Učiteljska je profesija emocionalno zahtjevna profesija te učitelji navode kako u svom poslu doživljavaju različite ugodne i neugodne emocije značajnoga intenziteta. Različite emocije koje učitelji ...doživljavaju u odnosu s profesionalnim aktivnostima mogu utjecati na njihov profesionalni, ali i osobni razvoj. Učestalo se doživljavanje negativnih emocija u svakodnevnom radu u odnosu s učenicima, roditeljima, kolegama i nadređenima, uz doživljaj emocionalne iscrpljenosti (kao važnog aspekta sagorijevanja na poslu) može nepovoljno odraziti na psihološku dobrobit učitelja te povećati zastupljenost i psihopatoloških simptoma.
U ovom je istraživanju ispitana uloga različitih emocija koje učitelji mogu doživjeti u odnosu s učenicima u razredu, roditeljima i obrazovnim sustavom, kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti u objašnjenju zastupljenosti anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma kod učitelja. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1149 osnovnoškolskih učitelja predmetne nastave iz različitih hrvatskih regija. Ukupno je sudjelovalo 210 učitelja i 939 učiteljica u dobi između 24 i 65 godina. S obzirom su na rodne razlike u zastupljenosti pojedinih psihopatoloških simptoma provedene zasebne analize na poduzorcima učitelja i učiteljica. Provedbom je hijerarhijskih regresijskih analiza utvrđeno da, uz kontrolu duljine radnog staža (koja značajno doprinosi objašnjenju simptoma somatizacije kod učiteljica), određene emocije (zasićenost, ljubav, ljutnja i beznađe doživljene u odnosu s učenicima; anksioznost doživljena u odnosu s roditeljima, te doživljaj razočaranosti u obrazovni sustav), kao i doživljaj emocionalne iscrpljenosti ostvaruju značajne samostalne doprinose objašnjenju anksioznih, depresivnih i somatizacijskih simptoma učitelja. Dobiveni rezultati upućuju na to da objašnjenju psihopatoloških simptoma učitelja i učiteljica u najvećoj mjeri pridonosi doživljaj emocionalne iscrpljenosti kao posljedica svakodnevnog pritiska na poslu.
Teaching profession is considered emotionally demanding since teachers experience a variety of positive and negative emotions of significant intensity at work. Emotions they experience in relation to their professional activities can affect their professional and personal development. Frequent experiences of teachers' negative emotions in relation to students, parents, colleagues or educational system in general as well as feelings of emotional exhaustion (as an important aspect of burnout), can have a negative impact on teachers' psychological well-being and increase the occurrence of psychopathological symptoms. The aim of this study was to examine the role of emotions (experienced in relation to students, parents, and educational system) and emotional exhaustion in explaining symptoms of anxiety, depression, and somatization among teachers. The study was conducted on a sample of 1149 subject-specific elementary school teachers from different regions in Croatia. A total of 210 male and 939 female teachers, aged between 24 and 65, participated in the study. Considering the expected gender differences in the prevalence of psychopathological symptoms, hierarchical regression analyses were conducted separately on the subsamples of male and female teachers. Results showed that, after controlling for working experience (which explains the somatization symptoms), certain emotions (exhaustion, love, anger, and hopelessness experienced in relation to students; anxiety experienced in relation to parents; and disappointment with educational system) and emotional exhaustion significantly explain the symptoms of anxiety, depression, and somatization among teachers. The obtained results emphasise the importance of emotional exhaustion, which results from daily stressors and pressures at work, in explaining psychopathological outcomes in the teaching profession.
El oficio de maestro pertenece al grupo de oficios emocionalmente exigentes y los maestros afirman que en su trabajo experimentan varias emociones agradables y desagradables de intensidad significativa. Diferentes emociones que los maestros experimentan en relación con sus actividades profesionales pueden influir en su desarrollo tanto profesional, como personal. Frecuentes emociones negativas en su trabajo cotidiano con los alumnos, padres, colegas y superiores, junto con la sensación de agotamiento emocional (como aspecto importante del agotamiento en el trabajo), pueden reflejarse negativamente al bienestar psicológico de los maestros y aumentan la presencia de los síntomas psicopatológicos.
