Dugoročna konkurentnost turističkih destinacija izravno je povezana s njihovim održivim razvojem. Iznimno važno polazište za upravljanje turizmom, s naglaskom na održivo upravljanje, jest ...prepoznavanje stanja održivosti utemeljeno na pokazateljima. Tek ocjenom stanja, ali i kontinuiranim praćenjem održivosti, stvara se potrebna informacijska osnova za djelotvorno upravljanje razvojem u željenom, održivom smjeru. S intencijom etabliranja Hrvatske kao održive destinacije, važna je namjera destinacijskih menadžment organizacija da se okrenu održivosti turizma, kroz konkretne aktivnosti i mjere, a ne samo deklarativno. U tu svrhu analizirana je situacija u lokalnim turističkim zajednicama u Jadranskoj i Kontinentalnoj Hrvatskoj s ciljem utvrđivanja u kojoj mjeri se prati stanje održivosti, provode aktivnosti iz sfere održivosti (i zelenog turizma) te daju li planski i upravljački dokumenti jasne smjernice za održivi razvoj destinacija. Temeljem analize možemo zaključiti da postoji pet osnovnih tipa destinacija s obzirom na odnos prema održivom turizmu: destinacije koje koriste održivost samo kao termin bez pokrića (1), destinacije koje imaju idejna rješenja, ali ne provode projekte (2), destinacije s nizom aktivnosti u jednoj dimenziji održivosti (3), destinacije s provedenim projektima u svim dimenzijama održivosti (4) i destinacije koje održivost doživljavaju kao dio imidža i realnost destinacije te mjere učinke turizma na održivost i temeljem mjerenja provode projekte u svim dimenzijama održivosti (5).
Gospodarski i društveni razvoj nije moguć bez korištenja i potrošnje različitih vidova energije. Energija i gospodarski rast su u međusobnoj čvrstoj korelaciji, a obnovljivi izvori energije mogu biti ...preduvjet kvalitetne i pouzdane opskrbe energijom, uz zapošljavanje hrvatskih proizvodnih resursa, kao i radne snage. Stoga su predmet istraživanja ovoga doktorskog rada ekonomski učinci obnovljivih izvora energije u turističkoj destinaciji, temeljeni na spoznajama o novim mogućnostima i izazovima koje donosi područje energetike, odnosno obnovljivi izvori energije u turizmu. Cilj istraživanja je oblikovanje i definiranje elemenata razvoja energetski održivog modela za razinu turističke destinacije, u uvjetima sve većih potreba za energijom. Naglasak je na razradi ekonomskog aspekta obnovljivih izvora energije i njihova utjecaja na uspješnost subjekata u turističkoj destinaciji. Usporedbom klasičnog hotela i energetski održivog hotela dokazana je isplativost ulaganja po različitim osnovama (tehnička, ekonomska i ekološka) prihvatljivost uz prijedlog mjera za njihovo financiranje. Rad daje odgovor na pitanje, kako doći do ekonomske isplativosti obnovljivih izvora energije sa svim pozitivnim i negativnim ekonomskim, društvenim i ekološkim aspektima tog korištenja. Obnovljivi izvori energije u turističkoj destinaciji u Republici Hrvatskoj se još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri u kojoj za to ima mogućnosti. To nalaže potrebu preispitivanja važeće regulative obnovljivih izvora energije, kvalitete sustava potpora i prihvatljivosti financijske evaluacije investicijskih projekata temeljem cost benefit analize. Naglašava se da koristi obnovljivih izvora energije ne uzimaju u obzir oni subjekti koji svoje investicijske odluke donose isključivo na temelju tržišnih kriterija, odnosno tržišne kamatne stope kao diskontne stope, jer se takvom visokom stopom ne osigurava zaštita javnog interesa, te se ne uzimaju u obzir brojni nemjerljivi efekti s nedvojbenim velikim neto koristima za društvo u cjelini. Stoga su u istraživanju razrađeni ekonomsko-financijski instrumenti za potporu razvitka obnovljivih izvora energije, s naglaskom na uvođenje niske diskrecione (društvene) diskontne stope, kako bi se osim tržišnih pokazatelja u element ocjenjivanja uključili i pokazatelji zaštite okoliša i društva u cjelini. Kontinuirano djelovanje u pravcu očuvanja i zaštite okoliša znači i udovoljavanje zahtjevima suvremenog ekološki osviještenoga gosta, koji pripada kategoriji više platežne moći, a često ima i sve značajniji društveni utjecaj, što rezultira većom ekonomskom isplativosti takvih projekata. Oblikovanjem i implementacijom modela energetski održivog hotela utječe se na unaprjeđenje eko imidža turističke destinacije. Istraživanje je pokazalo da se implementacijom poticanja upotrebe obnovljivih izvora energije na regionalnoj razini, upotrebom niske diskrecione stope i zelenim certifikatima, omogućuje održivi razvoj. Dokazano je da povećani udio obnovljivih izvora energije povećava i ukupnu održivost turističke destinacije čime se potiče ekonomski razvitak regije i doprinosi sigurnosti opskrbe turističke destinacije. U modelu energetski održive destinacije prikazano je ekonomsko-društveno-ekološko poslovanje kao okosnica suvremenog pristupa upravljanja u turističkoj destinaciji.
