Privlačenje oblog drva jedan je od važnih koraka u proizvodnji drvnih proizvoda. Međutim, privlačenjem oblog drva nastaje šteta različitih razmjera na tlu, preostaloj sastojini i dobivenom proizvodu. ...Kada se proces privlačenja vrši stalno po istom mjestu, mineralno se tlo odnosi i stvaraju se kanali podložni eroziji, što uzrokuje ozbiljne probleme tijekom jakih oborina. Ovo je istraživanje istražilo površinsku eroziju koja nastaje kao rezultat privlačenja oblog drva poljoprivrednim traktorom na traktorskim vlakama te uporabu drvne sječke i šumskih drvnih ostataka kako bi se smanjio gubitak tla. Područje istraživanja obuhvaća okrug Asar u turskoj provinciji Duzce na zapadnoj obali Crnog mora, gdje se poljoprivredni traktori puno koriste za privlačenje oblog drva. Šume područja istraživanja tretiraju se kao visoke šume i imaju mješovitu sastojinu. Područje istraživanja ima tipične prikladne karakteristike za privlačenje, s nagibima u rasponu od 0 do 33% te se aktivnosti privlačenja sukcesivno izvode poljoprivrednim traktorima kao najprikladnijem vozilu u tim uvjetima. Formirano je ukupno četiri bloka (uzorkovana područja) u četiri označene traktorske vlake u području istraživanja te su u svakom bloku definirane tri plohe otjecanja oborina. Jedna je od ploha otjecanja ostavljena praznom kao kontrolna ploha (CNT). Druga je ploha posipana drvnom sječkom (C), a treća ploha sa šumskim drvnim ostacima (S). Ukupno je uzeto 108 uzoraka vode s testiranih područja, 36 sa svake od navedenih ploha. Uzorci vode doneseni su u laboratorij i stavljeni u laboratorijski sušionik. Nakon što bi oborinska voda isparila, preostali je sediment izvagan na preciznoj vagi. Specificirana je vrijednost izračunata prema ukupnoj količini otjecanja sakupljenog u spremniku i ukupnom suspendiranom nanosu kojega je nosila. Kao rezultat određena je količina prosječnoga otjecanja u CNT u iznosu od 6,32 mm/m2, u C u iznosu od 6,13 mm/m2 i u S u iznosu od 6,03 mm/m2. Prosječna količina suspendiranog nanosa prenijetog u CNT bila je 2,58 g m-2, u C 1,61 g m-2 i u S 2,13 g m-2. Prema tomu, količina gubitka tla u kontrolnim plohama bila je 1,2 puta veća nego u plohama sa šumskim drvnim ostacima i 1,6 puta veća nego u plohama s drvnom sječkom. Rezultati analize varijance pokazuju statistički značajnu razliku između količina suspendiranoga nanosa koji se odnosi s ploha (p <0,05). Ova je studija pokazala da se šumski drvni ostaci mogu koristiti za smanjenje površinske erozije koja nastaje na traktorskim vlakama nakon privlačenja oblog drva.
U radu su analizirane geomorfološke promjene u naplavnim dolinama i ušćima rijeke Dragonje, Mirne i Raše koje teku po istarskom poluotoku. Promjene su ustanovljene usporedbom povijesnih karata sa ...suvremenim. Najstarije karte za područje doline Raše datiraju iz druge polovice 18. stoljeća, a za područje Dragonje i Mirne iz prve polovice 19. stoljeća. Usporedba je pokazala izrazito veliku progresiju ušća Raše, a manje promjene na ušću Mirne, dok na ušću Dragonje nisu vidljive promjene zbog uređenja solane. Produkcija nanosa događa se zbog erozije lapora i fliša u uzvodnim područjima slivova. Većina sedimenata do ušća dolazi u obliku suspenzije. Nakon radova na regulaciji zaustavljeno je plavljenje u dolini Mirne i Raše, a u dolini Dragonje pedesetih godina 20. stoljeća. Nakon toga, promjene su vidljive samo po smanjenju dubine morskog dna oko ušća. Primjetno je smanjenje pronosa nanosa već od kraja 20. stoljeća, zbog smanjene obrade zemljišta i širenja šuma.
