Tijekom posljednjih godina epiduralna analgezija za obezboljavanje vaginalnog porođaja primjenjuje se sve češće i jedna je od najčešće rabljenih regionalnih tehnika. Epiduralna anestezija uglavnom se ...rabi za hitni carski rez u rodilja koje već imaju postavljen epiduralni kateter za epiduralnu analgeziju tijekom vaginalnog porođaja. U rodilištu Kliničkoga bolničkog centra Sestre milosrdnice proveli smo retrospektivnu kohortnu studiju od 2008. do 2018. godine. Proučavali smo desetogodišnji trend incidencije epiduralne analgezije u odnosu prema ukupnom broju porođaja i incidencije epiduralne anestezije za hitni carski rez u odnosu prema ukupnom broju hitnih carskih rezova. U 2008. godini učestalost epiduralne analgezije u odnosu prema ukupnom broju porođaja bila je 21% (662/3125), a u 2018. godini 34% (1059/3083). U 2008. godini broj epiduralnih anestezija u odnosu prema ukupnom broju anestezija za hitni carski rez bio je 9% (51/552), a u 2018. 27% (172/639). Trend porasta vidljiv je kod obaju postupaka i iznosi 13% za epiduralne analgezije i 18% pri epiduralnim anestezijama.
Farmakološko liječenje ostaje glavni terapijski pristup pri liječenju karcinomske boli, a mogu se integrirati i druge strategije tijekom trajanja i liječenja bolesti. Kontrola boli može se postići s ...pomoću tehnika regionalne anestezije upotrebom trajno implantiranih katetera koji omogućuju prekidanje nociceptivnih putova odgovornih za transmisiju signala boli u središnji živčani sustav. Postavljanje katetera za primjenu analgetika na različitim mjestima u bolesnika s intraktabilnom neuropatskom karcinomskom boli omogućuje odgovarajuću analgeziju i treba biti predloženo prije eventualne primjene destruktivnih tehnika. Cilj je rada prikaz liječenja karcinomske boli s pomoću regionalnih invazivnih tehnika.
Globalna pandemija COVID-19 ima snažan utjecaj na zdravstvene sustave svih zemalja svijeta. Zbog nedovoljnog broja znanstvenih istraživanja većina preporuka za anesteziološko postupanje za vrijeme ...pandemije bazira se prvenstveno na mišljenju stručnjaka. Za vrijeme pandemije potrebno je odložiti sve planirane operacije, a izvode se jedino hitne operacije koje imaju za cilj spriječiti trajnu invalidnost i smrtni ishod bolesnika te zahvati kod zloćudnih bolesti. Opća anestezija je povezana s postupcima koji stvaraju aerosol, stoga se prednost daje
regionalnoj anesteziji kad god je to moguće. Ovim radom obuhvaćene su preporuke za primjenu neuroaksijalne anestezije i perifernih živčanih blokova tijekom COVID-19 pandemije u Hrvatskoj, pri čemu su uvaženi trenutni stavovi europskog i američkog društva za regionalnu anesteziju i liječenje boli. Ove preporuke su usmjerene na pripremu i planiranje osoblja, potrebnih sredstava, lijekova i opreme, izbor odgovarajuće zaštitne opreme, prilagodbu kliničkog okruženja novonastalim uvjetima, odgovarajuću primjenu terapije kisikom, procjenu sigurnog izvođena postupaka regionalne anestezije i nadzor tijekom i poslije operacijskog zahvata. Primjena ovih praktičnih uputa od ključne je važnosti za sigurnost bolesnika te ujedno osigurava zaštitu zdravstvenih djelatnika od moguće zaraze.
Bolesnici s teškom ozljedom prsnog koša često imaju različite pridružene ozljede drugih organskih sustava što čini njihovo liječenje vrlo kompleksnim. Bol je prominentan simptom teških ozljeda prsnog ...koša i neliječena doprinosi pogoršanju respiratornog statusa. Epiduralna analgezija je učinkovita metoda liječenja boli, ali je njena upotreba u ovoj skupini bolesnika često ograničena specifičnim kontraindikacijama, mogućim komplikacijama i tehničkim poteškoćama. Prikazujemo dva slučaja u kojima je uspješno primjenjena epiduralna analgezija kod politraumatiziranih bolesnika s teškom ozljedom prsnog koša i hipoksemičnim respiratornim zatajenjem.
Izrazita bol koju žene proživljavaju tijekom poroda doživljava se kao nešto što svaka trudnica tijekom poroda mora iskusiti. No, moderna medicinska stajališta pokazuju da patofiziološke promjene u ...organizmu trudnice tijekom izrazito bolnih podražaja mogu biti štetne i za nju i za dijete. Intravenska primjena opioida i epiduralna analgezija danas su vjerojatno najčešće primjenjivane farmakološke metode analgezije tijekom poroda. Međutim, sve se više javlja interes za manje invazivnim metodama koje ne mogu uvijek značajno smanjiti bol, ali mogu smanjiti percepciju boli i time smanjiti potrebu za farmakološkim pripravcima ili invazivnim postupcima. U radu su opisane neke od mogućih alternativa klasičnoj analgeziji za porod.
