Postizanje što većih prinosa poljoprivrednih kultura podrazumijeva korištenje većih količina mineralnih i/ili organskih gnojiva kako bi se maksimalno iskoristili fizikalni, kemijski i biološki ...potencijali tla. Najveću opasnost za čistoću tla i vode predstavljaju dušična gnojiva, a posebno nitratni oblik dušika. Stacionarno lizimetrijsko istraživanje provedeno je u razdoblju 2003.-2006. na semiglejnom tlu kontrolnog polja Vinokovščak, u Varaždinskoj županiji. Ratarske kulture u pokusu bile su šećerna repa, ozima pšenica i uljana repica, a godišnja gnojidba dušikom kretala se od 40,5 do 71,5 kg N/ha. Cilj istraživanja je bio utvrditi utjecaj primjene različitih vrsta i doza mineralnih gnojiva na onečišćenje procjednih voda mineralnim dušikom pri uzgoju različitih ratarskih kultura. U tu svrhu: (1) praćena je dinamika koncentracija mineralnog dušika u tlu i procjednoj vodi, (2) izračunato je ispiranje mineralnog dušika iz rizosfernog sloja tla procjednom vodom te (3) ocijenjeno onečišćenje procjednih voda nitratnim dušikom. Nitrati u tlu varirali su od 0,06 do 21,43 mg NO3-/100 g tla. Ukupni mineralni dušik u tlu kretao se od 17,37 do 267,79 kg N/ha. Koncentracije nitrata u procjednoj vodi gravitacijskih lizimetara kretale su se u širokom rasponu od 4,30 do 225,10 mg
NO3-/l te su uglavnom prelazile MDK od 50,0 mg NO3-/l, a posebice tijekom vlažnih godina (2004. i 2005.)Maksimalno ispiranje dušika iz tla (35,96 kg N/ha, odnosno 54,5% od dušika dodanog gnojidbom) utvrđeno je tijekom 2004. godine, u uvjetima uzgoja šećerne repe i ozime pšenice. Dobiveni rezultati upućuju na onečišćenje
procjednih voda, kao i vodonosnika mineralnim dušikom. U skladu s time, trebale bi se poduzeti dodatne mjere u smislu trajnog praćenja kakvoće tla, a posebice procjednih voda, te eventualno ograničiti unos mineralnih gnojiva na ovom području.
Gnojenje voćaka važna je agrotehnička mjera kojom se održava potrebna razina hraniva u tlu. Tlo u voćnjaku potrebno je gnojiti kako bi se voćke dobro razvijale i kako bi se održala njihova rodnost. ...Najvažniji elementi u ishrani biljaka su dušik, kalij i fosfor. Tlo u voćnjaku gnoji se mineralnim gnojivima, ali i organskim, stajskim gnojem i/ili kompostom. Gnojenje voćaka dijeli se na osnovnu gnojidbu, ranu proljetnu gnojidbu i prihranjivanje. Unos gnojiva u tlo provodi se istovremeno s obradom tla.
Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više povećavaju zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez mineralnog dušika ili uz minimalnu upotrebu mineralnog ...dušika kao alternative monokulturama ili smjesama trava, gnojenih visokim dozama mineralnog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom (0 i 150 kg N ha-1 god-1) i napasivanja različitim vrstama domaćih životinja (goveda i ovce) na produktivnost i botanički sastav pašnjaka. U prosjeku je napasivanje ovcama rezultiralo 5,3 % većim prinosom suhe tvari pašnjaka u odnosu na napasivanja govedima. Izostavljanjem gnojidbe dušikom ostvareno je više od 80 % prinosa suhe tvari gnojidbenog tretmana dušikom. Utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N za prinos suhe tvari mahunarki i njihov relativan udio u ukupnom prinosu suhe tvari pašnjaka. Gnojidba dušikom značajno je smanjila vrijednosti obaju parametara za mahunarke samo kod napasivanja ovcama. Razlike između napasivanja utvrđene su samo kod negnojenog tretmana, pri čemu je napasivanje ovcama bilo manje štetno za rast bijele djeteline. Gnojidba dušikom u prosjeku je 29,3 % povećala prinos suhe tvari trava u odnosu na negnojenu varijantu. Signifikantna je bila interakcija napasivanje x dušik i godina x dušik za relativan udio trava. Razlike u relativnom udjelu trava između napasivanja utvrđene su samo kod izostavljanja dušične gnojidbe, gdje je napasivanje govedima rezultiralo udjelom trava u ukupnom prinosu ST travnjaka. Nije bilo značajnih razlika u relativnom udjelu trava između godina kod 0 kg N ha-1, dok je kod 150 kg N ha-1 udio trava u 2000. bio značajno manji od udjela trava u 2001. i 2002. Izostavljanje gnojidbe dušikom u prosjeku je rezultiralo 88 % većim prinosom i 139 % većim relativnim udjelom zeljanica u odnosu na gnojidbu dušikom. Na pregonima napasivanim govedima, u prosjeku je utvrđen 44 % veći relativan udio odumrlih biljnih dijelova nego na pregonima napasivanim ovcama.