Rad se bavi određivanjem učinaka erozije pulsirajućeg vodenog mlaza koji udara na površinu uzoraka od aluminijske legure obrađenih različitim postupcima (grubo i fino glodanje, blanjanje i valjanje). ...Ispitivao se utjecaj početne topografije površine na završnu topografiju uzorka izloženog pulsirajućem vodenom mlazu. Analizirala se erozija površinskih slojeva u odnosu na brzinu kojom ih mlaz prelazi. Ustanovilo se da početna svojstva površine značajno utječu na završnu topografiju. Stupanj erozije površine određen je mjerenjem površinskog parametra Ra.
Rad tretira problematiku uklanjanja ili razgradnje postojećih brana koje pregrađuju riječna korita, a koje su bile izgrađene s najrazličitijom svrhom od obrane od poplava, preko navodnjavanja i ...opskrbe vodom do rekreacije, uzgoja riba itd. Radi se o procesu koji je u svijetu već odavno započeo, a osobito je intenziviran u posljednjih nekoliko desetljeća u SAD-u. U Hrvatskoj se o njemu praktično ne govori, te se stoga i vrlo malo zna, a očigledno je da ćemo se i mi morati suočiti s tom problematikom. U radu su opisani brojni razlozi koji prisiljavaju da se pojedine brane moraju ukloniti. Govori se i o posljedicama koje mogu nastati nakon vršenja ovih zahvata, pozitivnim kao i onim drugim.
U radu se istražuju erozija tla i erozijski procesi u ogolinama te se prezentira potreba i važnost takvih istraživanja. Predstavljena su istraživanja povezana s mjerenjima erozijskih procesa u ...flišnoj regiji u dolini rijeke Dragonje u jugozapadnoj Sloveniji te u dolomitnoj regiji u srednjoj Sloveniji, u Polhograjskim brdima. Eroziju tla mjerilo se kod različitih načina iskorištavanja zemljišta: maslinik, livada i šuma. Naglasak je stavljen na plošnu eroziju koja je gotovo nevidljiva bez mjerenja. Rezultati mjerenja poslužili su kao osnova važnosti proučavanja erozijskih procesa kao i za razne primjenjive aspekte poput pribavljanja podataka za verifikaciju erozijskih modela, procjenu štete nastale erozijom, podizanje svijesti o razini rizika uslijed erozije te pri upravljanju priobaljem.
Svojstva poljoprivrednih tala su pod dominantnim utjecajem agrotehničkih zahvata. Provedbom tih zahvata, neka se svojstva tla dugoročno pogoršavaju. Prenamjenom prirodnog tla u poljoprivredno, često ...dolazi i do pojačane erozije. Erozijom može doći do promjena u strukturi i teksturi tla, zbog kojih se mogu mijenjati i brojna druga svojstva tla. Stoga je cilj ovog rada bio istražiti u kojoj mjeri način korištenja zemljišta i nagib terena od 12% utječu na značajke pseudogleja obronačnog na obiteljskom gospodarstvu Šipek u Donjoj Zelini. Dodatni cilj bio je ispitati da li su svojstva pseudogleja na oranici izmijenjena u tolikoj mjeri, da se to tlo može svrstati u oranično semiterestrično tlo (sensu Husnjak, 2014). Sondiranjem su istražena četiri profila tla, od čega dva na gornjem, a dva na donjem dijelu padine (udaljenost između gornjeg i donjeg dijela padine bila je 50 m). Pritom je, na svakom dijelu padine, jedan profil istražen na prije tridesetak godina napuštenom poljoprivrednom zemljištu (livada), a drugi na oranici. Utvrđena su temeljna svojstva tla (morfologija tla, mehanički sastav tla, reakcija tla i parametri adsorpcijskog