Primjena inhibitora CDK4/6 u liječenju hormonski ovisnoga metastatskog raka dojke negativnog na HER-2 dovela je do bitnog poboljšanja kontrole bolesti, i to ponajprije znatnim produljenjem ...preživljenja bez progresije bolesti, uz prihvatljiv profil toksičnosti. Osnovno djelovanje inhibitora CDK4/6 jest odgađanje razvoja rezistencije na endokrinu terapiju, odnosno reverziju već nastale rezistencije. Medijani preživljenja bez progresije bolesti kreću se oko 20 i više mjeseci u prvoj liniji liječenja i 10-ak mjeseci i više u drugoj liniji.
U prvoj liniji liječenja kombinirani su s aromataznim inhibitorima, a u drugoj s fulvestrantom. Produljenjem vremena bez napredovanja bolesti odgađa se primjena kemoterapije, a bolesnicama se osigurava bolja
kvaliteta života. Zbog svega navedenoga ovi lijekovi u kombinaciji s endokrinom terapijom nova su, visokovrijedna terapijska opcija u liječenju metastatskog raka dojke. Međutim, ostaju brojna otvorena pitanja za svakodnevnu kliničku praksu kao što su optimalan odabir bolesnica za prvolinijsko i drugolinijsko liječenje, sekvenciranje drugih lijekova nakon progresije bolesti na inhibitore CDK4/6 te dostupnost i cijena liječenja.
Karcinom dojke je najčešći zločudni tumor ženske populacije u Hrvatskoj. Većina operacija dojke u Hrvatskoj obavlja se u Klinici za tumore u Zagrebu. Radiološka dijagnostika je važna za rano ...otkrivanje, točnu dijagnozu i procjenu kliničkog stadija karcinoma dojke. Svrha mamografskog probira je rano otkrivanje bolesti. U primarne metode dijagnostike spadajumamografija i ultrazvuk. Magnetska rezonanca se koristi samo kao dodatna metoda zbog svoje visoke osjetljivosti za invazivni karcinom dojke. Perkutana biopsija pod kontrolom ultrazvuka se koristi za patohistološku dijagnostiku ciljane tvorbe u dojci i kao prvi stadij terapije kod uznapredovalog karcinoma koji se liječi neoadjuvantnom kemoterapijom.
There are substantial experimental, epidemiological and clinical evidences that show that breast cancer pathology is influenced by endogenous estrogens. This knowledge is the foundation upon which ...endocrine deprivation therapy has been developed as a major modality for the management of breast cancer. Tamoxifen, which functions as a competitive partial agonist-inhibitor of estrogen at its receptor, has been widely used for more than three decades for adjuvant endocrine treatment in breast cancer. Currently, other effective drugs for endocrine therapy include raloxifene, different aromatase inhibitors (particularly third-generation agents) and luteinizing hormone-releasing hormone agonists. In recent years, a growing body of evidence suggests that these drugs can also act as immune modulators by altering the function of various leukocytes and the release of different cytokines. Moreover, there is evidence that anti-estrogens may prove to be beneficial in the treatment or prevention of some autoimmune diseases due to their effects on immune function. However, their immunopharmacological aspects in the present state of knowledge are not precisely comprehensible. Only a clear pathophysiological understanding could lead to an efficient strategy for breast cancer prevention and decrease in the mortality due to this disease.
Postoje značajni eksperimentalni, epidemiološki i klinički dokazi da na patologiju karcinoma dojke utječu endogeni hormoni. Zbog toga je snižavanje razine hormona najvaž niji način terapije ove bolesti. Već više od tri dekade koristi se tamoksifen, kompetitivni parcijalni agonist-inhibitor receptora za estrogene. U suvremenoj terapiji koriste se još raloksifen, različiti inhibitori aromataze (posebno treća generacija inhibitora) i agonisti hormona za oslobađanje luteinizirajućeg hormona. U posljednje vrijeme sve više činjenica ukazuje na to da ti lijekovi imaju i imunomodulatorni učinak, tj. utječu na funkciju leukocita i oslobađanje različitih citokina. štoviše, postoje dokazi da antiestrogeni lijekovi imaju povoljni učinak na neke autoimune bolesti. Međutim, njihov imunofarmakološ ki učinak nije do kraja objašnjen. Samo potpuno razumijevanje patofizioloških procesa može uroditi učinkovitom strategijom za prevenciju i terapiju te smanjenje mortaliteta od karcinoma dojke.
