Cilj je rada bio provjeriti postoje li značajne razlike između onih adolescenata koji nikad nisu sekstali i onih koji su se upustili u takvo ponašanje barem jedanput u nizu varijabli: seksualno ...rizičnom ponašanju, ljutnji, depresivnosti, anksioznosti, samoefikasnosti i druženju s vršnjacima koji se ponašaju devijantno. Također, cilj rada bio je provjeriti jesu li ljutnja i neugodne emocije depresivnosti i anksioznosti značajni prediktori sekstinga te imaju li samoefikasnost i druženje s vršnjacima koji se devijantno ponašaju moderatorsku ulogu u odnosu između navedenih prediktora i sekstinga. Analizirani su podaci prikupljeni istraživanjem koje je provedeno 2012. godine na 311 učenika (149 mladića, 162 djevojke) u dobi od petnaest do sedamnaest godina. Rezultati su niza nezavisnih t-testova pokazali postojanje značajnih razlika između dviju skupina sudionika u seksualno rizičnom ponašanju i druženju s devijantnim vršnjacima, pri čemu su se oni koji su sekstali barem jedanput, u usporedbi s onima koji nikad nisu sekstali, češće upustili u seksualno rizična ponašanja te se više druže s devijantnim vršnjacima. Rezultati su hijerarhijske binarne logističke regresijske analize pokazali da ljutnja, depresivnost i anksioznost ne predviđaju značajno seksting, kao i da samoefikasnost i druženje s devijantnim vršnjacima ne mijenjaju odnos između ljutnje i sekstinga te neugodnih emocija depresivnosti i anksioznosti i sekstinga. Dobiveni su rezultati komentirani u vidu nalaza prijašnjih istraživanja, ali i u okviru odnosa između navedenih varijabli specificiranih u okviru Agnewove (1992) generalne teorije stresa.
Pažintinių funkcijų, tarp jų ir atminties pokyčių susirgus depresija ir jos metu tyrimų duomenys yra nevienodi – susirgus depresija sutrinka skirtingi atminties komponentai. Šio tyrimo tikslas yra ...ištirti depresija sergančių asmenų (DSA) žodinės atminties pokyčius hospitalizacijos metu, atsižvelgiant į nerimo ir depresiškumo rodiklius. Tyrime dalyvavo 30 Vilniaus miesto Psichikos sveikatos centre besigydančių DSA, kuriems buvo diagnozuoti įvairaus sunkumo pasikartojantys arba vienkartiniai depresijos epizodai(6 vyrai ir 24 moterys, kurių amžius 21–79 m. (M = 58,17; SD = 14,65)), gaunantys antidepresantus. Tyrime taip pat dalyvavo 30 atitinkamo amžiaus, lyties ir išsimokslinimo sveikų asmenų (SA), kurių amžius – 21–84 m. (M = 58,30; SD = 14,71). Naudojant Taisytą Hopkinso žodinės atminties testą (HVLT-R) bei Depresijos ir nerimo sutrikimų vertinimo instrumentą (HAD), hospitalizacijos pradžioje ir pabaigoje vertinta pacientų žodinė atmintis ir depresiškumo bei nerimo lygis. Nustatyta, kad DSA grupė, palyginti su SA, hospitalizacijos pradžioje pasižymėjo prastesniu betarpišku ir uždelstu atgaminimu. Po hospitalizacijos DSA suminis ir uždelstas atgaminimas pagerėjo. Prastesni DSA atminties rezultatai susiję su didesniu depresiškumu ir nerimu tik hospitalizacijos pabaigoje. Norint išsamiau nagrinėti pažintinių funkcijų ir depresijos kismo hospitalizacijos metu sąveikas, reikia tolesnių tyrimų.
Ugradnja totalne endoproteze kuka (TEP) jedna je od najčešćih operacija u ortopedskoj kirurgiji. Riječ je o složenom operacijskom zahvatu koji zahtijeva dugotrajan oporavak. Neugodne emocije mogu ...usporiti oporavak i otežati prilagodbu pacijenata te je važno znati u kojoj su mjeri neugodna emocionalna stanja poput depresije, anksioznosti i stresa prisutna kod pacijenata. Stoga je cilj ovoga istraživanja bio utvrditi učestalost pojave anksioznosti, depresije i stresa kod pacijenata prije i nakon ugradnje totalne endoproteze kuka. Zanimalo nas je i kakav je odnos promatranih emocionalnih stanja s nekim sociodemografskim obilježjima.