Apsorpcija dušika tijekom sinteriranja austenitnog čelika bez nikla otpornog na koroziju X15CrMnMoN 17 11 3 mijenja njegovu sinterabilnost, utječe na konačne dimenzije, gustoću, mikrostrukturu i ...rastezna svojstva. Sinterabilnost je analizirana pomoću faznog dijagrama legure u kombinaciji s eksperimentalnim rezultatima za faktor linearnog skupljanja, gustoću i mikrostrukturu. Rastezna ispitivanja provedena su na standardnim epruvetama za rastezna ispitivanja koje se koriste u metalurgiji praha (ISO 2740). Sinteriranje je provedeno na temperaturama 1200 °C i 1265 °C, u atmosferi argona (Ar) i dušika (N2), s parcijalnim tlakom između 400 i 800 mbar. Rabljeno je vrijeme sinteriranja između 3 i 6 sati. Nedostatak dušika, za dijelove sinterirane u atmosferi argona, rezultirao je u konačnom mikrostrukturom koja se sastoji od ferita i austenita. Prisutnost ferita tijekom sinteriranja prouzročilo je bolju sinterabilnost u usporedbi s dijelovima sinteriranim u atmosferi dušika, gdje se formirala austenitna mikrostruktura. Utvrđeno je da povećanje parcijalnog tlaka dušika uzrokuje ojačanje čelika i povećanje sadržaja dušika, a smanjuje gustoću i faktor skupljanja. Smanjena duktilnost čelika nakon sinteriranja poboljšana je primjenom rastvarajućeg žarenja.
Rast i mortalitet, trajanje razvoja gusjenica, težina kukuljica i plodnost ženki gubara ovisna je o biljci domaćinu. U laboratorijskom uzgoju o utjecaju različitog sadržaja dušika (17.17–38.89 ...mg.g–1) na razvoj, mortalitet i konzumaciju gusjenica gubara istraživano je s lišćem breze (Betula pendula Roth).Jednogodišnje biljke breze uzgajane su izvan kontejnera na zemljanom supstratu, gdje su razlike u sadržaju dušika dobivene primjenom amonijevog nitrata (NH4NO3) u tri tretmana 0.5g (T1); 1g (T2) i 1.5g (T3). Sadržaj dušika u lišću određeno je po Kjeldahl metodi u uređaju Kjeltec analizatoru UNIT 2300. Uzgoj gusjenica proveden je u kontroliranim uvjetima u Climacell 707 termostatu, gdje je konzumacija hrane praćena primjenom uređaja ADC Bio Scientific Leaf Meter AM 300 ili pomoću amalizatora NIS – Elements AR.Niski sadržaj dušika u hrani bio je uzrok većeg mortaliteta u kontrolnom tretmanu (40.7 %) u usporedbi s gusjenicama tretiranima s dušikom (6–9.3 %) (sl. 2, 3). Lindoth et. (1997) al je utvrdio da smanjeni sadržaj dušika uzrokuje porast mortaliteta gusjenica. Barbose, Greenblatt (1979) su smatrali da je breza u spektru hranidbenih vrsta preferirana za gusjenice gubara. Postoji korelacija s količinom dušika u lišću (Bergman 1988). Najkraća dužina razvoja kod malog povećanja sadržaja dušika (27.38–33.91 mg.g–1) traje 88–94 dana, a kod povećanja razine dušika (30.38–36.25 mg.g–1) razvoj traje 90–100 dana, a kod velikog povećanja dušika (32.35–38.39 mg.g–1) 98–109 dana, a kod kontrolnog tretmana s dušikom 17.17–28.21 mg.g–1 ekstremno je produžen razvoj (118–112 dana) (sl. 7, 8). Ukupna konzumacija hrane 1. do 3. stadija bila je veća u kontrolnom tretmanu signifikantno od tretmana s povećanim dušikom (sl. 10). Kod mužjaka utjecaj kvalitete hrane na težinu kukuljica nije utvrzen, ali se kod ženki, statističko signifikantne razlike javljaju između kontrole i tretmana s dušikom (sl. 9).