En esta investigación se ha examinado el papel de diferentes emociones que los maestros pueden experimentar en su relación con los alumnos, padres y sistema educativo, igual que la sensación del agotamiento emocional para explicar los síntomas ansiosos depresivos y somatizados. La investigación se ha llevado a cabo en la muestra de 1149 maestros que enseñan cierta materia en colegio. Participaron 210 maestros y 939 maestras de toda Croacia que tienen la edad de entre 24 y 65 años. Tomando en consideración las diferencias de género para determinar la presencia de ciertos síntomas psicopatológicos, se han llevado a cabo análisis separados para las submuestras de maestros y maestras. Teniendo en cuenta también años de servicio (que contribuyen significativamente a la explicación de lo síntomas de somatización de las maestras), a través de los análisis de la regresión jerárquica se ha determinado que ciertas emociones (saciedad, amor, cólera y desesperación experimentadas en la relación con los alumnos, ansiedad experimentada en la relación con los padres y decepción en cuanto al sistema educativo), tanto como la sensación de agotamiento emocional, contribuyen significativamente (cada uno de ellos) a la explicación de síntomas ansiosos, depresivos y somatizados de los maestros. Los resultados obtenidos indican que lo que más contribuye a la explicación de síntomas psicopatológicos que muestran los maestros y las maestras es la sensación de agotamiento emocional como consecuencia de la presión cotidiana en el trabajo.
Frazemi su sveze riječi čije značenje ne proizlazi iz značenja njihovih pojedinačnih komponenata te imaju sljedeće karakteristike: polileksikalnost, stabilnost i idiomatičnost (usp. Burger 2015: ...11ff.). Mogu izražavati različite funkcije: (1) pokazatelji društvenih odnosa, (2) emocionalan stav govornika, (3) ironičnu ili humorističnu distancu, (4) eufemističko djelovanje, (5) argumentaciju i (6) klišeiziranost (usp. Fleischer 1997: 218ff.). Iz navedenih funkcija frazema ističe se njihova sposobnost evaluacije. Prema Du Boisu (2007: 139) je zauzimanje stava tj. evaluacija jedna od najvažnijih mogućnosti jezika. U okviru evaluacijske teorije Martin i White (2005) razlikuju stav, sudjelovanje i gradaciju. Stav se nadalje može podijeliti u afekt, sud i procjenu.
U ovome radu naglasak je stavljen na afekt tj. emocionalnu dimenziju značenja frazema. S obzirom da je jedna od karakteristika frazema njihova ekspresivnost promatrat će se izražavanje emocija kroz sam frazem te u kontekstu (usp. Burger 2015: 77).
Cilj ovog rada je istražiti način izražavanja emocija frazemima u odabranim dječjim znanstveno-fantastičnim romanima. Uz to će se odgovoriti na sljedeća istraživačka pitanja: U kojoj se mjeri frazemi koriste za izražavanje emocija? Koje su emocije prisutne? Koja kategorija izražavanja emocija je najučestalija?
Phrasemes are combinations of words whose meaning
does not derive from the meaning of their individual components. They have the
following characteristics: polylexicality, stability and idiomaticity (cf.
Burger 2015: 11ff.). They may express different functions: (1) indicators of
social relations, (2) emotional attitude of the speaker, (3) ironic or humorous
distance, (4) euphemistic action, (5) argumentation, and (6) clichés (cf. Fleischer
1997: 218ff.). The aforementioned functions of the phrasemes highlight their
ability to evaluate. According to Du Bois (2007: 139), taking a stance, i.e.
evaluation, is one of the most important language characteristics. Within the
evaluation theory, Martin and White (2005) distinguish attitude, engagement and
gradation. Attitude can further be divided into affect, judgment and
appreciation. In this paper, the emphasis is placed on affect, i.e. the
emotional meaning of phrasemes. The aim of this paper is to show the way
emotions are expressed by phrasemes in selected children’s SF novels. In
addition, the following research questions will be answered: Are phrasemes used
to express emotions? Which emotions are present? Which category of expressing
emotions is the most common?
