Smanjivanje troškova u stočarstvu može se ostvariti prestanakom korištenja travnjaka u ljetnom razdoblju i korištenjem akumulirane biljne mase izvan sezone napasivanja (eng. stockpiling). Cilj ovog ...istraživanja je utvrditi datum početka nakupljanja krme i razinu N gnojidbe za dobivanje optimalnog prinosa i kakvoće krme na polu-prirodnom planinskom travnjaku u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Istraživanje je postavljeno po slučajnom bloknom rasporedu u 4 ponavljanja. Datumi početka nakupljanja krme bili su: 15. lipnja, 1. srpnja, 15. srpnjai 1. Kolovoza 2012.-2014. godine, a razine N gnojidbe: 0, 35 i 70 kg N*ha-1 aplicirane na dan početka nakupljanja krme. Neposredno prije nastupa snježnog razdoblja u jesen utvrđen je prinos suhe tvari (ST) nakupljene krme, botanički sastav, te sadržaj sirovih bjelančevina (SB), neutralnih (NDV) i kiselih detergent vlakana (KDV). Prinos nakupljene krme bio je veći s ranijim datumom početka nakupljanja krme (2,91, 2,18, 2,05, 1,44 t ST*ha-1 za 1. lipnja, 1. srpnja, 15. Srpnja i 1. kolovoza, respektivno, LSD 0,05=0,24). Prinos nakupljene krme u jesen bila je najveća kod 70 kg N*ha-1, a najmanja kod 0 kg N*ha-1 (prosječno, 1,78, 2,23 i 2,43 t*ha-1 (LSD 0,05=0,2) za 0, 35 i 70 kg N*ha-1, respektivno, uprosječeno između datuma početka nakupljanja krme i godina). Sadržaj SB imao je trend povećanja, a sadržaj NDV trend smanjenja kod kasnijih datuma početka nakupljanja krme. Ovi rezultati ukazuju da nakupljanje krme na polu-prirodnom planinskom travnjaku u sjeverozapadnom području RH može početi u prvoj polovici srpnja sa gnojidbom od 35 kg N*ha-1.
Proizvodnja sredozemnog smilja (Helichrysum italicum (Roth) G. Don) u Hrvatskoj je u porastu te se javlja potreba za bržom i kvalitetnijom ponudom sadnog materijala. Cilj rada je utvrditi kako na ...visinu biljke, broj postranih izbojaka i masu suhe tvari presadnice utječu dušik, fosfor i kalij pojedinačno i u kombinaciji primijenjeni u hranjivim otopinama različitih koncentracija (električne provodljivosti: 1,5 mS/cm, 2,2 mS/cm i 3,0 mS/cm). Pokus je postavljen na presadnicama u fazi 4 do 5 listova nakon pikiranja. Dobiveni rezultat pokazuje da sve varijante imaju pozitivan učinak na rast i razvoj do određenih koncentracija u odnosu na kontrolu osim kalija. Pojedinačna gnojidba dušikom i fosforom u koncentracijama do 2,2 mS/cm ima pozitivan učinak na rast i razvoj presadnica smilja, dok koncentracije ovih gnojiva iznad 2,2 mS/cm nisu doprinijele boljem rastu presadnica. Gnojidba kalijem u kontroliranim uvjetima nije imala pozitivan učinak u usporedbi s ostalim gnojivima.
U radu je istraživana mogućnost redukcije dušičnih gnojiva uz korištenje benefitnih mikroorganizama (rodovi Bradyrhizobium, Azotobacter, bacterija Pseudomonas fluorescens, Bacillus spp., itd.), kao ...alternative dušičnim gnojivima. Istraživanja su provedena tijekom 2013. i 2014. godine na eutrično smeđem tlu. Pokus je postavljen prema split-blok shemi te sadrži 12 varijanti u 4 ponavljanja kako slijedi: dvije sorte soje, dvije varijante primjene mineralnoga dušičnoga gnojiva i tri varijante primjene mikrobiološkoga preparata. Elementi istraživanja bili su prinos zrna (kg/ha), preračunat po hektaru na osnovi 13% vode u zrnu; sadržaj proteina (%); sadržaj ulja (%) i hektolitarska masa (kg). S obzirom na to da su klimatske prilike u drugoj godini istraživanja bile povoljnije nego u prvoj istraživačkoj godini, svi elementi istraživanja, uključujući kontrolne varijante, druge godine istraživanja, postigli su bolje rezultate. Sve varijante tretirane mikrobiološkim preparatima, bilo aplikacijom u tlo ili aplikacijom u tlo uz folijarne tretmane, također su postigli statistički vrlo značajno bolje rezultate u odnosu na kontrolne varijante.