kompleksa tla, sadržaj humusa, sadržaj fiziološki aktivnog fosfora i kalija). Utvrđeno je da se, unatoč različitim načinima korištenja zemljišta, istražena tla međusobno razlikuju samo u ograničenoj mjeri (ponajprije u različitom sadržaju hraniva). Zaključeno je da, nakon što se tlo prestane koristiti za biljnu proizvodnju, njegova svojstva vrlo sporo dolaze u ravnotežu s prirodnim faktorima pedogeneze, tj. uvjetima okoliša. Stoga se i tlo na oranici i tlo na livadi mogu svrstati u oranično semiterestrično tlo. Zbog odnošenja materijala tijekom pedogeneze, nagib terena je uvjetovao povećanje ekološke dubine tla duž istražene padine. Naime, na gornjem dijelu obronka, na dubini tla 80-110 cm, utvrđen je stariji, znatno glinovitiji i zbijeniji horizont, u odnosu na horizonte iznad njega. Recentni tokovi materijala niz padinu općenito su neznatno utjecali na istražena svojstva tla. Stoga se može zaključiti da, u uvjetima humidne klime, na padinama dužine do oko 50 m i nagiba do oko 12%, erozija na praškasto ilovastim tlima nema uvijek značajan utjecaj na svojstva tla. Ipak, potrebno je provesti istraživanje s većim brojem opažanja (kako duž padine, tako i unutar pojedinih segmenata padine), i to na padinama različitih dužina. Također, utjecaj erozije tla treba procjenjivati pri raznovrsnim načinima korištenja zemljišta, odnosno pri različitim sustavima obrade tla.
Dan je pregled današnjih spoznaja o mehaničkom i kemijskom trošenju
zuba i dentalnih ispuna te o povezanosti atricijsko-abrazijsko-erozijskih
djelovanja u svjetlu tribologijske znanosti i naših ...kliničkih iskustava. Navedeni su unutarnji i vanjski uzroci nastalih defekata, njihov odnos prema kliničkoj slici s posebnim osvrtom na kliničke manifestacije subkliničkih erozija cakline i dentina. Navedeni su neki od indeksa za kliničku klasifikaciju potrošenoga zuba i nove tehnologije koje se rabe u znanstvenom istraživanju te problematike.
Nuolatinis žemes paviršiaus plovimas ir su tuo susijusi dirvožemio erozija turi itakos žmogaus ūkinei veiklai, ypač žemes ūkiui. Tai lemia būtinybe ivertinti erozijos pavoju tiek lokaliuoju, tiek ...regioniniu mastu. Erozija priklauso nuo daugelio veiksniu, kuriu itaka taip pat nevienoda. Straipsnyje pateikiama erozijos potencialo skaičiavimo metodika, remiantis GIS sistemomis, ivertinta erozijos rizika Lietuvos teritorijoje. Pradiniai parametrai pagristi daugiamečiu lauko tyrimu rezultatais. Vieni iš pagrindiniu veiksniu, lemiančiu skirtinga erozijos potenciala, yra paviršiaus litologija, dirvožemio sudetis, augmenijos tipas, - jie ivertinti modelyje. Ypač daug demesio skirta reljefo skaitmeninio modelio tobulinimui, nes reljefas yra vienas iš pagrindiniu parametru, lemiančiu erozijos intensyvuma. Apskaičiuoti reljefo parametrai, tokie kaip šlaitu statumas, ekspozicija, polinkis. Modeliavimas parode, kad paviršiaus erozijos didžiausios rizikos sritys yra Vakaru ir Rytu Lietuvos aukštumose.
Antierozivni geosintetik je trodimenzionalan element načinjen od spletenih ekstrudiranih vlakana koja formiraju strukturu labirinta. Koristi se za zaštitu biljaka i riječnih obala od erozije. Ima ...sposobnost zaštite tla od ispiranja I omogućava brzi rast korijena biljaka.
PDF
