Cilj istraživanja je bio ispitati učestalost i motivaciju za korištenje digitalnih medija u poučavanju te organizaciji konstruktivističke nastave i razlike između nastavnika osnovne i srednje škole ...(N = 368). Rezultati istraživanja su pokazali da obje podskupine nastavnika rijetko ili gotovo nikada ne koriste različite digitalne medije s iznimkom čestog korištenja power point prezentacija. S druge strane, svi nastavnici su pozitivno motivirani za korištenje digitalnih medija u nastavi, s time da nastavnici osnovnih škola procjenjuju da to od njih iziskuje dodatni napor. I osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnici procjenjuju da je nastava koju organiziraju konstruktivistička nastava, s time da ju nešto pozitivnije procjenjuju nastavnici osnovnih škola. Pozitivnije vrijednosti i očekivanja od korištenja digitalnih medija su kod obje skupine nastavnika povezano i s njihovim učestalijim korištenjem u nastavi. I kod osnovnoškolskih i srednjoškolskih nastavnika je učestalije korištenje pojedinih digitalnih medija povezano s nastavom gdje učenici suradnički uče i imaju kontrolu nad vlastitim procesom učenja. Interpretacijo rezultata istraživanja opravdano je zaključiti da unatoč pozitivnoj motivaciji za korištenje digitalnih medija u nastavi te procjenama da je nastava koju nastavnici organiziraju konstruktivistička, generalno nastavnici još uvijek u velikoj mjeri organiziraju nastavu koja je orijentirana na njih ili na predmet, što potvrđuje česta upotreba power point prezentacija (frontalna nastava). Interpretacije i implikacije rezultata prikazane su u radu.
Izazovi i trendovi u multimedijskoj didaktici Topolovčan, Tomislav; Matijević, Milan
Radovi Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad u Bjelovaru,
2017, Volume:
11, Issue:
11
Journal Article
Peer reviewed
Open access
The paper offers a critical analysis of the knowledge gained in empirical, historical, meta-analytical and theoretical research in multimedia didactics, or rather in the organization of ...student-oriented teaching with the help of various media. It defines the importance and characteristic features of multimedia teaching, in which – considering modern multimedial environment – digital media play a major role too. In the context of analyzing the features of multimedial teaching, the role of didactic and psychological learning theories in the context of the implementation of individual media in the organization of learning and teaching has been presented and explained. It has been indicated that in the currently predominant context of constructivist learning theories, the emphasis has been put on the so-called learning environment, or rather on the multimedial learning environment. Constructivist learning strategies additionally stress functional possibilities and novelties provided through digital media in teaching, such as: digital presentation, mediating and storing of the content, performing tasks by using digital technology, and digitally mediated communication. In this context, the following learning types have been stressed: peer, contextual and self-regulated learning, i.e. learning through research; learning through problem solving; peer learning; project learning; learning through playing and operation-directed learning; learning assisted by digital media. The knowledge gained through research in neuroscience confirms that the media-assisted learning strategies carry an additional didactic value. Based on the analyzed scientific facts, their explanations and interpretations, it may be concluded that (digital) media cannot by themselves elevate the quality of teaching and the level of achieving the attempted learning results. Didactic learning concepts from the domain of constructivist teaching, or rather student-oriented teaching, have proven to be one of the key factors in achieving the attempted learning results.
U radu su teorijsko-komparativnim i povijesnim metodološkim pristupom kritički
elaborirana obilježja novih (digitalnih) medija, individualizirane nastave i
personaliziranog učenja. Analiziran je ...odnos koncepata i definicija individualizirane
nastave i personaliziranog učenja. Podrobnije su analizirane didaktičke
mogućnosti nastave uz upotrebu novih medija. Sintezom dekonstruiranih
koncepata razvidno je kako su individualizirana nastava i personalizirano učenje
elementi konstruktivističke paradigme nastave, ali ih je moguće teorijski i
praktično diferencirati. Evidentna je obrazovna dobrobit učenika u individualiziranoj
nastavi i personaliziranom učenju uz upotrebu novih medija. Time je
omogućeno učenje bilo kada i bilo gdje u aranžmanima nastave usmjerene
na učenika. Ovo potvrđuje kako učenje upotrebljavajući nove medije (posebice mogućnosti umjetne inteligencije) pridonosi relativizaciji značaja formalnog
u korist neformalnog obrazovanja te informalnog učenja gdje su individualizacija
rada i personalizacija učenja imanentni elementi.
