Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više potiču zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez minimalne upotrebe ili s minimalnom upotrebom anorganskog ...dušika (N) kao alternative monokulturama ili smjesama trava gnojenih visokim dozama anorganskog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj N gnojidbe (0-N0; 150 kg ha-1 god-1-N150) i napasivanja različitim vrstama stoke (goveda; ovce), te njihovo međudjelovanje na regenerativnu sposobnost, prinos suhe tvari i relativni udio bijele djeteline u ukupnom prinosu pašnjaka. N150 je smanjila broj vegetativnih vrhova, dužinu vriježa, masu suhe tvari vriježa bijele djeteline za više od 70% u odnosu na N0 (P<0,01). Napasivanje različitim vrstama životinja značajno je utjecalo na gustoću populacije bijele djeteline samo u interakciji s N gnojidbom, pri čemu je N150 značajno smanjila gustoću populacije bijele djeteline samo kod napasivanja ovcama. Veći prinos ST i relativni udio bijele djeteline (P<0,05) utvrđen je kod napasivanja ovcama (0,21 t ha-1) u odnosu na napasivanje govedima (0,13 t ha-1), te kod N0 (0,25 t ha-1) u odnosu na N150 (0,09 t ha-1), P<0,01. Međutim, utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N (P<0,05) za oba istraživana svojstva, pri čemu je gnojidba N značajno smanjila vrijednosti obaju parametara (oko 80 %) samo kod napasivanja ovcama, a razlike u prinosu ST i relativnom udjelu djeteline između napasivanja utvrđene su samo kod N0, pri čemu je napasivanje ovcama rezultiralo 150 % većim prinosom ST i 99 % većim relativnim udjelom bijele djeteline u odnosu na napasivanje govedima.
Dinamika du{ika i fosfora u jedno- i dvogodi{njim iglicama obične jele (Abies alba Mill.) pra}ena je tijekom dvije vegetacijske sezone. Istra`ivanje je provedeno na pet ploha koje pru`aju različite ...edafske i klimatske uvjete za ishranu obične jele, a uzorkovanjem su obuhvaćena stabla različitog stupnja osutosti krošanja s ciljem utvr|ivanja stanja ishrane obi~ne jele, odnosa ishrane i oštećenosti obične jele te utjecaja karakteristika tla i klimatskih prilika na koncentracije dušika i fosfora u iglicama. Utvr|ena je općenito slaba opskrbljenost stabala tim elementima.
Koncentracija dušika i fosfora u iglicama obične jele razlikuje se prema vremenu uzorkovanja, godini i plohi. Fiziološki oslabljena stabla manje uspješno reguliraju svoj status ishrane. Poremečaji u ishrani rezultirali su i progresivnim smanjenjem mase suhe tvari iglica u odnosu na povećanu osutost krošanja. Klimatski
uvjeti utjeću na ishranu obične jele, a njihov negativan utjecaj izražen je kroz deficijencije u ishrani jele koje nastaju kao posljedica sušnih perioda.
Istraživan je utjecaj folijarne primjene dušika, kalija i bora na razinu i dinamiku koncentracije dušika, kalija i bora u plodu masline sorte Oblica. Koncentracija dušika i kalija u plodu postupno se ...povećavala do razdoblja dozrijevanja, a razlike pod utjecajem folijarne primjene nisu bile statistički opravdane. Koncentracija kalija u lišću se postupno povećavala do razdoblja dozrijevanja plodova. Folijarna primjena bora odrazila se na signifikantno povećanje njegove koncentracije u plodu. Utvrđena je signifikantna korelacija između sadržaja kalija i ulja u plodu.
Istraživan je utjecaj folijarne primjene dušika, kalija i bora na razinu i dinamiku koncentracije dušika, kalija i bora u listu masline sorte Oblica. Koncentracija dušika u lišću je bila najveća u ...zimsko-proljetnom razdoblju, a najniža sredinom vegetacije u vrijeme otvrdnjavanja koštice ploda. Koncentracija kalija u lišću se povećavala postupno do razdoblja dozrijevanja plodova. Koncentracija bora u lišću masline nije očitovala pravilnost promjena tijekom vegetacijske sezone. Folijarna primjena N, K i B očitovala se značajnim povećanjem koncentracija dušika, kalija i bora u lišću masline.