Istraživanje je provedeno na 18 zdravih jaraca podijeljenih u tri skupine (A, B i C). U svakoj skupini bilo je po 6 jaraca. U svrhu lumbosakralne epiduralne analgezije, skupini A bio je primijenjen ...ropivakain (0,6 mg/kg), skupini B bupivakain (0,5 mg/kg), a skupini C ksilazin i ketamin (0,025 mg/kg i 2,5 mg/kg). Učinci su bili uspoređeni na osnovi kliničkih, fizioloških, hematoloških, biokemijskih i acidobaznih pokazatelja te statusa plinova u krvi. Najbrži početak analgezije postignut je epiduralnom primjenom kombinacije ksilazina i ketamina. Ksilazin i ketamin, bupivakain te ropivakain izazvali su potpunu analgeziju repa, perineuma, ingvinalnog i bedrenog područja u različitim vremenskim razmacima. Najjača i najduža analgezija postignuta je kombinacijom ksilazina i ketamina. Zatim je po jačini i dužini slijedila analgezija bupivakainom pa ropivakainom. Srednje jaka sedacija postignuta je zasebnom primjenom ksilazina i ketamina. Oporavak nakon analgezije bio je najbrži pri uporabi ropivakaina, zatim bupivakaina te na posljetku kombinacije ksilazinketamina. Kombinacija ksilazina i ketamina izazvala je nesignifi kantan pad frekvencije bila i disanja. Kod svih skupina jaraca, u različitim vremeskim razmacima, opažena su i nesignifikantna odstupanja od početnih vrijednosti za pCO2, pO2, SO2, pH i HCO–3. Promjene hematoloških i biokemijskih pokazatelja kao i elektrolita u krvi bile su kratkotrajne i od malog značenja u svim promatranim skupinama. Rezultati pokazuju da se svi istraženi analgetici, u upotrijebljenim dozama, mogu smatrati sigurnima za epiduralnu analgeziju zdravih koza.
Cilj: Utvrditi razloge za učestalije dovršenje poroda vakuumskom ekstrakcijom koje bilježimo posljednjih nekoliko godina u našoj ustanovi. Materijali i metode: Pretraživanjem medicinske dokumentacije ...i rađaoničkih protokola provedeno je retrospektivno istraživanje u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2003. do 31. prosinca 2008. godine. Iz tog razdoblja u našoj ustanovi analizirano je ukupno 17.982 poroda. Rezultati: U analiziranom vremenskom periodu ukupna incidencija instrumentalno asistiranih vaginalnih poroda vakuumskom ekstrakcijom iznosila je 1.75 %, s naglaskom na tome da se posljednjih godina kontinuirano povećavala. U navedenom razdoblju od ukupnog broja poroda dovršenih vakuumskom ekstrakcijom, njih 52.23 % vođeno je u epiduralnoj analgeziji. Analizom podataka pokazalo se da su najčešće indikacije za vakuumsku ekstrakciju bile redom: zastoj glavice na izlazu, akutni fetalni distres i dorzoposteriorna prezentacija. Vaginalni porodi poslije carskog reza s visokom se učestalošću dovršavaju vakuumskom ekstrakcijom, a od neopstetričkih indikacija najčešća je bila myopia alta. Nije uočena značajna razlika u gestacijskoj dobi, porodnoj težini, ni razlika u Apgar indeksu novorođenčadi porođene vakuumskom ekstrakcijom u odnosu na kontrolnu skupinu (neasistirani vaginalni porod). Zaključak: Vakuumska ekstrakcija prihvatljiva je metoda instrumentalno asistiranog vaginalnog poroda u rukama iskusnog i kritičnog opstetričara kod pravilno postavljenih indikacija.
Epiduralna analgezija najučinkovitija je i najčešće korištena metoda uklanjanja boli za vrijeme poroda. Jedna je od korisnih pomoćnih metoda identifikacije epiduralnoga prostora ultrazvučni pregled ...intervertebralnoga prostora lumbalne kralježnice prije punkcije. U ovoj preliminarnoj studiji analizirali smo mogućnost korištenja ultrazvuka za procjenu dubine epiduralnoga prostora i određivanje optimalnoga mjesta punkcije kod trudnica. U studiju je uključeno 48 rodilja koje su zatražile epiduralnu analgeziju te potpisale obrazac informiranoga pristanka uz sljedeće kriterije uključivanja: jednoplodna terminska trudnoća, BMI (body mass indeks) na kraju trudnoće <30 kg/m2 i ASA status I-II. Ultrazvučna dubina (razmak između kože i ligamentarno-duralne jedinice) uspoređivana je sa stvarnom dubinom utvrđenom prema dubini epiduralne igle u trenutku ulaska u epiduralni prostor korištenjem tehnike gubitka otpora. Učestalost komplikacija povezanih s postavljanjem epiduralnoga katetera za analgeziju pri porodu uz pomoć ultrazvuka niža je nego u skupini rodilja bez prethodne orijentacije ultrazvukom. Nadalje, usporedba dubine na kojoj se identificira epiduralni prostor ultrazvukom (udaljenost od kože do ligamentarno-duralnog spoja) i stvarne dubine izmjerene preko igle prilikom punkcije epiduralnoga prostora pokazuje visoki stupanj međusobne korelacije (p<0.05).
PDF
