U radu se iznosi pregled istraživanja učinaka glazbenoga obrazovanja na socijal-no-emocionalni razvoj djece predškolske i rane školske dobi. Na temelju dosadašnjih istra-živanja iznose se spoznaje o ...prirodi veze između glazbenoga obrazovanja i socijalno-emocionalnoga razvoja. Analiza 15 empirijskih istraživanja pokazala je kako uključenost djece u grupne oblike glazbenoga obrazovanja pozitivno utječe na njihov socijalno-emocionalni razvoj. Međutim različite metodologije provedenih istraživanja otežavaju objašnjavanje rezultata te indukciju zaključaka u odnosu na oblik glazbenoga obrazovanja, kao i na socijalno-emocionalne učinke koji su zabilježeni u pojedinim istraživanjima.
The paper presents an overview of research on the effect of music education on the social and emotional development of preschool and early school-age children. Based on previous research, the paper presents knowledge on the nature of the connection between music education and social-emotional development. An analysis of 15 empirical studies showed that the involvement of children in group forms of music education has a positive effect on their social and emotional development. However, the different methodologies of the conducted studies make it difficult to explain the results and make induction of conclusions concerning the type of music education and the social-emotional effects recorded in individual studies.
Empatija je pomembna medosebna sposobnost, ki omogoča posamezniku, da se postavi v psihološki okvir doživljanja druge osebe. S tem postane to, kar druga oseba čuti in misli, ter način, kako druga ...oseba deluje, v določeni meri razumljivo in predvidljivo. Kot taka ima empatija v današnjem spreminjajočem se in velikokrat razosebljenem svetu velik pomen, saj gre za sposobnost, ki lahko ponovno prebudi občutek povezanosti z drugimi. V prispevku bomo predstavili empatijo in njen pomen. Opozorili bomo na kritične trenutke, kjer lahko pride do blokad v razvoju sposobnosti empatije, ter prikazali psihoterapijo kot možnost za spodbujanje empatije v odraslosti.
Straipsnyje analizuojama intersubjektyvaus supratimo problema E. Husserlio ir A. Schützo darbuose. Palyginamos Lebenswelt sąvokos reikšmės E. Husserlio fenomenologijoje ir A. Schützo sociologijoje. ...Teigiama, kad abiems teorijoms bendras išeities taškas yra Kito empatinis supratimas, kuris traktuojamas kaip kliūtis intersubjektyvaus supratimo fenomenologiniam aiškinimui. E. Husserliui empatija yra analogizuojančio suvokimo forma, kurio dėka sąmonė mąsto apie Kitą taip, kaip apie save. Sąmonės gebėjimas atpažinti Kitą dar nėra Kito supratimas: tam būtinas priėjimas prie Kito sąmonės turinio, o tai įmanoma tik kalbine komunikacija socialiniame kontekste. A. Schützas teigia, kad abipusį supratimą laiduoja visuomet pirmesnė sąmonės saviinterpretacija; Kito supratimas visų pirma yra Kito veiksmo supratimas. Straipsnio autorė teigia, kad abiems fenomenologinėms teorijoms trūksta lingvistinės komunikacijos aspekto, kuris leistų išspręsti kai kuriuos intersubjektyvaus supratimo konceptualinius klausimus.