Economic and social development is not possible without the use and consumption of different energy. Energy and economic growth are correlated with each other, and renewable energy sources can be a prerequisite for quality and reliable energy supply, with employment of Croatian production resources, as well as labor. The research of this doctoral thesis is therefore the economic effects of renewable energies in a tourist destination, based on the knowledge of new opportunities and challenges brought by the field of energy, namely renewable energy in tourism. The aim of the research is to design and define elements of the development of an energy-sustainable model for the level of the tourist destination, in conditions of increasing energy demand. The focus is on the development of the economic aspect of renewable energy sources and their impact on the performance of the entities in the tourist destination. The comparison between a hotel and an energy-sustainable hotel demonstrates the cost-effectiveness of investments on various grounds (technical, economic and environmental), with the proposal of measures to finance them. The work provides an answer to how the economic viability of renewable energy sources can occur with all positive and negative economic, social and environmental aspects of this use. Renewable energy sources in the tourist destination in the Republic of Croatia are still not used to the extent possible. This requires a review of the current regulation of renewable energy sources, the quality of the support system and the eligibility of financial evaluation of investment projects based on the analysis. Renewable energy benefits are not taken into account by entities that make their investment decisions solely on the basis of market criteria, i.e. the market interest rate as a discount rate, because such a high rate does not ensure the protection of the public interest, and many non-quantifiable effects are not taken into account with undeniable large net benefits for society as a whole. Thus, the study developed economic-financial instruments to support the development of renewable energy sources, with a focus on the introduction of a low discount rate, in order to include environmental and social indicators in addition to market indicators in the assessment. Continuous action in the direction of conservation and environmental protection means meeting the requirements of a modern environmentally conscious guest, belonging to a category of higher purchasing power, and often having an increasing social impact, resulting in greater economic viability of such projects. The design and implementation of the energy-sustainable hotel model affects the improvement of the eco-image of the tourist destination. Research has shown that the implementation of support for the use of renewable energy sources at regional level, through the use of low discount rates and green certificates enables sustainable development. Increased share of renewable energy sources has proven to increase the overall viability of the tourist destination, thereby fostering the economic development of the region and contributing to the security of the tourist destination. The model of an energy-sustainable destination shows the economic-socio-environmental business as the backbone of a modern management approach in a tourist destination.
