Na početku 21. stoljeća nalazimo se na pragu nove razine razvoja digitalnih medija. Digitalna medijska okruženja izlaze iz fiksnih izoliranih društvenih djelokrugova i sve se više integriraju u ...svakodnevnicu pojedinca do razine na kojoj postaje teško razlučiti granicu između spojenosti na internet i stvarnog svijeta. Tome doprinose i društvene mreže kao podvrsta digitalnih okruženja u koju smo sve više uronjeni na globalnoj razini. U prvom planu ovog rada je Instagram kao mreža čije je funkcioniranje organizirano oko vizualnog. Namjera je rada promisliti implikacije digitalnih okruženja na primjeru Instagrama u okvirima teorijskog konceptualnog okvira digitalnih medijskih okruženja.
Suvremena digitalna okruženja sve više mijenjaju načine na koje živimo te bivamo u interakciji. Intimni odnosi su jedno od područja na koja ona utječu. Mobilne aplikacije za upoznavanje su na početku ...trećeg desetljeća 21. stoljeća sve uobičajeniji način upoznavanja potencijalnih partnera. Svrha ovog rada je istražiti implikacije ovakvog načina upoznavanja te pobliže promotriti način na koji online upoznavanje mijenja područje intimnih odnosa u dobu mobilnih aplikacija, kao i obratiti pozornost na kompleksnost navedenog fenomena.
Cilj istraživanja bio je ispitati obilježja i prediktorsku ulogu ciljnih orijentacija u učenju, opremljenosti škole digitalnim medijima i upotrebe digitalnih medija u kvaliteti predmetne nastave ...osnovnog obrazovanja (ISCED razina 2). Istraživanje je provedeno s učenicima sedmih i osmih razreda (N=432) osnovnih škola u Gradu Zagrebu i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Uz demografska obilježja učenika, opremljenost škole pojedinim digitalnim medijima, podaci su prikupljeni Upitnikom ciljnih orijentacija u učenju (CSRL), Upitnikom implementacije digitalnih medija u nastavi (TIQ) i Upitnikom kvalitete nastave (SPOCQ). Pokazalo se da su demografska obilježja učenika, njihove ciljne orijentacije učenja, opremljenost škole digitalnim medijima i motivacija upotrebe digitalnih medija značajni prediktori učeničke procjene kvalitete nastave, s time da najveći dio varijance objašnjavaju ciljne orijentacije učenja s naglaskom na usmjerenost na učenje. S obzirom na to vidljivo je da za kvalitetu nastave u digitalno doba nije najznačajnija upotreba digitalnih medija, već su najznačajnije ciljne orijentacije, tj. motivacija za učenje. U radu su objašnjeni usporedba s teorijskim polazištima i implikacije dobivenih rezultata.
U strujama slovenske vizualne umjetnosti uloga slike u devedesetima prepoznata je kao ambivalentna; štoviše, raspravljalo se i o „smrti slike“ kao okoštalog arhaizma koji nema mnogo zajedničkog sa ...suvremenom formom digitalno interaktivne kulture. S druge strane, slikarsko je djelo ojačalo svoju relevantnost u relaciji s fluidnim tehnološkim prikazivanjem i mnoštvom prizora. Slikarski proces mlađe generacije slovenskih slikara slijedi tok pluralnosti digitalnih medija u stvaranju tzv. „medijatizirane slike“. Originalnim postupkom reciklaže digitalnih medijskih prikaza u slikarskom djelu interpretira se suvremena vizualna stvarnost i postavlja u društveno-kritički kontekst. Kompleksnost slikarskog polja u kasnim devedesetima stvara i generaciju slikara koja se suprotstavlja nasljeđu digitalne kulture ojačavanjem specifičnih, jedinstvenih karakteristika slikarskog medija, čiji se potencijal prvenstveno izražava kao „smrznuti trenutak“ i haptička materija. Tu reakciju nije potrebno interpretirati kao nastavak modernističke logike, već kao nova istraživanja slikarskog polja kao prostora intimističkih vrijednosti. U članku se ponajprije želi razjasniti pojam heterogenosti slikarske materije postavljajući sljedeće pitanje: kako definirati teritorij slovenskog slikarstva u devedesetima i koje inovativne likovne tvorevine možemo prepoznati u tom periodu.