Cilj. Cilj je ovog rada istražiti utjecaj vježbanja na smanjenje limfedema kod žena operiranih od karcinoma dojke. U Hrvatskoj, nažalost, ne postoje kliničke smjernice za vježbe kod žena s ...limfedemom, stoga je cilj ovog rada istraživanjem vanjskih izvora dati preporuku za njihovo uvođenje u svakodnevnu kliničku praksu.
Metode. Pretraženi su sustavni pregledni članci o učinkovitosti različitih modaliteta vježbanja na limfedem kod žena oboljelih od karcinoma dojke. U istraživanje su uključene studije na engleskom jeziku, objavljene od 2015. do 2020. godine u PubMed, Cochrane Central i PEDro bazi podataka. Devet
sustavnih preglednih članaka zadovoljilo je kriterije uključenja, a istražili su utjecaj vježbi s otporom, joge, pilatesa i nordijskog hodanja na limfedem
kod žena oboljelih od karcinoma dojke.
Rezultati. Nijedan sustavni pregled nije pokazao štetnost vježbanja s otporom kod žena s limfedemom. Vježbe s otporom pokazale su se sigurne za žene s limfedemom te mogu imati utjecaj na smanjivanje limfedema. Postoje nekonzistentni dokazi o učinkovitosti joge i pilatesa na smanjenje limfedema. Nordijsko hodanje pokazuje pozitivan utjecaj na smanjenje limfedema, iako je mali broj randomiziranih kontroliranih studija o utjecaju nordijskog hodanja na limfedem.
Zaključak. Žene s limfedemom ruke nakon operativnog liječenja karcinoma dojke mogu se upustiti u fizičku aktivnost bez straha od razvoja ili pogoršanja limfedema prema smjernicama za sigurno vježbanje s limfedemom.
Djelomično zračenje dojke (engl. partial breast irradiation) je relativno novi pristup u provođenju adjuvantne radioterapije raka dojke. Za razliku od standardnog zračenja čitave dojke, djelomično ...zračenje obuhvaća samo dio dojke. Ova metoda omogućuje isporuku veće doze zračenja na manji ciljni volumen, u kraćem ukupnom vremenu. Mogu se koristiti standardni linearni akceleratori, brahiterapija ili mobilni akceleratori kojima se intraoperacijski ozrači ležište tumora. Liječenje djelomičnim zračenjem dojke je još uvijek kontroverzno jer je nedostatna razina podupirućih dokaza u odnosu na zračenje čitave
dojke. Rezultati randomiziranih studija ukazuju da se takvo zračenje može provesti u određene skupine bolesnica. Za konačne zaključke potrebno je dulje praćenje bolesnica.
Dojenje ima velik broj pozitivnih učinaka, posebice za rast i razvoj djeteta te predstavlja prirodan način prehrane i standard prehrane novorođenčadi, dojenčadi i male djece. Nadalje, pruža osjećaj ...ljubavi, povezanosti i zaštićenosti, a istovremeno ima pozitivne učinke i na zdravlje majke. Značajan pozitivan učinak je smanjenje rizika od nastanka malignih bolesti. Karcinom dojke ima najveću incidenciju malignih tumora u žena u svijetu. Isti nastaje kad normalne žljezdane stanice dojke promjene patofiziološka svojstva, te nekontrolirano počinje rasti broj, veličina i endokrina funkcija, i uništavaju okolno zdravo tkivo. Iako su definirani različiti genetski i okolišni čimbenici koji mogu utjecati na povećanje rizika za nastanak malignog tumora dojke, do danas nije u potpunosti znanstveno razjašnjen nastanak malignih tumora. Estrogen, hormon koji proizvodi žensko tijelo, jedan je od najvažnijih čimbenika za kojeg se smatra da ima bitan utjecaj u etiopatogenezi nastanka raka dojke. Rizik nastanka malignog tumora dojke u žena koje prvi puta rode prije dvadesete godine za 50% manji je od onih koje prvi puta rode nakon 35. godine. Relevantno istraživanje koje je provedeno tijekom 2002. godine, a koje je uključilo rezultate 47 provedenih studija u 30 zemalja verificira gore navedene tvrdnje. Verificirano je da se rizik od nastanka raka dojke smanjuje za 4.3% sa svakom godinom dojenja. Svakim porodom i ponovnim dojenjem rizik se smanjuje za dodatnih 7%. Lučenje mlijeka omogučava stanicama dojke da funkcioniraju normalno, smanjuje se broj menstrualnih ciklusa čime se smanjuje razina estrogena, te je tijekom perioda dojenja povečan stupanj kvalitete ishrane rodilje. Kod majke oboljele od karcinoma dojke, dojenje je kontraindicirano ako se majka nalazi u protokolu liječenja kemoterapeuticima, što može imati velik utjecaj na kvalitetu majčinog psihičkog zdravlja. Iz navedenog proizlazi da je od posebne važnosti omogućiti pravovremenu psihološku podršku ženama koje u opisanim situacijama ne mogu dojiti.