U procesu proizvodnje gnojiva kalcijeva amonijeva nitrata (KAN) nastaje procesni kondenzat s visokim sadržajem amonijačnog dušika. Tako visoka masena koncentracija amonijačnog dušika (oko 2 g L-1) ...znatno opterećuje rad uređaja za obradu otpadnih voda na kojem se procesni kondenzat obrađuje metodom ionske izmjene. Na postrojenju KAN 1 izgrađen je sustav za otplinjavanje procesnog kondenzata. Nakon predobrade masena koncentracija amonijačnog dušika u procesnom kondenzatu smanjila se ispod 500 mg L-1. Otplinjeni amonijak uvodi se u postojeći sustav za ispiranje plinova i vraća u proces proizvodnje gnojiva. Otplinjavanjem amonijaka iz procesnog kondenzata na samom postrojenju KAN 1 vraća se u proces proizvodnje gnojiva q = 10,7 kg h-1 amonijaka. Pored toga, poboljšana je učinkovitost uređaja za obradu otpadnih voda pa je tako u prosincu 2010. godine obujam obrađene otpadne vode iznosio nešto manje od 80 000 m3, što čini povećanje od 86 %.
U dvogodišnjim poljskim pokusima (2004. i 2005. godine) na pokušalištu Visokoga gospodarskog učilišta u Križevcima provedena su istraživanja s ciljem utvrđivanja utjecaja rastućih količina dušika (0, ...60, 120, 180 kg N/ha) u gnojidbi na akumulaciju suhe tvari te dinamiku usvajanja dušika, fosfora i kalija kod industrijske konoplje. Biljni materijal za analizu uziman je četiri puta tijekom vegetacije (20, 40, 60 i 80 dana nakon nicanja). Utvrđeno je da se povećavanjem količine dušika u gnojidbi od 0 do 180 kg/ha akumulacija suhe tvari povećavala, međutim dobivene razlike statistički su značajne samo u sušnoj 2005. godini i to u početnim fazama vegetacije (20 i 40 dana nakon nicanja). Najveća akumulacija suhe tvari odvija se između 40-tog i 60-tog dana nakon nicanja. U obje godine istraživanja udio dušika u suhoj tvari biljke značajno je rastao s povećanjem količine dušika danog gnojidbom samo između 20 i 40 dana nakon nicanja, dok nakon toga razdoblja količina dušika nije imala značajnog utjecaja na apsorpciju dušika. Najveća apsorpcija dušika odvija se između 20-tog i 40-tog dana nakon nicanja. Gnojidba dušikom u prvim fazama vegetacije rezultirala je smanjenjem, a u kasnijim fazama vegetacije povećanjem apsorpcije fosfora. Najintenzivnija apsorpcija fosfora odvija se između 20. i 40–tog dana nakon nicanja. Gnojidba dušikom nije imala utjecaja na apsorpciju kalija, a najveći udio kalija u suhoj tvari biljke utvrđen je 40 dana nakon nicanja.
Dušik spada u elemente koji značajno djeluju na mehanička svojstva čelika. U radu su istraženi utjecaji pojedinih elemenata na svojstva otapanja dušika u metalnoj kupci, proces izdvajanja dušika u ...vezi s procesom odugljičenja a također utjecaji nekih važnih faktora na mogućnost reguliranja dušika tokom perioda rafinacije. Put proizvodnje čelika s reguliranim sadržajem dušika oslanja se na kombiniranje znanja termodinamike dušika, mehanizma i kinetike sorpcije i desorpcije dušika, zajedno s mogućnošću predviđanja svojstava čelične taline, a također s metalurškim djelovanjem koje vodi kontroli zahtijevanog kemijskog sastava.