A field experiment was conducted during the summer season of 2000-2001 at the Vegetable Research Farm of Indian Agricultural Research Institute (I.A.R.I.), New Delhi (India) to test the efficacy of ...three Azotobacter strains as a potential supplement to nitrogenous fertilizer in improving growth and yield of onion cv. Pusa Madhvi. The treatments consisted of factorial combination of four levels of nitrogen (0, 25, 50 and 75 kg N/ha) and three Azotobacter strains (CBD-15, AS-4 and M-4) with two uninoculated controls one with full dose of N (100 kg/ha) and the other without NPK. Application of 75 kg N/ha along with inoculation of CBD-15 was found to have significantly increased most of the growth and yield parameters, soil available nitrogen, and nitrogen content in the bulb followed by M-4 inoculation as compared to application of full dose of nitrogen without the inoculation. Days to bulb initiation were significantly reduced due to inoculation with CBD-15 or M-4 along with 50 kg N/ha whereas days to bulb maturity were significantly reduced due to inoculation with any of the strains along with the same N rate (50 kg/ha) as compared to application of full dose of nitrogen without the inoculation. The finding demonstrated a saving of 50 kg N/ha without significantly affecting yield and an average increase of 13.5% marketable yield due to Azotobacter inoculation in the presence of 75 kg N/ha.
V letih 2000-2001 je bil na Vegetable Research Farm, Indian Agricultural Research Institute (I.A.R.I.), New Delhi (India) izveden poskus za preverjanje učinkovitost treh sojev Azotobacter kot mo_nih dodatkov k uporabi du_ičnih gnojil, da bi se izbolj_alo rast in pridelek pri čebuli cv. Pusa Madhvi. Poskus je vključeval faktorske kombinacije _tirih ravni preskrbljenosti z du_ikom (0, 25, 50 and 75 kg N/ha) in tri genotipe Azotobacter (CBD-15, AS-4 and M-4), z dvema neinokuliranima kontrolama, od tega eno z odmerkom N (100 kg/ha) in drugo brez gnojenja z NPK. Aplikacija 75 kg N/ha je skupaj z inokulacijo CBD-15 dala pomembno povečanje večine parametrov rasti in pridelka, v tleh dostopnega du_ika in vsebosti du_ika v čebulah po inokulaciji z M-4 , v primerjavi z aplikacijo polnega odmerka du_ika a brez inokulacije. _tevilo dni do začetka tvorbe čebul je bilo značilno manj_e pri inokulaciji z CBD-15 ali M-4 , skupaj z odmerkom 50 kg N/ha. _tevilo dni do zrelih čebul je bilo značilno manj_e pri inokulaciji s katerim koli genotipom pri enakem odmerku N (50 kg/ha), v primerjavi s polnim odmerkom du_ika brez inokulacije. Ugotovitve ka_ejo prihranek 50 kg N/ha brez značilnega zni_anja pridelka. Ugotovljeno je povprečno povečanje tr_nega pridelka za 13,5% pri inokulaciji z Azotobacter-jem in odmerku 75 kg N/ha.
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti ima li otpadni mulj životinjskog podrijetla potencijala kao poboljšivač tla s obzirom na sadržaj makroelemenata N, P i S, te utvrditi utjecaj mulja na prinos ...i kvalitetu salate (Lactuca sativa L.). Pokus je postavljen u 3 tretmana sa 3 ponavljanja. Tretmani su uključivali kontrolu i dvije različite količine mulja životinjskog otpada koji je bio korišten kao gnojivo za salatu. U istraživanju se koristila kristal salata sorte Posavka zbog dobrih fitoaukumulacijskih svojstava na N (nitrofilna biljka). Rezultati su pokazali da je sadržaj ukupnog N u otpadnom mulju iznosio 7,48%, ukupnog P 1%, a sadržaj ukupnog S 1,55%. Statistička analiza nije pokazala značajne razlike u prinosu između tretmana. Sadržaj NO3 - u salati nije bio statistički značajan između tretmana i vrijednosti su bile manje od onih propisanih zakonodavstvom, što nas dovodi do zaključka sigurne uporabe mulja u vezi s nitratima. Prema rezultatima testnih parametara možemo zaključiti da je mulj životinjskog podrijetla dobro opskrbljen hranjivim tvarima (N, P i S) i prikladan za uporabu u poljoprivredi kao dodatak za poboljšanje kakvoće tla. Svakako za usjeve koji se ne koriste za ljudsku potrošnju, uz dodatnu obaveznu kontrolu ostalih kemijskih i mikrobioloških parametara prije upotrebe.
U poljoprivrednoj proizvodnji dušik je vrlo često osnovni ograničavajući čimbenik rasta i razvoja biljaka, a s time i postizanja optimalnih prinosa. Najveće zalihe ovog elementa nalaze se u ...atmosferi, gdje je dušik u molekularnom obliku kojeg biljke nisu u mogućnosti usvojiti i iskoristiti. Nedostupan dušik iz atmosfere se kroz proces fiksacije veže u nove spojeve te na taj način postaje dostupan mikroorganizmima i biljkama da ih iskoriste za svoje metaboličke potrebe. Simbiotska fiksacija dušika najznačajnija za poljoprivrednu proizvodnju nastaje kao rezultat simbiotskih interakcija između
kvržičnih bakterija i leguminoza, nakon čega slijedi infekcija i nodulacija. U kvržicama, uz prisutnost enzima nitrogenaze dolazi do procesa fiksacije dušika u kojem se atmosferski dušik prevodi u amonijak kojeg biljka dalje uključuje u svoj metabolizam te ga iskorištava za svoje raznovrsne potrebe. U ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji koja je koncipirana na način da teži očuvanju prirode i okoliša, jedno od osnovnih načela je sjetva leguminoznih usjeva jer na taj način poljoprivredno tlo obogaćujemo dušikom te potičemo povećanje i održanje njegove plodnosti što u konačnici donosi mnogostruke pozitivne ekonomske i ekološke učinke.