Rak dojke najčešći je rak u žena u Hrvatskoj. Zahvaljujući suvremenoj dijagnostici i nacionalnom probiru u mogućnosti smo otkrivati rak dojke u ranijoj fazi. Važnost rane dijagnostike povoljno utječe ...ne samo na prognozu bolesti, već i na mogućnost odabira optimalnog kirurškog zahvata s kojim i počinje liječenje u žena s rakom dojke. Od kirurških zahvata u obzir dolaze poštedni zahvati na dojci, od mastektomije s poštedom kože i primarnom rekonstrukcijom do sekundarnih rekonstrukcija. U svih bolesnica s T1 i T2 tumorom, mastektomija s poštedom kože i primarnom rekonstrukcijom kirurški je postupak koji nudi jednaku onkološku sigurnost kao i standardna mastektomija, a nakon primarne rekonstrukcije u bolesnica se umanjuje psihološka trauma, koje tim zahvatom ne gube osjećaj ženstvenosti. ženama se također vraća povjerenje u vlastito tijelo, a samim time i odnos prema partneru te drugima u zajednici.
Ciljevi: U bolesnica s luminalnim, HER2 negativnim, metastatskim karcinomima dojke rezistentnim na endokrinu terapiju, liječenim u KBC Split u 2020. i 2021. godini, u uzorcima tkiva tumora odrediti ...udio i tip PIK3CA mutacija, te dobivene podatke usporediti s rezultatima iz registracijske studije SOLAR1 koja procjenjuje učinkovitost i sigurnost alpelisiba u kombinaciji s fulvestrantom kod bolesnika s uznapredovalim rakom dojke koji je napredovao tijekom ili nakon liječenja inhibitorima aromataze.Metode (ispitanici i postupci): Prikupljeni su podaci o 99 bolesnika s dijagnosticiranim luminalnim, HER2 negativnim, metastatskim karcinomima dojke u vremenskom periodu od 2020. do 2021. godine. To je retrospektivna analiza. Za potrebe izrade empirijskog dijela ovog diplomskog rada pristupljeno je medicinskoj dokumentaciji i elektroničkoj bazi podataka Kliničkog zavoda za patologiju, sudsku medicinu i citologiju Kliničkog bolničkog centra Split. U bazu podataka uvršteni su dob, spol, prisutnost PIK3CA mutacije i distribucija specifičnih mutacija. Uzorci tumorskog tkiva analizirani su primjenom lančane reakcije polimeraze u realnome vremenu (RT-PCR) metode.Rezultati: Utvrđena je značajna razlika u zastupljenosti pacijenata prema spolu u uzorku od 99 pacijenata. Najveći broj paci-jenata nalazi se u dobnoj skupini od 60 do 70 godina, dok srednja životna dob iznosi 67 godina. U 99 uzoraka tkiva pacijenata s metastatskim hormon receptor pozitivnim, HER2 negativnim karcinomom dojke, koji su rezistentni na endokrinu terapiju liječenih u KBC-u Split, u njih 50 je nađena PIK3CA mutacija (51,51%). U 17 uzoraka tkiva pozitivnih na PIK3CA mutaciju (N=50) utvrđena je mutacija H1047X na egzonu 20, te 14 mutacija na egzonu 9 (E542,545X i545K). Ove mutacije predstavljaju 62% svih PIK3CA mutacija, što odgovara rezultatima SOLAR-1 studije, u kojoj su mutacije također nađene najčešće na egzonima 9 i 20.Zaključak: Na temelju rezultata ove studije, usporedivih s rezultatima registracijske studije SOLAR-1, RT-PCR metodologija korištena za detekciju PIK3CA mutacija je efikasna, specifična i senzitivna metoda za odabir bolesnica za liječenje PI3K inhibitorom, koja se može implementirati u većem broju laboratorija uz redovite vanjske i unutarnje provjere kvalitete i točnosti testiranja.