Višegodišnjim istraživanjima biljno-hranidbenog kapaciteta tla metodom folijarne dijagnoze u plantaži jabuka Borinci na antropogenom eutričnom smeđem tlu na karbonatnom lesu u semiaridnom području ...istočne Slavonije utvrđene su genetske,
odnosno sortne specifičnosti, mineralne ishrane. Istraživanja su obavljena u plantaži Borinci kraj Vinkovaca na 5 do 11 godina starim stablima sorata: Golden Delicious, Gloster, Melrous, Idared, Red Boskoop, Jonagold i Jonathan, cijepljenim na podlozi M9. Jabuke su dostatno opskrbljene dušikom i kalijem, a optimalno fosforom,kalcijem i magnezijem. Veće variranje utvrđeno je u koncentraciji dušika i kalija. Genetske, odnosno sortne specifičnosti odrazile su utjecaj na koncentraciju dušika, kalija i kalcija, dok je razina fosfora i magnezija uglavnom podjednaka u lišću svih istraživanih sorti. Najveću koncentraciju dušika sadrži lišće sorte Gloster, a najmanju sorte Golden Deliciou. Signifikantna je razlika između ove dvije sorte i u njihovu odnosu na ostale sorte. Podjednaku koncentraciju dušika sadrži lišće skupine sorti Melrous, Jonagold i Jonathan, kao i u skupine sorti Idared i Melrous. Utvrđena je signifikantna razlika između dvije skupine sorti. Veću koncentraciju kalija ima lišće sorte Melrous od ostalih sorti. Razlika je signifikantna. Manju koncentraciju kalija sadrži lišće sorti Gloster,
Idared i Jonathan od sorti Golden Delicious i Jonagold. Razlika je statistički opravdana. Signifikantno nižu koncentraciju kalcija sadrži lišće sorte Melrous od ostalih soreti. Signifikantno veću koncentraciju kalcija sadrži lišće sorata Golden Delicious, Gloster, i Idared od sorata Jonagold i Jonathan.
Sve češći klimatski ekstremi stavljaju u prvi plan potrebu korištenja navodnjavanja. Ovo istraživanje pokušava odgovoriti koliko vode i kada dodati, uz primjenu odgovarajuće količine dušika, za ...postizanje visokih i kvalitetnih uroda. Tijekom 2000. i 2002. godine postavljen je poljski pokus po split-plot metodi na pokušalištu Poljoprivrednog instituta Osijek. Glavni čimbenik (A) je bilo održavanje sadržaja vode u tlu u 3 stepenice (A1 80-100 % PVK; A2 65-100 % PVK; A3 kontrola), a podčimbenik (B) gnojidba dušikom u 3 stepenice (B1 100 kg N/ha; B2 150 kg N/ha i B3 200 kg N/ha). Određena su fizikalna i kemijskih svojstava tla i vode za navodnjavanje. U vegetaciji je praćen sadržaj vode u tlu te se pristupalo navodnjavanju kada se sadržaj vode spustio na donju vrijednost A1 ili A2 varijante. Navodnjavalo se samohodnim vučenim rasprskivačem (tifon) s vodom koja nije imala ograničenja. Dušik je dodan u osnovnoj obradi, prije sjetve i kroz prihranu. Tijekom istraživanja praćeni su klimatski pokazatelji, stanje usjeva te visina biljke do klipa i metlice. Na kraju vegetacije određene su komponente uroda s 10 klipova (dužina klipa, broj redova zrna, broj zrna na klipu, masa zrna s klipa, hektolitarska masa, masa 1000 zrna, suha tvar, randman te sadržaj dušika u zrnu kukuruza). Nakon žetve uzeti su uzorci zrna u cilju određivanja sadržaja dušika pojedinoj varijanti navodnjavanja i gnojidbe. Urod kukuruza je bio pod značajnim utjecajem godine (2002. godini veći za 1,49 t/ha prema 2000.). Signifikantno veći urodi bili su na varijantama najviše razine navodnjavanja. Varijanta B3 dala je signifikantno veći urod samo u 2002. godini. Signifikantan do vrlo signifikantan utjecaj navodnjavanja utvrđen je kod visine do klipa i vrha metlice, mase zrna na klipu i mase 1000 zrna, a hektolitrska masa u 2000.godini. U 2000. godini signifikantan utjecaj B3 utvrđen je kod svojstva broja redova zrna na klipu, a u 2002. godini kod svojstava dužine klipa i mase zrna na klipu. Svaka viša varijanta gnojidbe dušikom rezultirala je signifikantno većim sadržajem dušika u tlu, ali tek u 2002. godini
Somatski embriji i biljke proizvedeni su iz dozrelih i nedozrelih kalusa embrija pšenice. Nedozreli embrij pokazao je bolju sposobnost za embriogenezu i regeneraciju biljke. Prisutnost 2,4 – D ...pokazala se bitnom za idukciju i održavanje somatske embriogeneze. Organski dušični aditivi (L-prolin, L-aspargin i kazein hidrolizat) djelovali su na stvaranje somatskog embrija kad su upotrijebljeni u mediju za održavanje kalusa. Histološka analiza potvrdila je stvaranje somatskog embrija. Regenerirane biljke imale su istu morfologiju kao i izvorne biljke.
U sklopu programa ICP Forests, provode se intenzivna i stalna motrenja stanja šumskih ekosustava Europe s posebnim osvrtom na atmosfer ska taloženja.Istražuju se nove metode određivanja pojedinih ...kemijskih ele menata zbog specifičnosti uzoraka. Fosfor i dušik su za biosferu elementi od najveće važnosti. Stoga je određivanje koncentracija fosfora i dušika od ne procjenjive važnosti u poznavanju, kontroli i modeliranju biokemijskih ciklusa šumskog ekosustava.