Gospodarski i društveni razvoj nije moguć bez korištenja i potrošnje različitih vidova energije. Energija i gospodarski rast su u međusobnoj čvrstoj korelaciji, a obnovljivi izvori energije mogu biti preduvjet kvalitetne i pouzdane opskrbe energijom, uz zapošljavanje hrvatskih proizvodnih resursa, kao i radne snage. Stoga su predmet istraživanja ovoga doktorskog rada ekonomski učinci obnovljivih izvora energije u turističkoj destinaciji, temeljeni na spoznajama o novim mogućnostima i izazovima koje donosi područje energetike, odnosno obnovljivi izvori energije u turizmu. Cilj istraživanja je oblikovanje i definiranje elemenata razvoja energetski održivog modela za razinu turističke destinacije, u uvjetima sve većih potreba za energijom. Naglasak je na razradi ekonomskog aspekta obnovljivih izvora energije i njihova utjecaja na uspješnost subjekata u turističkoj destinaciji. Usporedbom klasičnog hotela i energetski održivog hotela dokazana je isplativost ulaganja po različitim osnovama (tehnička, ekonomska i ekološka) prihvatljivost uz prijedlog mjera za njihovo financiranje. Rad daje odgovor na pitanje, kako doći do ekonomske isplativosti obnovljivih izvora energije sa svim pozitivnim i negativnim ekonomskim, društvenim i ekološkim aspektima tog korištenja. Obnovljivi izvori energije u turističkoj destinaciji u Republici Hrvatskoj se još uvijek ne koriste u dovoljnoj mjeri u kojoj za to ima mogućnosti. To nalaže potrebu preispitivanja važeće regulative obnovljivih izvora energije, kvalitete sustava potpora i prihvatljivosti financijske evaluacije investicijskih projekata temeljem cost benefit analize. Naglašava se da koristi obnovljivih izvora energije ne uzimaju u obzir oni subjekti koji svoje investicijske odluke donose isključivo na temelju tržišnih kriterija, odnosno tržišne kamatne stope kao diskontne stope, jer se takvom visokom stopom ne osigurava zaštita javnog interesa, te se ne uzimaju u obzir brojni nemjerljivi efekti s nedvojbenim velikim neto koristima za društvo u cjelini. Stoga su u istraživanju razrađeni ekonomsko-financijski instrumenti za potporu razvitka obnovljivih izvora energije, s naglaskom na uvođenje niske diskrecione (društvene) diskontne stope, kako bi se osim tržišnih pokazatelja u element ocjenjivanja uključili i pokazatelji zaštite okoliša i društva u cjelini. Kontinuirano djelovanje u pravcu očuvanja i zaštite okoliša znači i udovoljavanje zahtjevima suvremenog ekološki osviještenoga gosta, koji pripada kategoriji više platežne moći, a često ima i sve značajniji društveni utjecaj, što rezultira većom ekonomskom isplativosti takvih projekata. Oblikovanjem i implementacijom modela energetski održivog hotela utječe se na unaprjeđenje eko imidža turističke destinacije. Istraživanje je pokazalo da se implementacijom poticanja upotrebe obnovljivih izvora energije na regionalnoj razini, upotrebom niske diskrecione stope i zelenim certifikatima, omogućuje održivi razvoj. Dokazano je da povećani udio obnovljivih izvora energije povećava i ukupnu održivost turističke destinacije čime se potiče ekonomski razvitak regije i doprinosi sigurnosti opskrbe turističke destinacije. U modelu energetski održive destinacije prikazano je ekonomsko-društveno-ekološko poslovanje kao okosnica suvremenog pristupa upravljanja u turističkoj des
Autor u svom radu promatra prostorne različitosti kao ishodište regionalnog razvoja te kroz neophodan proces delokalizacije prostornih sadržaja, promatra regije bez čvrstih granica između njih. Isto ...tako na tom principu nastoji dati definiciju turističke regije kao podsustava regionalne ekonomike kao znanstvene discipline, što podrazumijeva neophodne i nužne interregionalne odnose i delokalizacijske procese, i turističku regiju čini samo podsustavom Hrvatske kao turističke regije i ujedno podsustavom hrvatskog gospodarskog sustava. Turistička regionalna politika traži u sklopu ekonomske politike specifičan pristup, a što čini, prema teoriji sustava, samo podsustav hrvatske turističke
politike, odnosno podsustav regionalne ekonomske politike. Autor se kod turističkih regija priklanja teoriji ravnotežnog rasta u slučajevima gdje nema dobro razrađene koncepcije i strategije razvoja i jasno razrađene razvojne vizije i ciljeva. Isto tako se zalaže za teoriju velikog udara tamo gdje postoji razrađena i jasna vizija i neophodni razvojni dokumenti.
Turistička zajednica destinacije predstavlja temeljnu ćeliju u sustavu turističkog organiziranja u Hrvatskoj, na čelu s Hrvatskom turističkom zajednicom. Zadatak joj je da stvara, promiče i ...koordinira aktivnosti vezane za identitet, sadržaj i kvalitetu turističke ponude destinacije. Kako su menadžmentu turističke zajednice u donošenju poslovnih
odluka potrebne relevantne informacije, pristupilo se istraživanju stupnja izgrađenosti njihova računovodstvenog informacijskog sustava. Istraživanje je obavljeno anketnim
upitnikom, koji je upućen na 82 najveće turističke zajednice gradova, općina, mjesta i otoka u Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitskodalmatinskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj i Zagrebačkoj županiji. Ispunjeni upitnik su poslale 42 turističke zajednice, što čini više od 50% izabranog uzorka, pa se isti ocjenjuje reprezentativnim.