Cilj rada je provjeriti predviđaju li određena individualna obilježja (inteligencija, impulzivnost, avanturizam i empatija) pripadnost skupini počinitelja kaznenih djela s različitim intenzitetom ...penalnog recidivizma (nerecidivisti, ispodkronični recidivisti i kronični recidivisti). Uzorak čini 1 689 zatvorenika (1 600 muških) u dobi od 18 do 80 godina, a koji su 2013. godine došli u Centar za dijagnostiku u Zagrebu na dijagnostičku obradu. Za potrebe ovog rada, korišteni su podaci o spolu i obrazovanju zatvorenika te njihovoj dobi u vrijeme dijagnostičke obrade, podaci prikupljeni Eysenckovim upitnikom impulzivnosti (IVE) te podaci o inteligenciji prikupljeni Revidiranim beta testom. Osim navedenog, korišten je i podatak o postojanju ranijeg izdržavanja kazne zatvora koji ukazuje na penalni recidivizam. Rezultati hijerarhijskih binarnih logističkih regresijskih analiza pokazali su da su se impulzivnost i empatija pokazali značajnim prediktorima pripadnosti skupini ispodkroničnih recidivista u odnosu na nerecidiviste te da su se impulzivnost i avanturizam pokazali značajnim prediktorima pripadnosti kroničnih recidivista u odnosu na nerecidiviste. Mjerena individualna obilježja nisu uspjela razlikovati kronične recidiviste u odnosu na ispodkronične recidiviste. Dobiveni rezultati doprinose razumijevanju penalnog recidivizma i pružaju značajne smjernice za njegov tretman i prevenciju.
Svjedočanstvo i bliskost Božić Blanuša, Zrinka
FLUMINENSIA,
01/2020, Volume:
32, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Polazeći od romana Daše Drndić
Sonnenschein
(objavljena 2007. u
Zagrebu, 2011. na engleskom, a 2013. na francuskom pod naslovom
Trieste
), ovaj rad otvara nekoliko
važnih pitanja koja se tiču ...književnih svjedočanstava: Kako svjedočiti o
događajima koje nismo proživjeli osobno? Kakva je uloga književnosti u
razdoblju svjedočenja? Razmatranjem pripovjednih strategija
pokazat će se da forma dokumentarnog romana uspijeva sačuvati sjećanje na
holokaust dopuštajući da se u njemu artikuliraju svi traumatski rezovi,
diskontinuiteti i ponavljanja.
Focusing on Daša Drndić's novel
Sonnenschein
(published in 2007 in
Zagreb, and translated and published in English in 2011, and in French in 2013,
but with the title
Trieste
), this
article addresses several important questions regarding literary testimonies:
How is it possible to bear witness to events that one has not experienced
personally? What role might literature have in an era of testimony? Focusing on narrative strategies, the
purpose of this paper is to demonstrate that the so-called documentary novel manages
to preserve the memory of the Holocaust by allowing traumatic cuts,
discontinuities, and repetitions to be articulated.
Lektirom do empatije Lukaš, Mirko; Begović, Ines
Anafora,
01/2021, Volume:
8, Issue:
1
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Uživljavanju se tijekom čovjekova života prilazi iz pozicije odgojnog ideala, a promatra se kao sposobnost razumijevanja emocija drugih ljudi i mogućnost stavljanja sebe u njihove osjećaje. Obrazovni ...programi kojima je središnji cilj promicanje razvoja humanog ponašanja i uživljavanja sve više dobivaju na značaju u odgojno-obrazovnom procesu. Razlozi interesa za usvajanje vještine uživljavanja dolaze od razmišljanja da je ono temelj za pozitivan razvoj i mentalno zdravlje djece. Ranija istraživanja ukazuju na to da književnost može utjecati na uživljavanje djeteta ako se osoba emotivno unese u priču, ako čita o pojedincu koji je iste dobi i razmišlja što bi i sama učinila da se nađe u istoj situaciji. Rad ukazuje na mogućnosti slobodnog odabira naslova školske lektire uz vodstvo učitelja s ciljem obogaćivanja i razvitka uživljavanja čitanjem i promišljanjem o sadržajima djela. U istraživačkom dijelu analiziraju se sadržaji odabranih književnih djela za učenike četvrtih i petih razreda osnovne škole, a koji se ne nalaze na popisu obvezne školske lektire. Nasumce odabrani uzorak djela obuhvaća preporuke za slobodan izbor lektire u četvrtom i petom razredu osnovne škole. Preporučena su djela: George ‒ Alex Gino, Vječni Tuckovi ‒Natalie Babbitt, Raymie Nightingale: Tri hrabrice ‒ Kate DiCamillo, Čudo i Auggie i ja: Tri čudesne priče ‒ R. J. Palacio te Most u Terabithiju ‒ Katherine Paterson. Analizom sadržaja odabranih djela prepoznaju se teme, odnosi, pozitivna i negativna ponašanja čiji opisi imaju zadaću poticati uživljavanje učenika. Uživljavanja pružaju slikovite opise za oblikovanje identiteta, prijateljske odnose, prihvaćanje sebe i drugih, neprihvaćanje vršnjačkog nasilja, sućut i podršku pri gubitku drage osobe.