Glavni subjekti u nastavnom procesu su učenici i učitelji. Nastava predstavlja zajednički rad učenika i učitelja. Sve sastavnice nastavnog kurikuluma su jednako važne za ove subjekte. U novije ...vrijeme na te odnose bitno utječu digitalni mediji, a na njihove uloge
i odnose značajan utjecaj imaju i školski ravnatelji. Cilj istraživanja je bio istražiti određena diskriminatorna kurikulumska područja s obzirom na procjenu njihove važnosti i potrebu revidiranja – kako
je vide školski stručnjaci različitih profila. Uzorak čine 427 učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja osnovnih i srednjih škola kontinentalnog dijela Republike Hrvatske. Budući da ovo je istraživanje dio šireg projekta, za potrebe ovog rada iz izvornog upitnika od 33 varijable kurikulumskih područja konstruirane
su 4 kompozitne varijable (potreba primjene suvremenih nastavnih strategija, potreba revidiranja nastavnog programa, potreba revidiranja ocjenjivanja i potreba primjene suvremenih medija u
nastavi). Multivarijatnom diskriminacijskom metodom u boostrapped modelu dobivena je statistički značajna diskriminacijska funkcija tj. ukupnost kurikulumskih obilježja. Iz vrijednosti grupnih centroida
evidentno je da su nastavnici strukovnih predmeta u srednjoj školi te
stručni suradnici i ravnatelji osnovnih i srednjih škola, procijenili važnijima potrebe primjene suvremenih medija i nastavnih strategija
kao i potrebe revidiranja nastavnog programa i ocjenjivanja od svojih kolega učitelja razredne i predmetne nastave te nastavnika općeobrazovnih predmeta u srednjoj školi. To se može objasniti rezultatima drugih istraživanja koji ukazuju na nezadovoljstvo nastavnika kurikulumima strukovnih predmeta u strukovnim školama.
Cilj je ovoga istraživanja bio u okviru Zimmermanovog modela samoregulacije učenja primijenjenoga na domenska područja čitanja i pisanja ispitati koliko stavovi i iskustva te korisnost strategija ...čitanja i pisanja pridonose ponašanjima čitanja i pisanja kod učenika različite dobi i roda te kakva je povezanost s općim uspjehom i u školskom predmetu Hrvatski jezik. Istraživanje je provedeno na 307 učenika razredne i predmetne nastave te srednje škole.
Rezultati pokazuju: a) da su iskustva i stavovi prema pisanju te korisnosti strategija čitanja i pisanja manji i negativniji s dobi; b) da su iskustva i stavovi prema čitanju najmanji i najnegativniji u razdoblju puberteta učenika; c) da su sklonosti i interesi prema čitanju i pisanju značajno veći kod učenika razredne nastave; d) da je pomoć i poticaj drugih pri čitanju i pisanju značajno veći kod učenika razredne nastave;
e) da je korištenje digitalnih medija za čitanje i pisanje značajno veće kod učenika predmetne nastave i srednje škole; f) da je čitanje i pisanje lektire značajno veće kod učenika razredne i predmetne nastave. Ženski rod ima pozitivnije stavove prema korisnosti strategija čitanja i pisanja. Učenici koji imaju veću sklonost i interese za čitanje i pisanje, koji manje traže pomoć izvana i manje koriste digitalne medije za čitanje i pisanje imaju veći opći školski uspjeh. Učenici koji imaju veću sklonost i interese za čitanje i pisanje pokazuju bolji uspjeh u školskom predmetu Hrvatski jezik. Korištenje digitalnih medija negativno je i neznatno povezano s općim uspjehom i uspjehom u predmetu Hrvatski jezik, a intenzivnije dnevno korištenje interneta pozitivno je, ali neznatno povezano s korištenjem digitalnih medija za čitanje i pisanje kod učenika.