Primijenjen je upitnik koji uključuje osnovne sociodemografske podatke ispitanika te Skala depresije, anksioznosti i stresa (DASS-S). Uzorak od 50 ispitanika obaju spolova bio je prigodnog tipa, prosječne dobi 69 godina. Istraživanje je provedeno dvokratno za vrijeme boravka pacijenata u bolnici, dan prije operacije i drugi dan nakon operacije kuka.
Prije operacije emocionalno stanje pacijenata bilo je vrlo neugodno, osobito stres. Nakon operacije došlo je do izrazitog, statistički značajnog smanjenja svih triju neugodnih emocija, što ukazuje na poboljšanje emocionalnog stanja pacijenata nakon operacije u odnosu na stanje prije. Osobe koje imaju samo osnovnoškolsko obrazovanje značajno su starije od ostalih te imaju značajno izrazitiju depresivnost nakon operacije. Korelacije su pokazale da s povećanjem dobi pacijenata, raste i anksioznost, i to u obje točke mjerenja, te je i razina depresivnog raspoloženja izrazitija. Po spolu, bračnom statusu, kao ni po tome imaju li ispitanici djece nije dobivena statistički značajna razlika.
Objective. The aim of the study was to evaluate the prevalence of elevated depression and anxiety among pregnant women and to examine its correlation with medical complications and socio-demographic ...characteristics.
Methods. The study is based on a cross-sectional design of a sample of 348 women in three trimesters of pregnancy who received routine obstetrical care at the University Medical Centre Ljubljana, Department of Obstetrics and Gynaecology. The responding women filled out a questionnaire on socio-demographic variables, the Centre for Epidemiologic Studies Depression Scale CES-D and the State Trait Anxiety Inventory STAI.
Results. 21.7% of pregnant women were identified as suffering from elevated depression symptomatology, 15.7% reported high state anxiety and 12.5% had high trait anxiety. No significant differences in depression and anxiety across pregnancy trimesters were found. The women who have suffered from health complications during previous pregnancies showed higher state anxiety; those experiencing complications during their current pregnancy reported more intense symptoms of depression and of state and trait anxiety than women free of complications. Less educated, lower income and mothers of many children in the third pregnancy trimester reported more intensive symptoms of depression and trait anxiety.
Conclusions. Elevated depression and anxiety are frequent among pregnant women. The results draw attention to the need for early detection and treatment of depression and anxiety during pregnancy
Namen. Cilj raziskave je bil oceniti prevalenco povišane depresivne in anksiozne simptomatike pri ženskah med nosečnostjo ter preveriti njun odnos z zdravstvenimi zapleti in nekaterimi sociodemografskimi dejavniki.
Metode. V presečno raziskavo je bilo vključenih 348 nosečnic treh trimesečij nosečnosti, ki so se v okviru Ginekološke klinike Univerzitetnega kliničnega centra v Ljubljani udeležile rednih pregledov. Nosečnice so izpolnile vprašalnik demografskih spremenljivk, Lestvico depresivnosti CES-D ter Vprašalnik anksioznosti kot stanja in poteze STAI.
Rezultati. 21,7 % udeleženk je poročalo o pomembno povišani depresivni simptomatiki, 15,7 % jih je navajalo visoko anksioznost kot stanje, visoka anksioznost kot poteza je bila prepoznana pri 12,5 % nosečnic. Med nosečnicami treh trimesečij nosečnosti ni bilo pomembnih razlik v izraženosti depresivne in anksiozne simptomatike. Ženske z zdravstvenimi zapleti v preteklih nosečnostih so poročale o pomembno intenzivnejših simptomih anksioznosti kot stanja, tiste z zapleti v trenutni nosečnosti pa o pomembno intenzivnejši depresivni simptomatiki ter anksioznosti kot stanju in potezi v primerjavi z ženskami brez zdravstvenih zapletov. Udeleženke z nižjo stopnjo izobrazbe in nižjimi prihodki ter nosečnice tretjega trimesečja z večjim številom otrok so poročale o intenzivnejši depresivni simptomatiki in anksioznosti kot potezi.