Dosad najveću krizu u Europskoj uniji izazvao je veliki migrantski val s Bliskog istoka tijekom 2015./2016. Početkom dolaska migrantskog vala, Europljani su bili gostoljubivi i prihvaćali su nesretne ...došljake. Međutim, sa značajnim rastom broja migranata, taj se odnos počeo mijenjati. Među određenim grupama stanovništva razmahala se ksenofobija i netolerancija prema migrantima, koju su pojačavali sporadični incidenti u kojima su migranti sudjelovali. neočekivana izbjeglička kriza potakla je uspon populizma i porast popularnosti desne političke opcije, koja je sve probleme u društvu počela povezivati upravo s pitanjem migracija. U osnaživanju populizma važnu ulogu imao je i medijski sustav, osobito digitalni mediji, koji su postali primarna komunikacijska i mobilizacijska platforma populista.
Najveća kriza Europske unije do sada uzrokovana je značajnim migracijskim valom s Bliskog istoka 2015./2016. Na početku migracijskog vala Europljani su bili gostoljubivi i prihvatili su nesretne strance. No, sa značajnim povećanjem broja migranata, taj se stav počeo mijenjati. Među pojedinim skupinama stanovništva počela je bujati ksenofobija i netolerancija prema migrantima, što je potpomognuto sporadičnim incidentima u kojima su migranti sudjelovali. Neočekivana izbjeglička kriza potaknula je porast populizma i porast popularnosti desne političke opcije koja je sve probleme u društvu počela povezivati s pitanjem migracija. Za jačanje populizma važnu su ulogu odigrali mediji, posebice digitalni koji su postali primarna komunikacijska i mobilizacijska platforma populista.
Mnoge organizacije poput izdavača novina koriste internet za dijeljenje informativnoga sadržaja sa svojim korisnicima. U ovom radu analizirana je problematika istovremenoga korištenja dvaju medija u ...svrhu efikasnoga širenja informacija, korištenjem matematičke i komparativne metode. Analizirani slučaj ukazao je da istovremenim korištenjem mrežnih stranica i Facebooka kroz tri primjera objava dolazi do pada efikasnosti u širenju informacija u odnosu na korištenje same mrežne stranice kao medija. Razlog tome je manja efikasnost širenja informacija na Facebook-u, što može biti uzrokovano nizom čimbenika utjecaja. To ukazuje na činjenicu da je potrebno voditi računa i o interesima korisnika i o karakteristikama medija, te pronaći odgovarajući balans u plasmanu prave informacije u pravom mediju.
Iako je Sulejmanpašićeva knjiga „Žurnalizam – razarač čovječanstva“, jedna od najoštrije intoniranih kritika novinarstva koju smo čitali, vjerujemo da je ona i svojevrsni poziv na promjenu, vapaj za ...revitalizacijom profesije.
Zanimljivo je da je autor još 1936. precizno secirao novinarsku stvarnost, te napravio razliku između senzacionalističkog novinarstva illi, njegovim riječima, žurnalizma; i profesionalnog novinarstva, odnosno kako to Sulejmanpašić kaže, novinarstva. Ovime, osim što kritikuje žurnalizam kao takav, podložan senzacionalizmu i trivijalizaciji, autor nam ostavlja i prostora za drugačije viđenje novinarstva, za maštu i vizionarstvo. Diskutuje o utjecaju žurnalizma na različite sfere ljudskog društvenog i psihološkog života, a taj utjecaj je iz njegove perspektive uglavnom negativan. Iako su lekcije kojima nas uči Sulejmanpašićevo djelo duboke, a argumenti tako snažni da ih je uopšte teško osporiti, želimo vjerovati da za novinarsku profesiju još uvijek ima nade. Zato u ovom radu poredimo različita, ali ipak u dijelovima slična promišljanja o budućnosti novinarske profesije, koje su ponudili Dževad Sulejmanpašić 1936. i Barbie Zelizer, 2017. godine.
I dok Sulejmanpašić naglašava i savršeno prepoznaje sve nedostatke profesije, Zelier daje preporuke i osmišljava novinarstvo koje će u modernom digitalnom ili online kontekstu, služiti čovječanstvu umjesto da ga razara. Zajedničko obome teoretičara jeste spremnost da osmišljavaju nove pravce za razvijanje profesije, umjesto da idu dobro poznatim, posve utabanim i beskorisnim stazama.