U radu su prikazani teorijski argumenti i empirijske potvrde za ideju i protiv ideje da kognitivni procesi (mišljenje, rezoniranje, očekivanje i
vjerovanje) ili emocije i motivacija mogu izravno ...utjecati na i mijenjati sadržaj vida. Prema hipotezi o modularnosti uma i Marrovoj računalnoj teoriji vid je informacijski zatvoren modul s fiksnom, urođenom arhitekturom. Ona se temelji na specifičnim načelima koja su bitno drugačija od općega kognitivnog funkcioniranja. Vid mora biti kognitivno inpenetrabilan zato jer mora stvoriti točnu mentalnu reprezentaciju vanjskog svijeta i time omogućiti jedinki uspješno snalaženje u njemu. Suprotno tome, prema modelu prediktivnog kodiranja, kao suvremenog oblika zagovaranja penetrabilnosti vida, mozak stalno generira predikcije koje olakšavaju i usmjeravaju procesiranje osjetnih informacija i posljedično mijenjaju ono što vidimo. U novije vrijeme mnoga bihevioralna i neuroznanstvena istraživanja pokazuju da se vid doista mijenja pod utjecajem naučenih asocijacija i konteksta kao i socijalne kognicije, motivacije i emocija, što upućuje na zaključak da je vid kognitivno penetrabilan. Međutim, u navedenim su istraživanjima identificirane brojne metodološke i interpretacijske poteškoće iz kojih proizlazi suprotan zaključak. Na kraju, opisani su mogući smjerovi za daljnja teorijska i empirijska istraživanja koja bi nas trebala približiti razrješenju ovoga složenog pitanja.
En este trabajo se han mostrado argumentos teóricos y pruebas empíricas para los pros y los contras de la idea de que procesos cognitivos (pensamiento, razonamiento, expectativas y creencias) o emociones y motivación pueden influir directamente en la vista y cambiar
su contenido. Según la hipótesis sobre la modularidad de la mente y la teoría computacional de Marr, la vista es un módulo cerrado de informaciones con la arquitectura fija, innata. Se basa en los principios específicos que son significativamente diferentes del funcionamiento cognitivo general. La vista tiene que ser cognitivamente impenetrable porque tiene que crear una representación mental exacta del
mundo exterior y así posibilitar a un individuo buen funcionamiento en el mismo. Por lo contrario, según el modelo de codificación predictiva, como un modelo contemporáneo de abogar por la penetrabilidad de vista, el cerebro genera continuamente las predicciones que facilitan y dirigen
el procesamiento de informaciones sensoriales y en consecuencia cambian
lo que vemos. Últimamente, muchas investigaciones conductuales y neurocientíficas muestran que la vista de verdad cambia bajo la influencia de asociaciones aprendidas y el contexto, tanto como bajo la influencia de cognición social, motivación y emociones, lo que lleva a conclusión de que la vista es cognitivamente penetrable. Sin embargo, en
dichas investigaciones se han identificado numerosas dificultades metodológicas e interpretativas de las que surge una conclusión contraria. Al final, se han descrito posibles direcciones para futuras investigaciones teóricas y empíricas que deberían acercarnos a la solución de esta cuestión compleja.
The paper reviews theoretical arguments and empirical findings in
support and against the idea that cognitive processes (thinking, reasoning, expectations, and beliefs) or emotions and motivation can directly influence and change the content of vision. According to the modularity of mind hypothesis and Marr's computational theory, vision is
an informationally encapsulated module with fixed, innate architecture.
This innate architecture is based on a specific set of principles which
are much different from general cognitive functioning. Vision must be cognitively impenetrable because its task is to create an exact mental representation of the external environment that will enable individual to navigate through it successfully. In contrast, according to predictive coding model as an example of the modern advocate of penetrability of vision, brain constantly generates predictions which facilitate and redirect visual information processing and, consequently,
alters what we see. Recently, many behavioural and brain studies revealed that vision is indeed altered under the influence of learned associations and context as well as social cognition, motivation and emotions, thus lending support to the claim that vision is cognitively penetrable. However, numerous methodological and interpretational pitfalls have been identified in aforementioned research, resulting in the opposite conclusion. At the end, we described potential avenues for further theoretical and empirical research which will bring us closer to
the answer to this perplexing question.