Throughout a person’s life, emphatic engagement is approached from the position of an educational ideal, and is seen as the ability to understand other people’s emotions and to identify with them. Educational programs primarily aimed at promoting the development of humane behavior and empathy are becoming increasingly important in the educational process. Reasons for encouraging the skill of emphatic engagement stem from viewing it as the foundation for a positive development and mental health of children. Earlier research suggests that literature can influence a child’s emphatic engagement if they become emotionally invested in the story, namely, when reading about an individual of the same age and thinking about what they would do in the same situation. This paper points to the possibilities of children’s free choice of school reading assignments under the guidance of teachers with the aim of enriching and developing their emphatic engagement through reading and thinking about the contents of the work. The research analyzes the content of selected literary works for children which are not on the list of compulsory school reading assignments. A randomly selected sample of works includes recommendations for a free choice of readings for the fourth or fifth grade of primary school. Those are: George by Alex Gino, Tuck Everlasting by Natalie Babbitt, Raymie Nightingale by Kate DiCamillo, Wonder and Auggie & Me: Three Wonder Stories by R. J. Palacio, and Bridge to Terabithia by Katherine Paterson. The content analysis of selected works identifies topics and relationships as well as positive and negative behaviors the descriptions of which have the task of encouraging the readers’ emphatic engagement. Such engagement opens up the path to identity formation, friendships and opposition to bullying, acceptance of oneself and others, compassion, and support.
Zdrav međuodnos ljudi i životinja Žubčić, Damir; Loborec, Jelena; Zavrtnik, Saša
JAHR (Rijeka ),
12/2020, Volume:
11, Issue:
2
Journal Article
Peer reviewed
Open access
Međuodnos ljudi i životinja prisutan je od osvita civilizacija. Kao što nam povijesni zapisi
ukazuju, nekada je on bio puno dublji i dalekosežniji. Da bi taj odnos bio zdrav, zasigurno mu temelj mora ...predstavljati empatija – suosjećanje. Tu su primjeri drevnih kultura poput starih Hebreja, Sjevernoameričkih Indijanaca ili Eskima. Svakodnevica kultura staroga vijeka, njihov odnos s bližnjima, živim svijetom, životinjama, bio je neraskidivo povezan. Iz tog se međuodnosa učilo, njega se poštovalo, isto se prenosilo na sljedeće generacije, što kao takvo evidentno predstavlja bioetički vid cjelovitijeg sagledavanja živoga i života, nasuprot današnjem segmentiranom i seciranom pristupu. Uistinu, naši su stari u praktičnom življenju prekrasno i puno govorili da su im životinje stvarno bile blago, a upravo to otkriva se i kroz spomenuti primjer pozivajući nas ne na neke nove, suvremene perspektive tog odnosa, nego na prisjećanje i primjenu onih starih i prokušanih pogleda i naputaka zapisanih, primjerice, u hebrejskom Zakonu, odnosno Tori. Danas nam je u našoj svekolikoj otuđenosti od živoga svijeta u njegovu izvornom prirodnom obliku, koji smo utoliko industrijalizirali i pretvorili u potrošački proizvod, potreban optimalan odnos u kojem na određeni način obje strane mogu biti zadovoljene s obzirom na svoje biološke potrebe te na bioetički aspekt kao pogled na život u cjelini u kojem smo svi umreženi. Ase u tom nazoru tkanja života takne ili potrga jedna nit, neminovno je da će se titraji, ako ne i same rupe, proširiti čitavim tkanjem i odraziti se na izgled i funkcioniranje života kakav poznajemo. Zato je prijeko potrebno preispitivanje i obrazovanje o njemu na temelju tisućljetnih prokušanih principa.
