directional vote pooling and the Uncle Tom phenomenon as theoretical lenses. The article first summarizes the history of the House of Peoples of the Parliament of FBiH and explores the importance of the amendments to the Constitution of FBiH imposed by High Representative Wolfgang Petritsch in 2002 and ruling U-23-14 of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina (“Ljubić”) from 2016. Next, the article discusses the realistic possibility of Croat representatives being completely excluded from the ruling coalition at all levels of government due to the non-implementation of the “Ljubić” ruling and the possibility of unilateral amendments to the Constitution of FBiH by Bosniak-majority parties after the 2022 general elections. Finally, the article discusses operationalization of legitimate Croat representation in the House of Peoples in FBiH and offers an alternative potential solution for this issue. The main argument of this article is that due to deficiencies in electoral law and the illogical operationalization of consociational features in FBiH, Croats cannot elect their own legitimate representatives in the Croat Club of the House of Peoples in FBiH, which is, for them, the most important political institution.
U radu propitujemo shvaćanje medijske pismenosti i načine korištenja medija i vrednovanje medijskih sadržaja kod studenata Studija komunikologije Hrvatskih studija i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta ...Sveučilišta u Zagrebu. Pri tome studentima pristupamo kao medijskoj publici, ali i onima koji će u dogledno vrijeme i sami aktivno stvarati medijske sadržaje i znanstveno ih vrednovati te onima koji će poučavati djecu i mlade o medijskim sadržajima. Na temelju provedene ankete analiziramo kolik je stupanj aktivna korištenja edijima i poznavanja osobitosti medijskog funkcioniranja kod studenata komunikologije u okviru svijesti o vlastitoj strukovnoj pismenosti te kolika je svijest o važnosti medijske pismenosti u kontekstu profesionalnoga djelovanja budućih vjeroučiteljica i vjeroučitelja.
U zaključku analiziramo rezultate ankete, te ukazujemo na mogućnost suradnje komunikoloških/novinarskih studija s teološkim i drugim studijima na području medijske pismenosti. Ističemo i važnost poučavanja medijske pismenosti u sklopu obrazovanja medijskih djelatnika i onih koji će aktivno sudjelovati u poučavanju djece i mladih.
U radu se problematizira pojam iliberalne demokracije prvenstveno kroz djelo
Fareeda Zakarije, ali i napetost između liberalizma i demokracije, dvije ključne
sastavnice suvremenih demokratskih ...političkih poredaka kroz djela suvremenih
politoloških autora. Autor daje pregled kako je koncept iliberalne demokracije
prihvaćen među drugim teoretičarima i istraživačima demokracije. Rad zastupa
tezu kako je odnos demokracije i liberalizma bio kontroverzan od samih
početaka povezivanja tih dvaju segmenata. Suvremena politološka literatura, ali
i aktualna politička zbivanja u demokratskim političkim poredcima sugeriraju
da niti politički znanstvenici niti političari još nisu osmislili model koji bi
uklonio tu napetost koja proizlazi iz postojanja dvaju različitih segmenata.
Liberalne demokracije politički su poredci u kojima se kontinuirano traži
kompromis između liberalnog individualizma i demokratskog kolektivizma.
Autor raspravlja o problemu socijalne pravednosti, stavljajući u radu naglasak na kompleksan odnos između demokracije, kapitalizma i pravednosti. Glavna ideja koja se razmatra u članku je da je kod ...svjesne društveno-političke analize koja pitanja načina života i kvalitete života povezuje s klasnouvjetovanim strukturnim pitanjima, uvijek riječ o dilemi demokracija ili kapitalizam. Autor pruža pregled suvremenih rasprava vezanih uz ovu dilemu.
PDF