Svrha: Slike nasmiješenih ljudi sveprisutne su u marketingu. Ovo istraživanje bavilo se učestalošću i karakteristikama osmijeha, kontekstom korištenoga osmijeha i ciljanom publikom novinskih reklama. ...Materijali i postupci: Četiri istraživača analizirala su 600 reklama iz 46 europskih časopisa i novina, a koristili su se analizom sadržaja i analizom uokvirivanja. Dvadeset stavki obrasca za analizu
upotrijebljeno je za bilježenje prisutnosti ljudi, karakteristika osmijeha, konteksta u kojem je osmijeh korišten, dojma uspjeha i zdravlja i koja je ciljana publika. Za statističku analizu odabran je Hikvadrat test. Rezultati: Više od 70 posto novinskih reklama sadržavalo je ljude, od kojih se gotovo 80 posto osmjehivalo i tako povezivalo proizvod ili uslugu s pozitivnim kontekstom češće negoli s neutralnim ili negativnim (p < 0,001). Reklame s osmijehom češće su se obraćale odraslima (70,6 %) i adolescentima (33,6 %), a rjeđe starijima (22,2 %) i djeci (4,2 %); žene (45,9 %) ili osobe obaju spolova (29,2 %) češće su bile ciljana skupina, negoli samo muškarci (2,6 %). Osmijeh je uglavnom ispunjavao jednu četvrtinu cijele reklame (97 %), a pritom su podjednako korišteni spontani i društveni osmijeh. Na 82 posto svih reklama zubi su bili vidljivi pri osmjehivanju, a bukalni koridori uočavali su se u 39 posto slučajeva. Zaključak: Osmijeh je čest u novinskim reklamama i njime se glavnom cilja na odrasle žene i pruža se kontekst pozitivnih emocija. Zubi su vidljivi kod većine ljudi koji se smiju. Parametri mikroestetike osmijeha nisu u žarištu zanimanja kad je riječ o reklamama.
U ovom se radu analizira fenomen proizvodnje emocija, s posebnim fokusom na osjećajima sreće i otuđenja u suvremenoj ekonomiji i društvu – i to kao pojavu blisko vezanu uz filozofiju Zapada. U ...pitanju je analiza kulturno i ideološki sveprisutnih praksi upravljanja i/ili kontrole emocijama te emocionalnog rada u postindustrijskoj ekonomiji, ali i u sva-kodnevnom životu i širem društvu. Ideje i prakse kontrole te upravljanja emocijama pritom se analiziraju i (raz)otkrivaju kao dominantni narativ najvećeg dijela povijesti filozofije, kada je riječ o ljudskoj osjećajnosti. Drugim riječima – suvremene prakse socioekonomike osjećanja i kreiranja novih oblika otuđenja ljudi od svog (emocionalnog) rada, rekonceptualiziraju se kao specifična refleksija ili izraz jedne duge i sveprisutne filozofske tradicije.
U ovom radu autori istražuju emocije preživjelih logoraša iz sustava logora Gospić-Jadovno-Pag u kojem su u ljeto 1941. ubijani ljudi srpskog i židovskog etniciteta te komunisti i ostali politički ...protivnici ustaškog režima. Pristup proučavanja emocija bazira se na svjedočanstvima koja je objavio povjesničar Đuro Zatezalo. U radu se prvo govori o analizi emocija u historiji s naročitim osvrtom na svjedočanstva preživjelih kao poseban i izuzetno važan izvor u studijama Holokausta i genocida. Autori također problematiziraju intenciju zapisivača, sjećanje i emocije kao aspekte koje povjesničar koji analizira svjedočanstva mora imati na umu. Daje se i opis djelovanja rasnih zakona Nezavisne Države Hrvatske i logora smrti Gospić-Jadovno-Pag, nakon čega se sustavno analiziraju emotivi izneseni u svjedočanstvima. Pritom se fokus istraživanja usmjerava na emocije straha, strepnje, nade i radosti. Također se problematizira odnos sjećanja i emocija te način na koji protok vremena može izmijeniti intenzitet i sadržaj emocije, što može biti vrijedan metodološki prilog proučavateljima povijesti genocida i oralne povijesti uopće.