The interrelationship between man and animals has been present since the dawn of civilisations. It was deeper and broader before than it is now. For this relationship to be healthy, empathy must be the foundation for it. In the society of Eskimos, North American Indians, and old Hebrews, we can find an example of this. They had everyday life interconnected with a fellow man, the living world and animals. From that relationship they could learn, they respected it, transmitted it to the next generations. As our forefathers beautifully said, animals were a treasure for them. Today, we need an optimal relationship for both sides to be satisfied in a biological sense as well as in bioethical one when we see life as a whole in which we all are interconnected. If in this weaving of life, we touch or tear one thread, the shudders and even holes will spread through life as we know it. That is why reconsideration and education in this sense are more than needed.
Klasične moralne dileme žrtvovanja, u kojima je potrebno žrtvovati život jedne osobe kako bi spasili nekoliko drugih života, često su definirane konfliktom između racionalnog odgovora maksimizacije ...ukupne dobrobiti (utilitaristička moralna prosudba) i emocionalne averzije na povredu (deontološka moralna prosudba). Novija su istraživanja moralnog prosuđivanja pokazala da su socijalno averzivni stilovi ličnosti povezani sa sklonosti utilitarističkom odgovaranju na moralne dileme. Cilj je ovoga istraživanja bio ispitati povezanosti crta ličnosti tamne trijade i odgovora na moralne dileme, kao i medijacijski efekt emocionalne empatije na tu povezanost. U istraživanju je sudjelovalo 210 ispitanika u dobi od 18 do 68 godina, od toga 147 žena i 63 muškaraca. Dobiveni su rezultati pokazali da su viša psihopatija i viši makijavelizam povezani s većom sklonosti utilitarističkoj moralnoj prosudbi. Nije pronađena povezanost narcizma i moralne prosudbe. Žene iskazuju višu emocionalnu empatiju, a muškarci višu psihopatiju i veću sklonost utilitarističkoj moralnoj prosudbi. Viša je emocionalna empatija povezana s nižim narcizmom, nižim makijavelizmom i nižom psihopatijom te manjom sklonosti utilitarističkoj moralnoj prosudbi. Niska emocionalna empatija je značajan medijator povezanosti makijavelizma i psihopatije sa sklonosti utilitarističkoj moralnoj prosudbi. Raspravljeni su efekti crta tamne trijade i emocionalne empatije na moralnu prosudbu.
Classic sacrificial moral dilemmas, in which it is necessary to sacrifice a life of one person in order to save several other lives, are often defined by the conflict between the rational response of maximizing aggregate welfare (utilitarian moral judgment) and emotional aversion to harm (deontological moral judgment). Recent research in moral judgment shows that socially aversive personality styles are associated with utilitarian response to moral dilemmas. The goal of this study was to examine the relationship between the Dark Triad personality traits and moral judgment, as well as the mediation effect of emotional empathy on that relationship. Two hundred and ten people participated in the study, aged 18-68 years (147 women and 63 men). The results showed that higher psychopathy and higher Machiavellianism are associated with greater endorsement of utilitarian judgment. We found no association between narcissism and moral judgment. Women scored higher on emotional empathy, and men on psychopathy and had higher endorsement of utilitarian judgment. Higher emotional empathy is associated with lower narcissism, lower Machiavellianism and lower psychopathy as well as lower utilitarian judgment. Lower emotional empathy is a significant mediator of the relationship between Machiavellianism and psychopathy and greater endorsement of utilitarian judgment. The effects of the Dark Triad personality traits and emotional empathy on judgment are discussed.