U ovom radu ispitana je primjenjivost nove kolorimetrijske metode na au tomatskom analizatoru za određivanje fosfora i amonijakalnog dušika u uzor cima atmosferskih oborina, u svrhu unapređenja postojeće metodologije koja se koristi u ICP Forests, međunarodnom istraživačkom programu. Do sada korištene standardne metode određivanja fosfora i amonijakalnog dušika su metode spektrofotometrijske analize.U postupku validacije nove kolorimetrij ske metode na automatskom analizatoru primijenjeni su sljedeći kriteriji: gra fička analiza rezultata mjerenja, točnost, linearnost metode, radno područje metode, granica detekcije i granica kvantifikacije te ponovljivost. Rezultati odre đivanja pokazuju da je nova metoda određivanja fosfora i amonijakalnog du šika linearna u ispitivanom području, a t-testom je potvrđeno, da razlike re zultata određivanja pomoću dviju metoda određivanja fosfora i amonijakal nog dušika uz razinu pouzadnosti od 99,99 %, nisu značajne. Na osnovi kon trolnih karata te utvrđenih granica detekcije i kvantifikacije određenih novom metodom, utvrđena je dobra ponovljivost i veća osjetljivost nove me tode. Nova metoda određivanja može se s potpunom sigurnošću primijeniti u znan stveno-istraživačkom radu i biti dobra zamjena postojećim standardnim me todama. Ova metoda s potpunom sigurnošću će se moći primjenjivati u znanstve no-istraživačkom radu i ICP Forsets programu, jer je prilagođena upravo specifičnostima uzoraka uzetih iz šumskog ekosustava.
U sklopu Međunarodnog programa za procjenu i praćenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume (ICP Forests) provode se stalna istraživanja kemijskih metoda ispitivanja lišća i iglica s ploha intenzivnog ...motrenja. Hrvatska sudjeluje sa 7 ICP ploha tipičnih šumskih zajednica. Kako bi se mogla pratiti pouzdanost primijenjenih metoda u laboratorijskim analizama i osiguranje kvalitete rezultata, organiziraju se svake godine međulaboratorijske usporedbe na uzorcima pripremljenim u laboratorijima zemalja koje su uključene u ICP Forests program.Hrvatski šumarski institut pripremio je lišće obične bukve za potrebe programa, koje se sada koristi i kao laboratorijski referentni materijal.U ovom radu napravljena je međulaboratorijska usporedba i ispitana ponovljivost i obnovljivost između mjernih rezultata određivanja ukupnog dušika i ugljika u referentom lišću obične bukve, na elementarnom analizatoru CNS 2000 u laboratoriju Hrvatskog šumarskog instituta i na elementarnom analizatoru EA 300 u laboratoriju Mađarskog šumarskog instituta, uključenim u ICP Forests program. Statistička analiza obuhvaćala je usporedni prikaz mjernih rezultata hrvatske metode (Metoda A) i mađarske metode (Metoda B), deskriptivnu statistiku za obje metode, F test za testirane razlike između varijanci obje metode, regresijsku analiza, t-test za zavisne uzorke, Boxplot dijagrame i kontrolne karte ponovljivosti metode B. Iz usporednih prikaza rezultata vidljivo je da postoje velike oscilacije rezultata Metode B za dušik i da neki rezultati prelaze gornju specifikacijsku granicu. Za ugljik, metoda B daje veće vrijednosti od metode A, ali one su unutar specifikacijskih granica i manje su varijacije u odnosu na metodu A (Slika 2.) F prelazi kritičnu vrijednost, ali varijanca metode A je manja od varijance metode B. Stoga je metoda A preciznija. Za ugljik, izračunati F prelazi kritičnu vrijednost.Varijanca metode A je značajno veća od metode B s 95 % vjerojatnošću (Tablica 5). Regresijskom analizom dobiveni koeficjenti korelacije r za metode određivanja dušika i ugljika (Tablica 6) govore o srednje pozitivnoj povezanosti. T-Testom (Tablica 7) je potvrđeno, da rezultati dobiveni dvjema metodama za određivanje ukupnog dušika i ugljika uz razinu pouzdanosti od 95 % su značajno različiti.
Kontrolni grafikon za dušik Metode B pokazuje razliku u ponovljivosti mjerenja i više od 30 % rezultata nalazi se izvan specifikacijskih granica (Slika 4.). Ponovljivost rezultata ugljika je dobra. Kemijske analiza lišća ograničene su za izbor instrumenata i metoda za određivanje pojedinih elemenata, stoga ovakva testiranja potvrđuju bolju primjenjivost elementarnih analizatora, kao što je CNS 2000 od EA 300 za određivanje dušika i ugljika zbog specifičnosti uzoraka.