Rezultati istraživanja upućuju na potrebu podizanja kvalitete računovodstvenih informacija.
To znači prilagodbu načina i izvora njihove pripreme prvenstveno u području internog obračuna, te povezivanje sa ostalim izvorima informacija, što metodološki mora biti
usklađeno u fazama planiranja, kontrole i izvješćivanja.
Marketing dodane vrijednosti jedan je od ključnih koncepata uspješne diferencijacije na sve konkurentnijemu turističkom tržištu. U ovom radu istražuje se utjecaj percipirane dodane vrijednosti kao ...izvora diferencijacije na konkurentsku prednost urbanih turističkih destinacija. Glavni cilj rada jest utvrditi da turisti koji su uočili neke komponente dodane vrijednosti u destinacijama daju prednost određenoj destinaciji, za razliku od turista koji nisu uočili dodanu vrijednost. Kako bi se postigao cilj istraživanja provedeno je preliminarno istraživanje na uzorku od 468 turista koji su ponovno posjetili destinaciju. Analiza dobivenih podataka provedena je pomoću hi-kvadrat testa i binarne logističke regresije. Rezultati ukazuju da su komponente turističkih destinacija koje su pružile dodanu vrijednost osigurale bolji položaj među svojim konkurentima.
Suvremeni turistički proizvod čine atrakcije, od onih prirodnih do ljudskom rukom stvorenih. Atrakcije su dio određene destinacije, mjesta, grada, regije, čak kontinenta.
Destinacija je cjelina čijim ...je razvojem i atrakcijskom resursnom osnovom potrebno upravljati na kvalitetan način. Kvalitetno se upravljanje turističkom destinacijom temelji na sinergiji, odnosno suradnji svih zainteresiranih, u javnom i privatnom sektoru. Bez
atrakcija nema turizma, odnosno turističke destinacije, bez upravljanja kvalitetom, točnije kvalitetnim razvojem, turistička je destinacija prepuštena nasumičnoj, kaotičnoj izgradnji, maksimalnom iskorištavnju resursa, ukratko prijetnji da u budućnosti izgubi sve atribute atraktivnosti. Sustav upravljanja kvalitetom Pule kao turističke destinacije, predložen u ovome radu, trebao bi se temeljiti na kvalitetnoj bazi podataka, dostupnoj umreženim korisnicima, odnosno svima zainteresiranima, podjednako u javnom i privatnom sektoru.
Umreženi korisnici činili bi Destinacijsku upravljačku mrežu (DUM), odnosno dijamant konkurentnosti Pule, pilot-projekt čiji bi uspjeh mogao postati parametrom i standardom i za druge, slične destinacije. On-line informacije, od onih statističkih do onih vezanih uz
turističku ponudu, proizvode i atrakcije destinacije, činile bi know-how Pule Znanje, informacije i ljudski kapital temelj su upravljanja kvalitetom i okosnice dijamanta konkurentnosti pulske Destinacijske upravljačke mreže.
Svrha stvaranja vlastitog identiteta hrvatskog Podunavlja je, među inim, da se u hrvatskim, ali i širim, gospodarskim i političkim uvjetima hrvatsko Podunavlje preobrazi iz objekta u aktivni subjekt ...svih zbivanja. Naravno, u vremenskom smislu identitet hrvatskog Podunavlja može se vezati za prošlost, sadašnjost ili budućnost. U radu se obrazlaže mogući budući identitet hrvatskog Podunavlja temeljen na zasadama prošlosti i sadašnjosti te poduprijet strateškim osmišljavanjem iskorištavanja i usmjeravanja prirodnih, društvenih, ljudskih i inih resursa, a kao njegov zasebni, integrativni dio obrazlaže se i turistički identitet. Pri tomu se iskazuje osobit naglasak na nedvojbenu kvalitetu prirodnih i drugih resursa atraktivnosti hrvatskog Podunavlja, njihovu polivalentnost s drugim turističkim destinacijama u Istočnoj Hrvatskoj kao i njihovu integrativnost unutar cjelovitog turističkog proizvoda Republike Hrvatske.