Objectives: In patients with luminal, HER2-negative, metastatic breast cancers resistant to endocrine therapy, treated at KBC Split in 2020 and 2021, the proportion and type of PIK3CA mutations in tumour tissue samples was determined, and the obtained data was compared with the results from the registration study SOLAR1, which evaluates efficacy and safety of alpelisib in com-bination with fulvestrant in patients with advanced breast cancer that progressed during or after aromatase inhibitor treatment.Subjects and methods: Retrospective analysis collected data on 99 patients diagnosed with luminal, HER2-negative, metastatic breast cancer in the period from 2020 to 2021. For the purposes of creating the empirical part of this diploma thesis, the medical documentation and electronic database of the Clinical Institute for Pathology, Forensic Medicine and Cytology of the University Hospital of Split were accessed. Age, gender, presence of PIK3CA mutation and distribution of specific mutations were included in the database. Tumour tissue samples were analysed using the RT-PCR method.Results: A significant difference in the representation of patients according to gender was found in the sample of 99 patients. The largest number of patients is in the age group of 60 to 70 years, while the average age is 67 years. In 99 tissue samples from patients with metastatic, hormone receptor-positive, HER2-negative breast cancer, which is resistant to endocrine therapy, treated at the University Hospital of Split, PIK3CA mutation was found in 50 of them (51.51%). In 17 tissue samples positive for the PIK-3CA mutation (N=50), the H1047X mutation on exon 20 and 14 mutations on exon 9 (E542,545X and 545K) were found. These mutations represent 62% of all PIK3CA mutations, which corresponds to the results of the SOLAR-1 study, in which mutations were also found most frequently in exons 9 and 20.Conclusion: Based on the results of this study, comparable to the results of the registration study SOLAR-1, the RT-PCR methodology used for the detection of PIK3CA mutations is an efficient, specific, and sensitive method for selecting patients for PI3K inhibitor treatment. It can be implemented in a larger number of laboratories with regular external and internal checks on the quality and accuracy of testing.
In 2007, an expert Working Group convened by the IARC Monographs Programme concluded that shift work that involves circadian disruption is probably carcinogenic to humans (Group 2A). We scrutinised ...the epidemiological basis for this conclusion, with a focus on, but not limited to, breast and prostate cancers. We further considered practical consequences for shift workers in our industry against the background of new findings.We carried out a literature search including the epidemiological studies cited by IARC and newer available literature on shift work and cancer.Since the IARC assessment, eleven new studies have emerged, ten of which have already been published, with inconclusive results. Heterogeneity of exposure metrics and study outcomes and emphasis on positive but non-significant results make it difficult to draw general conclusions. Also, several reviews and commentaries, which have been published meanwhile, came to equivocal results. Published evidence is widely seen as suggestive but inconclusive for an adverse association between night work and breast cancer, and limited and inconsistent for cancers at other sites and all cancers combined.At this point in time it can not be ruled out that shift work including night work may increase the risk for some cancers in those who perform it. However, shift schedules can be organised in ways that minimise the associated health risks, and the risks may be further reduced through the implementation of structured and sustained health promotion programs specifically tailored to the needs of shift workers.
Rak dojke glavno je sijelo raka ženske populacije u Republici Hrvatskoj, a incidencija i mortalitet znatno su viši od europskog standarda. Prakticiranjem provođenja samopregleda svakog mjeseca rak ...dojke može se otkriti u ranijoj fazi nego kod žena koje ga ne obavljaju. Pokazalo se da je rano otkrivanje povezano sa smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od raka dojke. Iako je samopregled dojke jednostavan za obavljanje, kratko traje i nema troškova, većina ga žena obavlja pogrešno ili ga uopće ne obavlja.
Svrha ovog istraživanja bila je procijeniti znanje, stav i učestalost obavljanja samopregleda dojke među studenticama Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu. Podaci su prikupljeni s pomoću upitnika koji je sadržavao sociodemografske podatke i 13 pitanja. U istraživanje je uključeno 528 studentica prve, druge i treće godine studija svih redovnih smjerova (medicinsko-laboratorijska dijagnostika, fizioterapija, sestrinstvo, radiološka tehnologija, sanitarno inženjerstvo i radna terapija).
Rezultati ukazuju da većina studentica ne obavlja samopregled. Mjesečno ga obavlja samo 32,89% studentica. Kao najčešći razlog za neobavljanje navode da misle da su premlade, a 24,43% studentica tvrdi da ne zna obaviti samopregled.
Potrebno je u nastavne sadržaje uključiti više predavanja o preventivnim postupcima, pravilnom izvođenju samopregleda te važnosti ranog otkrivanja raka dojke, kako bi znanje mogli primijeniti na sebi, a i kao budući zdravstveni djelatnici na pacijente. Također je potrebno organizirati što više preventivnih akcija i uključivati studente zdravstvenih struka u njih kako bi se veći broj mladih žena osvijestio o važnosti ranog otkrivanja raka dojke.