Članak analizira teoriju o demokratskom miru koja tvrdi da demokratske države ne ratuju međusobno i istražuje daje li rat na prostoru bivše Jugoslavije empirijsku potvrdu ili negaciju navedene ...teorije. Glavni zaključak rada jest da Mansfieldova i Snyderova teorija najbolje objašnjava rat na teritoriju bivše Jugoslavije: to je bio sukob između država u procesu demokratizacije. Drugim riječima, rat na prostoru Jugoslavije ne pobija u potpunosti teoriju o demokratskom miru, ali negira neke od njezinih temeljnih postavki jer pokazuje da demokratski izbori – koji su conditio sine qua non demokracije – ne sprečavaju izbijanje rata.
Za većinu mediteranskih zemalja EU je najznačajniji vanjskotrgovinski partner za izvoz i uvoz dobara, s time da je uvoz usmjeren na industrijske proizvode i hranu, a u izvozu dominiraju nafta i druge ...sirovine te poljoprivredni proizvodi.
U radu se istražuje koriste li i na koji način predsjednički kandidati društvene mreže kako bi demokratizirali politiku i političko predstavljanje. Studija prikazuje rezultate analize sadržaja izjava ...koje su predsjednički kandidati objavili na svojim službenim profilima na Facebooku i korisničkim računima na Twitteru tijekom izborne kampanje u Republici Hrvatskoj 2014./2015. Rezultati otkrivaju da kandidati nisu koristili društvene mreže kako bi dosegli i uključili potencijalne birače, niti su ih koristili kako bi s biračima ostvarili jaču emotivnu vezu. Propuštajući ovu priliku, propustili su i mogućnost privlačenja nezadovoljnih i razočaranih birača na birališta, čime se mogao povećati i legitimitet demokratskog procesa.
Članak raspravlja o odnosima društvenih problema i programa socijalnih djelatnosti namijenjenih njihovom rješavanju. Ograničava se na kontekst analize politika i različitih faza, od prepoznavanja ...društvenog problema, oblikovanja i izvođenja politika/programa do njihove evaluacije. Posebno raspravlja o suvremenom zaokretu prema tzv. postpozitivističkim pristupima, koji nastoje uključivati sve širi krug aktera; s njima evaluacija prerasta iz ocjenjivanja kvalitete djelovanja u oblik demokratizacije odlučivanja o javnim pitanjima. U članku je predstavljena i jedna od konkretnih metoda evaluacije socijalnog programa, te je analizirana njezina izvodljivost u našem okruženju.
U drugoj polovici 19. stoljeća hrvatske zemlje bile su u sastavu Austro-Ugarske Monarhije. Radi potreba novog građanskog društva na području Europe provode se mnoge reforme. Nakon Hrvatsko-ugarske ...nagodbe u Hrvatskoj su stvoreni uvjeti pa se, uz ostale reforme, provodi i prva autonomna reforma školstva. Kao i sve ostale reforme, i ovu provodi hrvatski ban Ivan Mažuranić. Odabrao je stručnjake za izradu zakona. Zakon o pučkom školstvu, pučkim i građanskim školama, javnom i obveznom školstvu donesen je 1874. godine nakon konferencijskih rasprava te odobrenja Sabora i cara. Školska se reforma provodi od 1875. godine. U skladu sa sekularizacijom i demokratizacijom, Zakon propisuje mnoge odredbe prema školama, učiteljima, učenicima, nastavi, programima. Iako je provedba tekla uz određene probleme, ovaj Zakon ipak je donio mnoge pozitivne promjene i utjecao na budući razvoj školstva i društva.
U radu se istražuje uloga omladinskih listova u demokratizaciji novinskog prostora na primjeru omladinskog lista Fokus koji je izlazio u Zadru u 1989. i 1990. godini. Rad se temelji na novinskim ...člancima objavljenim u zadarskom omladinskom listu Fokus koji je izlazio od 9. veljače 1989. do 22. rujna 1990. godine, a obilježilo ga je između ostalog slom komunističkog režima, raspad SFR Jugoslavije, početak razvoja procesa tranzicije, liberalizacije i demokrat¬skog sustava u Hrvatskoj. U navedenom razdoblju značajnu ulogu u početnom razdoblju procesa demokratizacije u Hrvatskoj imali su omladinski mediji, po¬sebno omladinski listovi. Njihovo je zajedničko i temeljno obilježje bilo zala-ganje za slobodu govora i izražavanja, kao jedno od temeljnih ljudskih prava svakog čovjeka u razdoblju kada još to nije bilo moguće, budući da je još tada bio na vlasti komunistički režim. Cilj rada je istražiti ulogu omladinskog lista Fokus u demokratizaciji novinske komunikacije u Zadru u Republici Hrvats¬koj. U radu se polazilo od pretpostavke da je pojavom omladinskog lista Fokus došlo do demokratizacije zadarskog i hrvatskog novinskog prostora u 1989/1990. godini. Istraživanje se temeljilo na analizi sadržaja 315 novinskih članaka o demokraciji objavljeni u omladinskom časopisu Fokus, koji su obu¬hvaćali problematiku procesa demokratizacije s političkog, ekonomskog i so¬ciokulturnog gledišta u Hrvatskoj nakon raspada bivše Jugoslavije. Rezultati istraživanja su pokazali da je uređivačka politika omladinskog lista Fokus bila usmjerena na liberalnije i kritičnije analiziranje i komentiranje tadašnjih ak¬tualnih društveno-političkih događanja, ne samo u Zadru, već i u Hrvatskoj i ostalim republikama i pokrajinama Jugoslavije, što je u to vrijeme još bilo za¬branjeno, dok nisu usvojene izmjene Zakona o javnom informiranju u veljači 1990. godine.