Los dilemas morales clásicos sobre el sacrificio, en los que hay que sacrificar la vida de una persona para salvar varias vidas, a menudo se definen por el conflicto entre la respuesta racional de maximización del bien total (juicio moral utilitario) y la aversión emocional por el daño (juicio moral deontológico). Las investigaciones recientes del juicio moral han demostrado que los estilos de personalidad que son aversivos socialmente también están relacionados con la tendencia hacia la respuesta utilitaria en los dilemas morales. El objetivo de este trabajo fue verificar la relación entre los rasgos de personalidad de tríada oscura y la respuesta en los dilemas morales, tanto como el efecto mediador que tiene la empatía emocional sobre esta relación. En la investigación participaron 210 personas a la edad de entre 18 y 68 años, de los cuales 147 son mujeres y 63 hombres. Los resultados obtenidos demuestran que mayor grado de psicopatía y de maquiavelismo está relacionado con el mayor grado de tendencia hacia el juicio moral utilitario. No se ha comprobado la relación entre el narcisismo y el juicio moral. Las mujeres muestran mayor grado de empatía y los hombres mayor grado de psicopatía, tanto como mayor tendencia hacia el juicio moral utilitario. Mayor empatía emocional se relaciona con menor grado de narcisismo, maquiavelismo y psicopatía, tanto como con menor tendencia hacia el juicio moral utilitario. La empatía emocional baja es un mediador significativo de la relación que el maquiavelismo y la psicopatía tienen con la tendencia hacia el juicio moral utilitario. Se han discutido los efectos que los rasgos de la tríada oscura y de la empatía emocional tienen sobre el juicio moral.
Uloga empatije u odnosu inteligencije i kriminalnog recidivizma Lotar Rihtarić, Martina; Vrselja, Ivana; Badurina-Sertić, Đulijana
Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja/Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja,
12/2017, Volume:
53, Issue:
2
Journal Article, Paper
Peer reviewed
Open access
Many researchers (e.g. Farrington, 2003; Joliffe and Farrington, 2004) state that the mechanism linking empathy and offending needs to be better explored, suggesting several ways in which this ...relationship be viewed. One of them is based on the results of Joliffe and Farringtons’ (2004) systematic review of studies relating empathy to offending. According to these authors, there is a possibility that empathy actually mediates the relationship between some other risk factors and offending. Their review showed that intelligence is one of these risk factors. Therefore, in order to provide a better understanding of the relationship among intelligence, empathy and criminal recidivism, the aim of this study was to examine whether empathy mediates the relationship between intelligence and criminal recidivism. It was hypothesized that lower intelligence would affect intensity of criminal recidivism only indirectly, through lower empathy. The sample consisted of 1600 male prisoners in the Croatian prison system who had to serve a prison sentence longer than 6 months. Average prisoner age was 39 years (SD=11.79) and duration of the prison sentence was 27 months (SD=34.39). All prisoners came to the Center for Diagnostics in Zagreb during 2013, and they all went through psychodiagnostic testing. For the purposes of this paper, data on intelligence, empathy, personality, and criminal recidivism were used. Criminal recidivism was operationalised as the number of prison sentences during a person’s lifetime. Intelligence was measured using the Beta test, empathy using the empathy subscale from the Eysenck Impulsivity Questionnaire, and personality traits (psychoticism, extraversion, and neuroticism) using the Eysenck Personality Questionnaire – Revised/Adult. Results of mediation analysis conducted using the PROCESS macro for SPSS (Hayes, 2012) showed a nonsignificant direct effect of intelligence on criminal recidivism, and a significant indirect effect of lower intelligence on criminal recidivism via lower empathy. Research findings are discussed from theoretical and practical perspectives.
Introduction. Self-reported scales, such as the Jefferson Scale of Empathy - Student version (JSE-S), had been recognised to measure the empathic disposition rather than behavioural expression. This ...study aimed to re-validate the JSE-S and its factor structure prior further research on empathy in medical students.