In this paper the authors analyze the emotions of survivors of the camp system Gospić-Jadovno-Pag, where people of Serb and Jewish ethnic descent were murdered during the summer of 1941, as well as communists and other political enemies of the ustashi regime. The approach to the study of emotions is based on the eyewitness accounts published by the historian Đuro Zatezalo. The paper starts with an analysis of the emotions in history with a particular emphasis on the testimonies of survivors as a distinctive and extremely important source in the studies of the Holocaust and genocide. Afterwards, the authors examine the intentions of those who collected the testimonies, as well as memories and emotions as aspects which a historian who researches testimonies ought to have in mind. A description of the impact of race laws issued by the Independent State of Croatia is provided together with an overview of the history of the camp system Gospić-Jadovno-Pag, followed by an analysis of the emotives expressed in the testimonies, with the focus on the emotions of fear, anxiety, hope and joy. The relation between recollection and emotions is also discussed, in addition to the way in which the flow of time can alter the intensity and the contents of emotion, which can provide a valuable methodological insight to the researchers focusing on the history of genocide and oral history.
Analizom narativa o arhivu i arhivskoj graði koji se pojavljuju u javnom prostoru, u ovom se radu otkriva politička i ideološka razina povezana s politikom identiteta nasuprot naizgled neutralne ...pozicije arhiva kao institucije. Fokus je na proizvodnji emocija putem tih narativa koje sudjeluju u kolektivnom identifikacijskom procesu i antagoniziranju društvenog polja. U radu se razmatra na koji način proizvodnjom emocija (boli, patnje, ljubavi i mržnje) dosjei UDBE kao objekt narativa unutar javnog i političkog prostora sudjeluju u (re)konstruiranju hrvatskog nacionalnog identiteta (kolektivnog tijela), odnosno uspostavljanju konstitutivne norme sjećanja i povijesti. Putem emocija vrijednosno se označavaju identifikacijske oznake "jugoslavenstva" i "hrvatstva" uspostavljajući ih kao binarnu opoziciju te (^artikulirajući Drugog ("neprijatelja") kao Jugoslavena ili komunjaru. Analiza pokazuje kako se u tom procesu konstruiraju i različite ideološke fantazme koje strukturiraju realnost.
Socijalna anksioznost često vodi različitim problemima u interpersonalnom funkcioniranju. Ovim se istraživanjem ispitao doprinos vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i doživljavanja pozitivnih ...emocija, pored doprinosa socijalne anksioznosti, objašnjenju kvalitete prijateljskih odnosa studenata. Istraživanje je provedeno sa 630 studentica i studenata triju hrvatskih sveučilišta. Svi su ispunili sljedeće upitnike: Upitnik općih podataka, Ljestvicu anksioznosti u socijalnim interakcijama, Ljestvicu socijalne fobije, Ljestvicu pozitivnog i negativnog afekta, Upitnik vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i Upitnik kvalitete prijateljstva. Rezultati provedenih hijerarhijskih regresijskih analiza pokazuju da su vjerovanja o potrebi skrivanja pravoga ja i čestina doživljavanja pozitivnih emocija, povrh kontrole spola i obaju tipova socijalnih strahova, značajni specifični prediktori kvalitete prijateljskih odnosa studenata. Spol se dosljedno u svim koracima pokazuje značajnim specifičnim prediktorom, no nije potvrđen interakcijski učinak spola i obaju tipova socijalnih strahova na kvalitetu prijateljstva. Dobiveni su rezultati korisni u teorijskom razumijevanju samootkrivanja i razvoja bliskih odnosa, ali i u praktičnom smislu za rad sa socijalno anksioznim osobama koje se koriste strategijom skrivanja pravoga ja.