Ovaj članak nastoji prikazati na istraživanju utemeljeno razumijevanje uloge medija u tranzicijskim zemljama. Naše se istraživanje fokusira na procese političke socijalizacije, na političko ponašanje ...i vjerodostojnost te daje primjere iz triju regija: središnje i istočne Europe, Latinske Amerike te Bliskog istoka i sjeverne Afrike. Pozornost smo skrenuli na neke od glavnih radova relevantnih za studije masovnih medija u tranzicijskom kontekstu s ciljem uvida u važne teorije dostupne u studijama o medijima i demokratizaciji. Svjesni ograničenja koja postavlja priroda i opseg uzorka pregledanih studija, identificirali smo i raspravili neke od potencijalnih ključnih prepreka razvoju teorije o političkoj socijalizaciji, političkom ponašanju i vjerodostojnosti u navedenim područjima te predložili alternativne pristupe u istraživanju.
Benjamin i Baudelaire otkrili su iskustvo života u modernoj metropoli. Walter Benjamin je pisao o Baudelaireovoj suvremenosti, o masi koja je njegov glavni junak, o publici koja će čitati poeziju i ...neće je biti u stanju razumjeti. Kod Baudelairea na djelu je demokratizacija pjesništva. U sklopu novih antropoloških likova pojavljuje se lik žene, pun kontrasta. U velegradu, u društvu gdje je sve postalo reificirano, ni žena ne može izbjeći tu sudbinu. To znači, da bez obzira na optimizam Waltera Benjamina, nemoguće je naći spas u ljubavi prema ženi i umjetnosti. Beatrice više ne stanuje tu. Baudelaire je bio prvi koji je shvatio da je buržoazija već bila spremna oduzeti pjesniku socijalnu ulogu koju je do tada uživao i bio je moran – jer je imao iskustva što se tiče prave prirode robe – priznati tržište kao objektivnu okolnost. Dakle Teorija kraja estetskih umjetnosti, kao teorija zastarijevanja pojedinih umjetničkih formi, može se gotovo paradigmatički prikazati u baudelaireovoj lirici.
Ograničene historijske pretpostavke za nevladin sektor u Bosni i
Hercegovini, prevenstveno ideologije koje proizilaze iz nacionalističkih i
kolektivističkih ideja i programa, sa specifi čnim ...ograničenjima za vrijeme
socijalizma su rezultirali u dihotomiji strukture nevladinog sektora čiji udio u
civilnom sektoru tek počinje da dobija na broju i snazi u postratnom periodu.
Ovakva kvanitativna prednost je rezultat vanjske intervencije zbog čega
postaje upitna autnomnost i autentičnost ovih subjekata, na isti način na koji
etnonacionalna priroda pojedinaca dovodi do potpune zavisnosti od trenutne
političkih elita. Ukoliko se ovaj problem ne riješi postoji mogućnost da će se
autentični nevladin sektor u socijalno-političkom kontekstu Bosne i Hercegovine
biti zamjenjen hibridnim kreacijama projektnog društva i etničkog nevladinog
sektora. Ukoliko dođe do ovih promjena postojeći kapaciteti nevladinog sektora
i civilnog društva će izgubiti svoju primarnu svrhu i efekti demokratizacije
nevladinog sektora i civilnog društva će biti smanjeni na minimum
U ovom se članku analizira stvaranje “Udruženja za jugoslavensku demokratsku
inicijativu” (UJDI) koje je početkom 1989. pokrenula grupa intelektualaca
s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a čiji je ...cilj bila demokratska transformacija
Jugoslavije. Autorica teksta posebno se fokusira na njihovu debatu o
ustavnoj reformi te na ustavni “model” koji je predlagao UJDI. Kroz iskustvo
UJDI-a autorica analizira određene aspekte političkih kultura s kraja osamdesetih
te predstavlja novi kut promatranja jugoslavenske političke krize, koju je
UJDI u početku doživljavao kao potrebu za demokratizacijom, a potom i kao
prijeteću mogućnost izbijanja rata.
PDF