Methods. A convenience sampling method was employed in two consecutive academic years, in 2012/13 and 2013/14, at the Faculty of Medicine in Ljubljana, Slovenia; first and final year students participated voluntarily. The JSE-S examined empathy levels. The principal component analysis was performed with Oblimin rotation and Kaisers’ criteria. Factors with eigenvalues ≥ 1.25 were retained and items loading ≥ |0.40| were required for the interpretation of the factor structure.
Results. The total study sample size was 845 students, (580 (68.6%)) of them women; 327 (72.2%) were in the first (19.2 ± 1.9 years old) and 253 (61.7%) in the sixth (24.9 ± 1.1 years old) year of medical school. Females achieved higher JSE-S scores in all groups. The three-factor JSE-S was confirmed, but only seven items were concordant in all groups. A higher proportion of explained variation for Perspective Taking and Standing in the Patient`s Shoes, and better internal consistency, was found in a reduced-item scale (16-18 items). When performing factor analysis of a seven-item scale, the percentages of explained variance increased with two factors extracted.
Conclusions. Only the cognitive dimension of JSE-S gave results as expected, therefore proper terminology, i.e. the object of assessment, must be used in further administration of JSE-S and empathy-related research in medical students.
Izhodišča. Samoocenjevalne lestvice, kakršna je Jeffersonova lestvica empatije - oblika za študente (JSE-S), so se izkazale kot mere naravnanosti (stališč) in ne kot pripomočki za oceno in napoved vedenja. Zato je bilo treba pred nadaljnjimi raziskavami empatične naravnanosti pri študentih in preučevanjem odnosa med študijskim programom ter pristopi in empatično naravnanostjo študentov ponovno preveriti veljavnost JSE-S, bolj jasno opredeliti predmet merjenja ter variacije/razlike, povezane s spolom.
Metode. S priložnostnim vzorčenjem v dveh zaporednih študijskih letih (2012/13 in 2013/14) so bili študenti prvega in šestega letnika Medicinske fakultete v Ljubljani povabljeni k anonimnemu in prostovoljnemu sodelovanju. Svojo empatično naravnanost so ocenjevali z JSE-S. S Student t-testom za neodvisne vzorce in enosmerno analizo variance so bile izračunane razlike po spolu in letniku študija. Vsi testi so bili dvosmerni, z mejo statistične pomembnosti P <0,05. Izvedena je bila validacija lestvice po metodi glavnih komponent z rotacijo Oblimin, ob upoštevanju Kaiserjevih meril. Nasičenost posameznih trditev ≥ |0,40| in faktorji z lastno vrednostjo ≥ 1,25 so bili podlaga za razlago faktorske strukture.
Rezultati. Celotni vzorec je vključeval 845 študentov, med njimi je bilo 580 (68,6%) žensk, 327 (72,2%) je bilo študentov prvega letnika, starih 19,2 ± 1,9 leta, 253 (61,7%) pa študentov šestega letnika, starih 24,9 ± 1,1 leta. Ženske so dosegle višje skupne vrednosti na JSE-S v vseh skupinah. Tri faktorska struktura JSE-S se je potrdila, vendar se je le sedem trditev/postavk ujemalo v vseh štirih skupinah študentov. Ko je bila lestvica skrajšana na 16 oziroma 18 trditev, se je povečal delež pojasnjene variance pri faktorjih upoštevanje zornega kota drugega in zavzemanje pozicije drugega, boljša je bila tudi notranja konsistentnost. V faktorski analizi lestvice s sedmimi trditvami/postavkami je bil delež pojasnjene variance še večji, ne pa tudi notranja konsistentnost (Cronbach’s α > 0,70). Izločena sta bila dva faktorja, oba po vsebini opisujeta kognitivno razsežnost empatije.
Zaključki. Pokazalo se je, da JSE-S meri empatično naravnanost, kar je treba upoštevati v prihodnjih raziskavah ter temu prilagoditi tudi poimenovanje lestvice. Predlagamo uporabo skrajšane lestvice s 16 trditvami, s skupno vrednostjo točk JSE-S kot mero samoocene kognitivne komponente empatije.
PDF