Proliferacija novih medija od kasnih 90-ih pokrenula je novi period revitaliziranja koncepta interaktivnosti, ali iz prilično različitih kutova i iz nekoliko perspektiva u empirijskom istraživanju. ...Glavni je cilj ovog rada pokazati različite pristupe kojima istraživači konceptualiziraju, ispituju i analiziraju interaktivnost u području medijskih studija i novinarstva. Rad pruža uvid u različita tumačenja promjena unutar polja i kritički gleda na potencijal toga koncepta. Mi predlažemo razlikovanje triju perspektiva o interaktivnosti na temelju selektivne metaanalize različitih pristupa: perspektive orijentirane na komunikaciju i medije, perspektive orijentirane na publiku ili korisnike i perspektive orijentirane na produkciju ili novinare. Ta distinkcija, prema nekoliko autora iz područja medijskih studija i novinarstva, omogućuje nam da razlikujemo ono što se smatra interaktivnim od onoga koga ta interakcija uključuje.
Prisutnost suvremenog čovjeka u virtualnom prostoru digitalnih medija i društvenih mreža neminovno implicira i aktivnu uključenost Crkve u »digitalnome svijetu« kao području novog naviještanja. ...Polazeći od te činjenice autori u radu analiziraju neke postavke tzv. digitalne antropologije, obrađuju zatim karakteristike navještaja vjere i uspoređuju ih s karakteristikama digitalnog okruženja, uz osvrt na mogućnosti komunikacije u virtualnom okružju. S obzirom na to da dinamika navještaja u »digitalnom svijetu« ima karakteristike misijskog poslanja Crkve, postavlja se pitanje inkulturacije – mogućnosti oblikovanja nove kulture – te načina na koje je moguće postojeće sadržaje pretočiti u digitalnu platformu. Budući da – kako piše papa Franjo – revolucija koja se događa u informacijsko‑komunikacijskim tehnologijama »predstavlja velik i uzbudljiv izazov, koji zahtijeva svježe snage i novu imaginaciju za prenošenje Božje ljepote drugima«, u radu se ukazuje i na važnost medijske pismenosti kao ključne vještine za snalaženje u digitalnom okruženju, jednako potrebne pastoralnim djelatnicima i samim vjernicima.
Republika Hrvatska u kratkom roku je postala jedna od najpoželjnijih destinacija za digitalne nomade. Svojim aktivnostima i intervencijom u zakonodavnom okviru u svrhu olakšanog ulaska i rada ...digitalnih nomada, predstavlja pozitivan primjer provođenja uspješne strategije njihovog privlačenja. Na poduzetničku inicijativu, Vlada Republike Hrvatske predložila je, a Hrvatski sabor prihvatio, jednostavniju zakonsku proceduru što je Hrvatsku svrstalo na listu primamljivih odredišta za boravak i rad digitalnih nomada.
Kako bi se ispitao fenomen digitalnih nomada u Hrvatskoj, njihov prikaz u online inačicama hrvatskih informativnih medija - jutarnji.hr, vecernji.hr, 24sata.hr i netokracija.com, ali i međusobna komunikacija u javnoj Facebook grupi Digital nomads Croatia powered by DNA Croatia, u svrhu istraživanja korištena je metoda kvantitativne analize sadržaja u čiju svrhu su formirane dvije zasebne matrice.
Event menadžment je zasebna cjelina menadžmenta koja se odnosi na planiranje i cjelokupnu organizaciju nekog događaja, koji se u pravilu odvija jednom u vremenu. Sam tijek i funkcioniranje poslovanja ...u event menadžmentu podrazumijeva odličnu organiziranost, kreativnost, koncentraciju te sposobnost izvršavanja zadataka pod vrlo velikim vremenskim pritiskom, korištenjem ograničenih i obično unaprijed definiranih resursa. Stoga je dobra iskorištenost svih kapaciteta te pravovremeno i ciljano dopiranje do svih potencijalnih sudionika u projektu ključno za njegov uspjeh. U ovom radu prikazana je studija slučaja na konkretnom projektu, koja prikazuje osnovne poslovne procese i aktivnosti oglašavanja u event managementu koje je potrebno provesti, kako bi događaj bio proveden uspješno.
PDF