Stvarne kulturološke i sociološke atrakcije turističkih destinacija predstavljaju privlačnu silu turističke ponude. Zbog toga je ekološko orijentirani menadžment nužna potreba za uspješno turističko ...poslovanje. Potrebno je osnažiti ekološko-orijentiran način razmišljanja i djelovanja koji se može iskazati na nekoliko načina. Autorica razlikuje tri vrste ekološko orijentiranih postupaka i značajki (ekološko orijentirane karakteristike, ekološko orijentirane karakteristike dobara, kombinirano ekološko orijentirane karakteristike). Naravno za objektivnost u pogledu ekološko orijentiranog označavanja (karakteristika) potrebna je objektivna procjena.
Objektivni postupak za davanje eko-orijentiranih značajki pojedinim proizvodima i aktivnostima, te destinacijama, predložen je primjerom Plave zastave koja se razlikuje između objektivnih i subjektivnih (ili quasi) ekoloških karakteristika.
Planom upravljanja portfeljem definiraju se i vrednuju najvažniji aspekti politike strateškog upravljanja (marketinška strategija, plan ulaganja, poslovna filozofija kao i značajke operacija i ...managementa i sl.). Za društvo u cjelini i za svaku samostalnu stratešku poslovnu jedinicu potrebno je dati odgovore na pitanja što se odnose na: proizvodno pozicioniranje, kapitalne rashode, operativne strategije, financijsku projekciju poslovanja te vrednovanje imovine i to na način kako nalaže međunarodna praksa na području upravljanja imovinom «asset management». Time plan pruža osnovicu za donošenje odluka vezanih za raspolaganje udjelom kao i osiguravanje pretpostavki za uspostavljanje kontrole rada od strane vlasnika. U tom smislu nužno je sve aktivnosti međusobno uskladiti vodeći računa o učincima pojedinih akcija kako na destinacijsku tako i nacionalnu turističku politiku i uspostaviti adekvatan sustav upravljanja portfeljem sa osnovnim funkcijama: strateško planiranje; vrednovanje rezultata poslovanja pojedinih dijelova imovine; praćenje, istraživanje i analiza ključnih odrednica okruženja; odnosi s partnerima; razvoj i unapređenje kvalitete.
U radu se gore navedeno implementira u praksi kompanije «Adria Resorts», vlasnika tržišno perspektivnih istarskih poduzeća «Jadran-turist» iz Rovinja i «Anita» iz Vrsara, koji raspolaže s ukupnim smještajnim potencijalom od preko 30.000 smještajnih jedinica, odnosno s portfeljem od 12 hotela s 2-4 zvjezdica, 7 turističkih naselja i 6 autocampova.
S promjenama na turističkom tržištu s posebnim osvrtom na prodor na tradicionalna tržišta alpskih zemalja, početkom devedesetih godina veliki broj poduzeća započinje s masovnim organizacijskim kao i ...tržišno-političkim poduhvatima. Poduzeća se suočavaju sa sve snažnijom konkurencijom na tržištu. U vrijeme turbulentnih promjena “ono staro” mora proći provjeru primjenjivosti, barijere između odgovornih razina, te se regionalne jedinice moraju ukloniti zbog utemeljenja snažnog destinacijskog managementa kako bi se izašlo u susret velikim tržišnim promjenama.
Sve veći pritisak zbog kompetitivnosti i time osnaživanje pritiska u svrhu inovacija u području ponude, zahtjeva strateški management kadrova za
turističku organizaciju, koji s jedne strane nosi okvir za turistički promet a također nudi adekvano obrazovanje. Ovo zadnje u velikoj mjeri ovisi o
strateškoj koncepciji same organizacije kako bi se osiguralo stručno osoblje, a što je nužno za konkurentnu budućnost južnog Tirola kao destinacije.
Uvjet za definiciju okruženja u kojoj se razvija alpski turizam je analiza i strateška orijentacija managementa kadrova: razvoj alpskog turizma u
Europi u smislu ponude i potražnje doveo je do slabljenja kompetitivnosti alpskih destinacija (vidi Weiermair, 1996. str 3.).
PDF