Sve snažnijim širenjem sveprisutnih digitaliziranih društvenih medija, istina je u određenom stupnju izgubila na svojoj pouzdanosti i objektivnosti, upozoravaju danas pojedini autori. Kada neko ...razdoblje ističe u prvi plan napete odnose između istinitosti i laži, ispravnih informacija i lažnih vijesti, stvarnosti i fikcije, onoga što doista jest i zablude, to svjedoči o neprozirnosti i nesagledivosti zamršene igre u koju je zapletena javna komunikacija. Strelovit razvoj novih medija i digitalnih tehnologija uzrokuje dalekosežan proces promjena, osobito u području politike. U svojoj knjizi o »postistinitoj epohi« Ralph J. Keyes najavio je nastupanje »vremenā sklonih obmanama« (fib-friendly times) u kojima se »izriče više laži nego ikada do sada« (Keyes 2004, 4). Međutim, razmatranja u ovom članku počivaju na nešto opreznijem i kritičnijem pristupu. Ona govore u prilog razumijevanju pluriperspektivizma. Novi mediji zacijelo su donijeli izazove suvremenim komunikacijama. U političkim zbivanjima riječ je svagda o određenim perspektivama i prinosima u stalnom agonu ili nadmetanju za istinom. Pri tome ne postoji posve neutralnih niti nadstranački uzdignutih zahtjeva za istinom, kao što su tvrdili neki filozofi i znanstvenici. Poradi svoje osebujne naravi, istina se može otkriti samo s prijeporom i trudom, a nikada bez sudjelovanja i izvan svake perspektive. Ipak, niti istina propada, niti ulazimo u razdoblje postistine. Štoviše, možemo se i dalje prepirati o pitanju koja je epoha sklonija lažima i lažnim vijestima (fake news). Politika danas nije u težem položaju nego što je bila ranije, niti je u mnogo jednostavnijem položaju u pogledu na istinu. Za politiku istina ostaje potporno tlo i trajno mjerilo za prosuđivanje. Može se raskrivati samo u svojoj pluriperspektivnoj pojavnosti.
Regulacija ili samoregulacija internetskih medija jedna je od ključnih dilema za suvremene digitalne medije i njihovu politiku djelovanja. To uključuje nove digitalno posredovane gatekeepere kao što ...su društveni mediji. Privatna pravila posrednika, poput „uvjeta korištenja“ i politike sadržaja, u velikoj mjeri definiraju njihovo funkcioniranje i mogu se smatrati samoregulativnim mehanizmom. Internetski se posrednici sve više pozivaju da se uključe u izradu pravila korištenja i donošenje odluka o sadržaju. U ovom radu autori se fokusiraju na Twitter kao na jedan od najvećih i najznačajnijih internetskih izvora vijesti. Uvjeti korištenja i ostali dokumenti Twittera analiziraju se kao alati samoregulacije i kao kontekst unutar kojeg individualni korisnici i masovni mediji funkcioniraju, odnosno moraju funkcionirati u suvremenom digitalnom okruženju. Autori također promatraju kako je Twitter primijenio taj samoregulativni okvir u dva važna slučaja.
Ovaj rad donosi preliminarne rezultate istraživanja u tijeku koje je fokusirano na proučavanje alata i procedura za učenje na daljinu. S obzirom na to da se svijet oko nas stalno mijenja, takvi alati ...i procedure mogu pomoći medijskim stručnjacima u boljoj prilagodbi. Autori nastoje definirati suvremenu ulogu i profil novinara te uočiti kako se njihov položaj promijenio pod pritiskom, ali i mogućnostima, novih tehnologija i globalne financijske krize. U istraživanju su se koristile kvantitativne i kvalitativne metode istraživanja, što uključuje dubinske intervjue s grčkim i ciparskim novinarima te online anketu upućenu novinarima i komunikacijskim stručnjacima. Autori proučavaju razvoj programa cjeloživotnog učenja, njihov utjecaj i rezultate s naglaskom na institucije za učenje na daljinu. Rezultati ovog istraživanja vode do zaključaka o potrebi restrukturiranja novinarskog obrazovanja i kurikula kroz uvođenje novih vještina. Čini se da je cjeloživotno učenje, u formi učenja na daljinu, prioritet za većinu novinara kako bi se prilagodili sadašnjem medijskom krajoliku.
Postavlja se pitanje zašto se prednosti oba oblika objavljivanja – analognog i digitalnog – ne bi iskoristila i kombinirala u jednom proizvodu čime bi se minimalizirali svi nedostaci. Analogna karta ...morala bi biti povezana s digitalnim medijima tako da se stvara dodana vrijednost. Veza putem pametnog telefona ima najviše smisla, jer se većina ljudi svaki dan služi njima. Navode se tehničke mogućnosti povezivanja digitalnog i analognog koje se mogu smisleno međusobno kombinirati.
PDF