Zaključek. Povišana depresivna simptomatika in anksioznost sta pogost in razširjen problem žensk med nosečnostjo. Rezultati opozarjajo na potrebo po zgodnjem odkrivanju ter zdravljenju depresivnih in anksioznih motenj v nosečnosti
Dealing with climate change means accepting tough tradeoffs: giving up certain energy sources, products, and conveniences, all of which have economic impacts. Politicians balk, but there are ...solutions. Roland Kupers turns to the new science of complexity to show how we can untangle a knotty global economy and start making progress.
Provedeno je istraživanje na 340 zaposlenih bračnih parova
koji predstavljaju proporcionalni kvotni uzorak zaposlenih za
Grad Zagreb i Zagrebačku županiju. Cilj je istraživanja bio
provjeriti ...posredno djelovanje doživljaja radnoga stresa na
kvalitetu braka bračnih partnera. Konstruirana su tri teoretska
modela. U prvom je modelu posrednička varijabla bila
percepcija negativnoga prijenosa iz rada, u drugom doživljaj
bračnoga stresa, a u trećem depresija. Za provjeru posrednoga
djelovanja radnoga stresa na kvalitetu braka primijenjeno je
modeliranje strukturalnim jednadžbama, i to ML ROBUST.
Rezultati istraživanja pokazuju da radni stres posredno djeluje
na kvalitetu braka. Za sva tri modela dobiveni su rezultati koji
pokazuju da postoji slaganje između svakoga modela i
podataka, ali se snaga modela bitno razlikuje. Najsnažniji se
pokazao model u kojem je posrednička varijabla bila bračni
stres. Tim je modelom objašnjeno 26% varijance varijable
kvalitete braka žena i 17% varijance kvalitete braka muževa. U
radu se raspravljaju dobiveni rezultati i upućuje kamo i u kojem
smjeru trebaju ubuduće ići istraživanja ovoga problema.
Iako se uvid u bolest može činiti važnim faktorom u oporavku od shizofrenije, ponajprije jer je usko povezan sa spremnošću pacijenata na uspostavu suradnje sa stručnjacima koji sudjeluju u liječenju, ...uvid ima i drugu stranu, nepovoljnu za pacijenta i njegov osjećaj subjektivne dobrobiti. Naime, dosadašnja istraživanja uvida kod oboljelih od shizofrenije pokazuju da je veći uvid negativno povezan s različitim aspektima subjektivne dobrobiti pojedinca, tj. više razine uvida povezuju se s depresivnijim raspoloženjem, lošijom kvalitetom života, slabijim osjećajem samopoštovanja pacijenata i dr. U radu iznosimo moguća tumačenja ovog paradoksa prikazom doprinosa različitih faktora na uvid, odnosno nedostatak uvida: od bioloških (uvid kao neurološki simptom), psiholoških (obrambenog i personalnog značenja simptoma) do socijalnih faktora (socijalne i internalizirane stigme), kao i prikaz sukladnih teorija i modela. Razumijevanje uvida u kontekstu navedenih modela nužno je kako bi se primjenom specifičnih postupaka potaknuo koristan uvid, važan za oporavak od psihičke bolesti.
Geoinformacijske analize na velikim područjima nameću potrebu za sve većom automatizacijom ne samo u obradi, već i prilikom prikupljanja podataka. Za potrebe istraživanja primjenjivana je metoda ...slikovne korelacije, koja automatizira i ubrzava postupak prikupljanja rastera visinskih točaka. Podaci su prikupljeni kombinacijom dviju osnovnih metoda usklađivanja, korelacijom zasnovanom na plošnim podacima i korelacijom zasnovanom na osobinama tekstura. Na tako nastalom digitalnom modelu reljefa (DMR), za potrebe hidroloških analiza, uklonjene su depresije. Depresije na DMR-u onemogućavaju simulaciju površinskog otjecanja, a mogu biti stvarne značajke terena ili su rezultat pogrešaka tijekom uzorkovanja. Uklanjanje depresija izvedeno je dvjema osnovnim metodama implementiranim u GIS programima, metodom otjecanja (carving or breaching) i metodom popunjavanja (filling). Metode su primijenjene na tri geomorfometrijski različita područja Republike Hrvatske: planinskom masivu Biokovo, brežuljkastom području planine Papuk i ravničarskom području općine Nijemci. Slikovna korelacija izvedena je u dvije rezolucije, 5x5 i 25x25 metara. Analiza podataka obuhvatila je geomorfometrijske i kvantitativne analize, te je za svako područje preporučena metoda uklanjanja depresija koja je manje izmijenila geomorfometriju DMR-a.
PDF