Promjenjiv sastav bioaktivnih i mineralnih tvari glavni je problem pri proizvodnji povrća kao funkcionalne hrane zbog genetskih, abiotskih i agronomskih čimbenika (posebice gnojidbe) koji mogu ...utjecati na hranidbenu i zdravstvenu vrijednost povrća. Da bi se postigao što veći prinos, proizvođači često primjenjuju veliku količinu dušičnog gnojiva, zbog čega se akumulira nitrat, pa se smanjuje kvaliteta cvata brokule. Do sada nisu poznati podaci o udjelu bioaktivnih tvari i minerala u cvatu brokule uzgajane po načelima dobre poljoprivredne prakse u Hrvatskoj. Stoga je svrha istraživanja bila utvrditi utjecaj gnojidbe dušikom na sastav glukozinolata, nekih minerala (kalija, kalcija i dušika) te na količinu nitrata u vršnom cvatu brokule tijekom različitih rokova uzgoja. Pokusi su provedeni tijekom proljetno-ljetnog i ljetno-jesenskog uzgoja godine 2009. prema metodi slučajnoga bloknog rasporeda u četiri ponavljanja. Testirane su dvije sorte brokule (Marathon i Parthenon) i četiri razine gnojidbe dušikom (0, 60, 120 i 240 kg N/ha). Utvrđen je opravdani utjecaj sorte i dušične gnojidbe na nutritivnu kvalitetu vršnog cvata brokule u oba roka uzgoja. Tijekom proljetno-ljetnog roka uzgoja u cvatu brokule ustanovljene su kudikamo veće prosječne vrijednosti ukupnih glukozinolata (12,82 μmol/g suhe tvari) i kalcija (1,12 % Ca). Prevladavajući glukozinolati u tom su uzgojnom roku bili glukobrasicin i neoglukobrasicin. U ljetno-jesenskom roku uzgoja utvrđena je veći udjel nitrata, dušika i glukorafanina (553 mg NO3/kg svježe tvari; 5,4 % N i 5,4 μmol/g suhe tvari), dok su prevladavajući pojedinačni glukozinolati bili glukorafanin i glukobrasicin. Kombinacijom sorte Marathon i gnojidbe sa 120 ili 240 kg N/ha postignute su visoke vrijednosti ukupnih glukozinolata i pojedinih minerala te udjel nitrata u dopuštenom rasponu, pa se može preporučiti u konvencionalnoj proizvodnji brokule u klimatskim uvjetima sjeverozapadne Hrvatske.
Napasivanje je najčešći način korištenja poljoprivrednih površina u brdsko-planinskim područjima zbog specifičnih agroekoloških uvjeta. Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) je trava visoke ...produktivnosti i kvalitete i preporučuje se sijati u tratine za napasivanje i košnju. Zahvaljujući dobroj adaptibilnosti na različite uzgojne uvjete, posebice na sušne uvjete i niske temperature, izvrsno se uklapa u agroekološke uvjete nepogodne za uzgoj većine kvalitetnih trava. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe sa 150 kg dušika ha-1(N150) i napasivanja (govedima i ovcama) te njihova međusobnog djelovanja na razvoj klupčaste oštrice u travno djetelinskoj smjesi zasnovanoj u brdsko-planinskim uvjetima. Gnojidbom sa 150 kg ha-1 N u odnosu na kontrolnu parcelu (N0) ostvarena je 51,4 % veća gustoća populacije klupčaste oštrice (broj izbojaka m-2) u odnosu na utvrđenu prije početka sezone napasivanja (P<0,05) i 42,2 % nakon sezone napasivanja (P<0,01). To je rezultiralo 38,6% većim prosječnim trogodišnjim prinosom suhe tvari (ST) klupčaste oštrice u odnosu na N0 (P<0,01). Osim toga, utvrđen je veći udio klupčaste oštrice u ukupnoj ST smjese 15,3 % u odnosu na N0 (P<0,01). Način napasivanja te interakcija napasivanja i razine dodanoga mineralnog dušika nisu utjecali na gustoću populacije klupčaste oštrice. Međutim, utvrđen je statistički značajan (P<0,01) utjecaj napasivanja na prinos ST klupčaste oštrice i njezin udio u ST travno-djetelinske smjese (P<0,01). Napasivanje govedima rezultiralo je 9,9 % većim prinosom ST klupčaste oštrice i 15,2 % povećanim udjelom klupčaste oštrice na pašnjaku u odnosu na napasivanje ovcama. Najveći udio klupčaste oštrice u ukupnoj ST travnjaka utvrđen je na pregonima napasivanima govedima i gnojenima sa 150 kg/ha dušika (74,1 %), a najmanji na pregonima napasivanim ovcama i bez dušične gnojidbe (55,1 %). Zaključeno je da razvoju klupčaste oštrice više odgovara napasivanje govedima u odnosu na napasivanje ovcama. Također, ako se žele postići veći prinosi klupčaste oštrice treba osigurati opskrbu dušikom.
