Autoričin je tekst pokušaj sociološkog promišljanja pojava u tijeku. U njemu
se govori o posljedicama rata na gradski (dijelom i na seoski) život.
Glavne posljedice rata jesu: a) drastične ...demografske promjene; seoba tisuća i tisuća
iz ratom uništenih ili oštećenih sela i gradova u naselja pošteđena ratnih razaranja;
»sajgonski model« bijega iz sela u gradove u potrazi za sigurnošću izazvao je
mnoštvo problema u stanovanju, nezaposlenost, tenzije između domaćih i doseljenika,
te prijeti uspostavi demografske i ine neravnoteže u cijeloj Hrvatskoj; b) disfunkcija
komunalnog sustava, prilagodba na sve lošije sanitarne uvjete i povratak
zajednici kao dominantnijem tipu odnosa medu ljudima; c) socijalna dezintegracija
zbog nacionalnih tenzija i socijalna homogenizacija temeljena na principu žrtve i
nacionalnoj pripadnosti, privremeno brišu normalne razlike; d) psihički problemi
javljaju se u svih ljudi, a posebno u onih koji su proživjeli ratne strahote i onih koji
su ratovali; psihički će problemi, smatra autorica, biti najtrajnija posljedica rata,
premda su naoko (zasad) prikriveni; e) gradska patologija buja: pojačava se kriminal
i terorizam; pojavljuje se i »siva patologija«. šverc humanitarnom pomoći,
oružjem i sl.; dok veliki gradovi pogoduju širenju ovakva stanja, u selima su česta
maltretiranja, ubijanja i izgon nezaštićenoga stanovništva; O sve to dovodi do golema
pada kvalitete života, počevši od elementarnih tehničkih uvjeta do složenih socijalnih
i psihičkih tenzija. Povratak primarnim potrebama osnovno je obilježje pada
kvalitete života.
U radu se, na temelju empirijskog istraživanja provedenog u proljeće 1998. godine u Dubravi, istočnom predgrađu (dijelu) Zagreba, interpretiraju neke dimenzije socijalne integracije mladih. U tom se ...smislu interpretiraju opći odnosi među skupinama mladih, odnos prema socijalnim ustanovama za mlade te njihove želje i perspektive. Rezultati istraživanja o navedenim dimenzijama pokazuju da su mladi permisivni, ali ne i inicijativni u međugrupnim odnosima, da se posebno ne ističu predstavnici nekih skupina kao manje "podnošljivi", da mladi uzimaju udio u ritualima i kontaktima prilagođenim njihovoj dobi i stilu života, uključujući i međusobne otvorene sukobe (tučnjave), da se relativno vrlo rijetko obraćaju za pomoć ustanovama u mjestu stanovanja te da su, s obzirom na budućnost, stavovi ispitanih uglavnom kozmopolitskoga karaktera. Istraživanjem je utvrđeno različito reagiranje omladine prema različitim dimenzijama istraživanja s obzirom na starost (skupine od 15 i od 18 godina) i spol, ali ne i s obzirom na druge varijable.