Vinova loza tijekom svog rasta oblikuje i razvija vegetativne i generativne organe. Za to su joj potrebna biljna hraniva u tlu koja se nalaze u zoni korijena. Biljna hraniva su tvari koje su ...neophodne za životni ciklus biljke. Svako hranivo ima svoju specifičnu fiziološku ulogu u biljnom metabolizmu. Pomoću vrlo složenih funkcija korijena, loza usvaja mineralna hraniva iz tla koja su otopljena u vodi. Za uspješan uzgoj vinove loze potrebno je istražiti uvjete koji vladaju u tlu kako bismo gnojidbom odnosno hranidbom održavali vinograd u povoljnim ekološkim uvjetima.
Istraživanje je provedeno na vinogradu „Grimalda“ smještenom u središnjoj Istri, uz istoimeno mjesto Grimalda. Vinograd se na flišnim pobrđima tj. u djelu Istre nazvanom „Siva Istra“. Uzorci za analizu uzimani su prema prethodno određenim pravilima, da budu što reprezentativniji te da omoguće preciznu analizu. Analizirano tlo je na dubinama od 0-30 cm, i 30-60 cm. Svi prikupljeni uzorci obrađeni su za analizu nakon čega se pristupilo samoj analizi. Analiza je provedena u pedološkom laboratoriju Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču.
Dobiveni rezultati bili su u skladu s očekivanjima s obzirom na lokaciju i podlogu na kojoj se vinograd nalazi. Uvidom u iste, vidljivo je da na lokaciji Grimalda treba provesti određene zahvate u svrhu poboljšanja svojstava tla, a oni su bitni za buduću proizvodnju. Zahvati koje treba provesti su sljedeći: unošenje dušika u tlo, povećanje organske tvari u tlu, meliorativna gnojidba s gnojivima na bazi fosfora i folijarnu ishranu na bazi željeza i cinka na izrazito karbonatnim tlima. Preporuka je da se nakon završetka vegetacije redovito provode analize tla kako bi se utvrdila učinkovitost i opravdanost preporučenih rješenja.
Gradski parkovi imaju veliku ulogu u ekologiji ljudskog staništa jer pročišćuju zrak, proizvode kisik, pružaju skloništa i staništa za mnoge životinjske vrste, pogotovo ptice. Također, predstavljaju ...zelene oaze u kojima ljudi zbog stresnog i brzog ritma života traže mjesto za odmor, pružajući raznolike rekreacijske sadržaje za stanovnike gradova. Ovo istraživanje provedeno je s ciljem utvrđivanja količine makrohraniva (dušik, fosfor i kalij) u listovima trava kao i statusa hraniva u tlu na parkovnim javnim površinama, na temelju čega se preporučila optimalna prihrana travnjaka. Unutar rekreacijsko sportskih javnih objekata Grada Zagreba odabrani su Rekreacijsko športski centar (RŠC) Jarun i Park Bundek, koji uz Park Maksimir čine pluća Grada Zagreba. Uzorkovanje listova trava, kao i uzorkovanje tla provedeno je na oba travnjaka tri puta tijekom vegetacije. Na istraživanim lokalitetima najveći udio trava čini Lolium perenne L. sa 70% udjela, Festuca rubra Huds. sa 20%, a 10% udjela čine ostale biljne vrste. Utvrđeno je da su u oba travnjaka količine dušika uglavnom unutar granica koje sugeriraju literaturni navodi, za rod Lolium spp. L., dok su utvrđene nedostatne količine kalija i fosfora, posebice na RŠC Jarun. Prosječne vrijednosti hraniva u listovima trava kroz vegetaciju za RŠC Jarun iznose 3,14% N, 0,31% P i 2,78% K, a za Park Bundek 3,24% N, 0,41% P i 3,17% K, što ukazuje na općenito nešto bolju ishranjenost travnjaka u Parku Bundek u odnosu na Jarun. Slijedom navedenog, a kako bi održali barem postojeći status hraniva u tlu i biljci, predlažemo proljetnu gnojidbu sa 100 g m–2 NPK 5-20-30 ili 7-14-21 uz dodatak 20 g m–2 superfosfata. S obzirom na česte košnje tijekom vegetacije i na odnošenje dušika, potrebna je i prihrana dva puta tijekom vegetacije s po 10 g m–2 KAN-a.
PDF