Cilj je ovog rada bio istraziti odnos izmedu prepoznavanja emocija u glazbi i rezultata na standardnim mjerama emocionalne kompetentnosti. U istrazivanju je sudjelovalo 329 studenata, koji su ...najprije ispunili Upitnik emocionalne kompetentnosti (Taksic, 2002.), a zatim i Upitnik za procjenu glazbenih ulomaka tijekom slusanja sest ulomaka klasicne glazbe razlicita emocionalnog ugodaja. Zadatak sudionika bio je navesti dominantnu emociju koju su prepoznali u glazbenom ulomku te oznaciti je li im glazbeni ulomak poznat otprije. Rezultati su pokazali da poznatost glazbenih ulomaka uglavnom nije utjecala na prepoznavanje emocija u glazbi, a sudionici su s najvecom tocnosti prepoznali emociju srece, zatim tuge, a s najmanjom tocnosti emociju straha. Potvrdena je i glavna pretpostavka istrazivanja o odnosu prepoznavanja emocija u glazbi i rezultata na Upitniku emocionalne kompetentnosti, pri cemu je utvrdeno da sudionici koji su iskazali vecu tocnost prepoznavanja emocija u glazbi postizu i vise rezultate na Upitniku emocionalne kompetentnosti, posebno na podskali sposobnosti razumijevanja i uocavanja emocija, gdje je utvrdena znacajna razlika u prepoznavanju svih triju osnovnih emocija iz glazbe. Znacajne su korelacije dobivene izmedu rezultata svih podskala Upitnika emocionalne kompetentnosti i sposobnosti prepoznavanja emocija u glazbi, osim povezanosti izmedu sposobnosti upravljanja i regulacije emocija i sposobnosti prepoznavanja tuge u glazbi. Kljucne rijeci: emocije, emocionalna kompetentnost, glazba Snjezana Dobrota, Sveuciliste u Splitu, Filozofski fakultet, Put iza nove bolnice 10c, 21 000 Split, Hrvatska. E-mail: dobrota@ffst.hr
Sposobnost precizne percepcije emocija važna je u mnogim aspektima života jer se time mogu interpretirati ljudske reakcije na određene situacije, predvidjeti ponašanja koja možda slijede i dodatno ih ...potaknuti ili prevenirati - ako je potrebno. Tijekom percepcije emocija ljudi se koriste različitim izvorima informacija, uključujući svojim vizualnim i auditivnim kanalom, koji su nužni za učinkovitu komunikaciju i socijalnu interakciju. Postoje situacije u kojima jedan od tih kanala može biti nedostupan i korisno je znati se osloniti na drugi. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati percepciju četiriju emocija (sreća, tuga, ljutnja, strah) putem auditivnog (govor), vizualnog (facijalna ekspresija) i audio-vizualnog (govor i facijalna ekspresija) kanala kod muškaraca i žena. Petero studenata koji se bave glumom (tri muškarca i dvije žene), koji su snimljeni kako što zornije prikazuju navedene emocije putem govora i facijalne ekspresije, poslužili su za izradu podražajnih materijala/istraživačkog materijala. Istraživački materijal sastojao se od 60 audio, video i audio-vizualnih snimaka neutralne rečenice – “Ona je sjedila u velikom crvenom autu”. Procjenjivači – 45 osoba od 22 do 31 godine (25 žena i 20 muškaraca) različitih fakulteta i struka – putem platforme ZOOM slušali su prvo audio, zatim gledali video i na kraju audio-vizualne snimke, te u prethodno dobivenu Word tablicu upisivali emocije za koje su mislili da su prisutne. Rezultati su obrađeni u programu Microsoft Excel. Hi-kvadrat test pokazao je da postoje statistički značajne razlike u percipiranju emocija putem auditivnog, vizualnog i audio-vizualnog kanala i da nema statistički značajnih razlika između muškaraca i žena.
PDF
